Snažan zemljotres, jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, pogodio je danas Kolumbiju - saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod. 
 
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 35 kilometara, nedaleko od Paratebuena, oko 200 kilometara udaljenog od glavnog grada Bogote. 
 
Očevici navode da se i u Bogoti potres osjetio izuzetno jako, da je trajao dugo i da su se zgrade tresle, prenosi Tanjug. 
 
Za sada nema izvještaja o materijalnoj šteti i eventualnim žrtvama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Zemljotres jačine 6.6 Rihtera pogodio Kolumbiju

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 4,13 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 4,13 miliona vozila

Poslanici Albanskog foruma, Nikola Camaj i Artan Čobi, dostavili su Skupštini Predlog dopune Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojim se inspektorima prvi put daje mogućnost da, uz sudsku naredbu, obave nadzor u stanovima i drugim privatnim prostorijama, za koje postoji sumnja na obavljanje nelegalnih djelatnosti.
Kako se navodi u Predlogu, izmjena se odnosi na član 14 važećeg Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojim se precizira da inspektori, pored postojećih ovlašćenja, mogu sprovoditi inspekcijski nadzor i u stambenim i drugim prostorijama, ali isključivo po naredbi suda i u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji, piše portal CdM. 
Zakon bi, ukoliko bude usvojen, stupio na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu.
- Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan u članu 16 Ustava, kojim je propisano da se zakonom uređuju način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kao i nadležnosti i postupanje organa vlasti - navodi se u obrazloženju.
Predlagači su objasnili da se predloženom dopunom zakon usklađuje sa Predlogom dopune Zakona o prekršajima, kojim se predviđa da inspekcijski organi mogu od suda tražiti naredbu za ulazak u stan ili druge prostorije radi nesmetanog obavljanja nadzora.
Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv sive ekonomije i nelegalnog rada. U obrazloženju se navodi da je Ustavom nepovrediv i da bez odluke suda niko ne može ući u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca.
- Upravo se ovo ustavno načelo u praksi često koristi kao prepreka inspekcijskom nadzoru, jer inspektori nemaju mogućnost da provjere sumnje na nelegalne aktivnosti koje se obavljaju u stanovima, kućama, garažama ili pomoćnim objektima - navodi se u obrazloženju.
Predložene izmjene imaju za cilj da se, uz puno poštovanje ustavnih garancija i sudsku kontrolu, omogući efikasniji nadzor nad djelatnostima koje se obavljaju potpuno nelegalno.
Time bi se, kako se navodi, zaštitili legalni privredni subjekti od nelojalne konkurencije, spriječilo nanošenje štete državnom i lokalnim budžetima, ali i doprinijelo zaštiti zdravlja ljudi, životne sredine, prava potrošača i drugih vrijednosti od javnog interesa.
U obrazloženju se podsjeća i da je Krivičnim zakonikom nedozvoljeno bavljenje privrednom djelatnošću bilo propisano kao krivično djelo, za koje je jedino državni tužilac mogao tražiti sudsku naredbu za pretres. 
Najavljenim izmjenama, kroz prebacivanje ovog ponašanja u sferu prekršajne odgovornosti i izmjene više zakona, inspektorima bi se omogućilo da samostalno, uz sudsku odluku, zahtijevaju ulazak u prostorije u kojima postoji osnovana sumnja na nelegalno poslovanje.
Predlog zakona se, kako navode predlagači, uklapa i u Reformsku agendu Crne Gore za period 2024–2027, posebno u dijelu koji se odnosi na unapređenje rada inspekcijskih službi i smanjenje neformalne ekonomije. 
U tom kontekstu planirano je jačanje zakonodavnog okvira i proširenje ovlašćenja inspektora, uključujući i pravo ulaska u stambene prostorije gdje se sumnja na obavljanje neregistrovanih djelatnosti.
Iz Ministarstva javne uprave podsjećaju da je o nacrtu ovog zakona sprovedena javna rasprava, u skladu sa propisima o uključivanju nevladinih organizacija i zainteresovane javnosti u pripremu zakona.

Inspektorima pravo ulaska u stanove uz sudsku naredbu

Predsjednik Novog sindikata Vodovoda i kanalizacija Marko Prelević saopštio je da oni izražavaju veliko nezadovoljstvo i ogorčenje zaposlenih zbog neobezbedjivanja zimnice koju neće primiti već treću godinu uzastopno.
- Tačnije od 2023. godine, iako je ovo pravo svih prethodnih godina redovno ostvarivano - bilo u novčanom iznosu ili putem vaučera - naglasio je Prelević.
Posebno, kaže, naglašavaju da se zimnica uredno isplaćivala u periodu prije imenovanja sadašnjeg direktora preduzeća, dok je nakon toga, bez jasnog obrazloženja i bez ikakvih konsultacija sa Sindikatom, došlo do njenog ukidanja.
- Podsjećamo da član 48 Kolektivnog ugovora predviđa mogućnost isplate i drugih primanja zaposlenima, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti poslodavca. Direktor je nedavno javno saopštio da je preduzeće za prvo polugodište ove godine poslovalo uspješno, sa pozitivnim poslovnim rezultatom u iznosu od skoro 1,2 miliona eura, a predvidjanja su da će za poslovnu 2025 godinu taj iznos biti i preko dva miliona eura, što je direktna posledica rasta cijena vode od preko 50 odsto, a samim tim i prihoda oko pet-šest miliona eura - naglasio je Prelević.
Opravdano se, kaže, pitaju zbog čega je DOO „Vodovod i kanalizacija“ gotovo jedino preduzeće Glavnog grada čiji zaposleni ne ostvaruju pravo na zimnicu.
- Iznos koji je potreban je 165.000 eura za 550 zaposlenih (ako se isplati po 300 eura). Mišljenja smo da navedeni iznos na bilo koji način ne može da ugrozi poslovanje društva - naveo je Prelević.
Smatraju da ovakav postupak neprihvatljivim.
- Jer direktno narušava materijalni položaj zaposlenih i predstavlja vid nepoštovanja njihovog rada kao i svojevrsna je diskriminacija zaposlenih u ovom društvu u odnosu na druge zaposlene u sistemu Glavnog grada - istakao je Prelević.
Zaposleni u Vodovodu obavljaju, kaže on, izuzetno odgovorne i teške poslove, često u otežanim uslovima, obezbjeđujući osnovnu životnu potrebu.
- Uredno i kontinuirano vodosnabdijevanje građana/ki Podgorice. Uprkos tome, suočeni su sa kontinuiranim umanjenjem prava i uskraćivanjem naknada koje su ranije bile ustaljena praksa. Shodno navedenom, Novi sindikat zahtijeva da se hitno razmotri donošenje odluke o isplati zimnice za zaposlene, u skladu sa finansijskim rezultatima preduzeća i važećim Kolektivnim ugovorom - naveo je Prelević.
Oni očekuju hitnu reakciju menadžmenta i zakazivanje sastanka sa predstavnicima Sindikata, kako bi se ovo pitanje riješilo dijalogom i spriječilo dalje pogoršanje odnosa i narušavanje radne atmosfere u preduzeću.
- Ujedno apelujemo da menadžment Glavnog grada na čelu sa gradonačelnikom stane u zaštitu naših prava u skladu sa Kolektivnim ugovorom, kao i da kolege iz “starog” Sindikata podrže pravo zaposlenih čije interese, nadamo se, još uvijek zastupaju - zaključio je Prelević.

Novi sindikat Vodovoda: Apelujemo na menadžment Glavnog grada i Mujovića da stanu u zaštitu naših prava

Između 100 i 150 vozača kamiona danas organizuje protestnu vožnju podgoričkim ulicama jer su nezadovoljni položajem i stanjem u drumskom prevozu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FeNz4h4ojNw4%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore je ovaj protest prijavilo Upravi policije navodeći da će početna i završna tačka biti Carinski terminal odakle će u pet minuta do 12 prevoznici krenuti ulicama Podgorice, a planirano je da protest traje do 15 sati.
- Predložena ruta kretanja je Bulevar Šarla de Gola, Bracana Bracanovića, Bratstva i jedinstva, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, Bulevar Džordža Vašingtona, Cetinjski put, Bulevar Georgija Žukova, Josipa Sladea do Carinskog terminala - stoji u obavještenju koje je Udruženje uputilo Upravi policije.
Naglašavaju da je riječ o mirnom javnom protestu, odnosno usporenoj vožnji uz poštovanje saobraćajnih propisa i uputstava policajaca.
Ova protestna vožnja uslijedila je dva mjeseca nakon što je Udruženje održalo prvi protest ispred Ministarstva finansija (MF) kada su iznijeli više zahtjeva za koje do juče nije bilo povratnih informacija.
Nedavno su, kako su Pobjedi kazali iz Udruženja, imali susret jedino sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja kada im je obećano da će pokušati da organizuju sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija, Uprave carina i Poreske uprave, ali to toga nije došlo.
- Ministarstvo saobraćaja, pod čijom je nadležnošću naša djelatnost, nas je jedino primilo na sastanak, od ostalih institucija nijesmo dobili odgovor. Još nijesmo odlučili koji će biti dalji koraci i da li će se ići u blokadu - kazali su prije mjesec Pobjedi iz Udruženja.
<h3>Dozvole za transport</h3>
Na tom sastanku je, kako je rečeno, bilo govora o bilateralnim sporazumima koje Crna Gora ima sa drugim državama u vezi s dozvolama za transport, jer se dešavalo da vozači ostaju bez dozvola.
Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da će radi toga uspostaviti komunikaciju sa kolegama iz Hrvatske, ali i Mađarske i Austrije. Tada su iz Udruženja naveli da očekuju i promjenu statusa prilikom vožnji u inostranstvu, imajući u vidu da ih tretiraju kao turiste zbog čega im je boravak ograničen na 90 dana tokom pola godine.
Sa protesta ispred Ministarstva finansija predstavnici Udruženja su zahtijevali povraćaj akciza na gorivo i PDV-a u zakonskom roku, duži rad inspekcija na granicama, te beneficirani radni staž. Tada je njihov predstavnik Đorđije Lješnjak poručio da nijesu konkurentni, jer im država po osnovu akcize od 44 centa vraća samo 11, ocjenjujući da je potrebno da im se vrati kompletan iznos.
- Tražimo da se radno vrijeme na graničnim prelazima na kojima se sprovodi fito i veterinarska kontrola robe produži od sedam do 22 časa radnim danima, a subotom do 14 časova ili da se ide na model izdavanja elektronskog tranzitnog rješenja do odredišne carinarnice za ustaljene robe gdje će se obavljati detaljna kontrola i uzorkovanje kada je to potrebno - naveo je tada Lješnjak dodajući da traže i produženje radnog vremena za rascarinjenje robe na graničnim prelazima do 22 časa.
Udruženje okuplja 193 pravna lica i zapošljava oko 4.500 ljudi. Navode da su do sada institucije odbijale da čuju njihove probleme te da su dovedeni na rub egzistencije i strpljenja.
Prevoznik Vesko Šljivančanin je kazao da će, ukoliko im se ne ispune zahtjevi, morati da gase preduzeća ili da gorivo sipaju u regionu gdje im je jeftinije.
- Naša djelatnost je ugrožena jer smo nekonkurentni sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Albanije - poručeno je sa tadašnjeg protesta.

(VIDEO) Počinje protest vozača kamiona

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Eagle Hills udružio je snage sa italijanskom Coimom kako bi bivše kasarne Guido Reni pretvorili u živahni urbani centar, koji će kombinovati stanovanje, studentski život, luksuzne hotele i javne prostore za zajednicu. Prema izvještaju Arabian Gulf Business Insight, projekt revitalizacije bivših kasarna Guido Reni obuhvata pet hektara i 23 nekadašnja industrijska objekta. Planirana investicija iznosi 400 miliona eura (oko 463,3 miliona dolara) i predviđa razvoj stambenih jedinica, studentskog doma, hotelskih sadržaja, trgovina, kao i javnih prostora za zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni"> <figcaption>Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni(Photo: COIMA)</figcaption> </figure>  Projekat u Rimu nadovezuje se na postojeću saradnju Eagle Hillsa i Coime na restauraciji čuvenog hotela Des Bains u Veneciji, vrijednoj oko 200 miliona eura. Eagle Hills je u maju 2024. godine najavio i investiciju od tri milijarde eura u Rigi, glavnom gradu Letonije, gdje planira razvoj velikog projekta na obali sa oko 8.000 luksuznih stambenih jedinica. Iako datum početka i završetka radova još nije objavljen, ovaj potez dolazi nakon što Eagle Hills i Coima realizuju luksuznu restauraciju hotela Des Bains u Veneciji vrijednu 200 miliona eura. <h2>EAGLE HILLS I MOHAMED ALABBAR</h2> Osnivač Eagle Hills-a, Mohamed Alabbar, decenijama stoji iza nekih od najprepoznatljivijih razvojnih projekata na Bliskom istoku i u Evropi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3" data-rendition-name="original" width="940" height="630" loading="lazy" alt="alabar"> </figure>  Poznat je po kreiranju Downtown Dubai i zajednice oko Burj Khalife, te po investicijama u luksuzne hotele i mješovite urbane projekte u 14 zemalja. Njegov pristup urbanom razvoju kombinuje luksuz, turizam i regeneraciju zapuštenih gradskih područja, s ciljem stvaranja projekata koji su istovremeno komercijalno uspješni i društveno korisni.

Eagle Hills mijenja lice Rima: Bivša kasarna postaje luksuzni urbani centar

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Tag: 6-6-stepeni-rihtera

Zemljotres jačine 6.6 Rihtera pogodio Kolumbiju

Tunel Sozina opslužio 4,13 miliona vozila

Inspektorima pravo ulaska u stanove uz sudsku naredbu

Novi sindikat Vodovoda: Apelujemo na menadžment Glavnog grada i Mujovića da stanu u zaštitu naših prava

(VIDEO) Počinje protest vozača kamiona

PRATITE TVe UŽIVO