Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Crna Gora je, prema nalazu Indeksa percepcije korupcije (CPI) za prošlu godinu, ostvarila 46 bodova, što je iznad rezultata država Zapadnog Balkana, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i Evropske unije (EU), saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).&nbsp;
Navodi se da izvještaj Transparency Internationala (TI), pokazuje da je globalni prosjek CPI-a prvi put u više od decenije pao i da to ukazuje da se korupcija sve češće javlja kao sistemski problem, uključujući i razvijene demokratije.&nbsp;
Iz ASKa su kazali da takvi trendovi dodatno naglašavaju važnost dosljedne primjene zakona, institucionalne otpornosti i transparentnog djelovanja nadzornih organa.
- Prema CPI 2025, Crna Gora je ostvarila 46 bodova, čime se nalazi iznad globalnog prosjeka, koji ove godine iznosi 42 boda, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i EU, koji iznosi 64 boda - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da takvo pozicioniranje jasno ukazuje da Crna Gora dijeli dio strukturnih izazova karakterističnih za zemlje u procesu demokratske i institucionalne konsolidacije.
- Ali istovremeno ostvaruje rezultat koji je iznad prosjeka regiona Istočne Evrope i Centralne Azije (34 boda), kao i iznad rezultata država Zapadnog Balkana (40 bodova) - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Iz Agencije su naveli da se, u okviru zemalja članica Regionalne antikorupcijske inicijative (41 bod), Crna Gora nalazi iznad prosjeka, u grupi država sa srednjim CPI rezultatom.
To, kako se dodaje, potvrđuje da region u cjelini dijeli slične izazove u oblasti jačanja vladavine prava, političkog integriteta i povjerenja javnosti u institucije.
U saopštenju se objašnjava da CPI mjeri ukupnu percepciju javnog sektora, zasnovanu na relevantnim međunarodnim izvorima, i da promjene u tom indeksu zavise od dugoročnih, mjerljivih i vidljivih rezultata rada institucija, a ne od pojedinačnih odluka ili kratkoročnih mjera.
ASK, kako su poručili, ostaje čvrsto posvećena neselektivnoj primjeni zakona, jačanju integriteta javnih funkcionera, transparentnosti političkog i izbornog finansiranja, kao i zaštiti zviždača.&nbsp;
- Posebno se naglašava da TI izvještaj potvrđuje snažnu vezu između smanjenja korupcije i jačanja vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i otvorenog građanskog prostora - kazali su iz Agencije.
Oni su naveli da Izvještaj CPI za prošlu godinu vide kao dodatni podsticaj za nastavak institucionalnih reformi, unapređenje preventivnih mehanizama i jačanje saradnje sa drugim državnim organima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima.
- Borba protiv korupcije nije pitanje imidža, već dugoročne zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije - poručili su iz ASK-a.&nbsp;
Oni su kazali da će nastaviti da djeluju profesionalno, odgovorno i transparentno, u skladu sa zakonom i najboljim međunarodnim standardima, svjesni da su mjerljivi rezultati i institucionalna dosljednost jedini održivi put ka trajnom unapređenju integriteta javne vlasti.

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Nuklearni razgovori sa Sjedinjenim Državama omogućili su Teheranu da procijeni ozbiljnost Vašingtona i pokazali dovoljan nivo konsenzusa da se nastavi diplomatski put, saopštio je danas portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaj.
Diplomate SAD i Irana sastale su se prošle sedmice preko omanskih posrednika u Omanu u nastojanju da obnove diplomatiju, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rasporedio mornaričku flotilu u regionu, podižući strah od nove vojne akcije.
- Sastanak u Muskatu nije bio dug. Po našem mišljenju, bio je da se ocijeni ozbiljnost druge strane i kako nastaviti ovim putem. Nakon razgovora, osjetili smo da postoji razumijevanje i konsenzus za nastavak diplomatskog procesa - rekao je Bagaj.
Portparol je rekao da je današnje putovanje Alija Larijanija, savjetnika iranskog vrhovnog vođe, u Oman unaprijed planirano da prati regionalne konsultacije, i da će Larijani potom putovati u Katar.
Povodom očekivanog putovanja izraelskog premijera u Vašington sjutra, Bagaj je rekao da SAD „mora da djeluje nezavisno od stranih pritisaka, posebno izraelskih pritisaka koji ignorišu interese regiona, pa čak i SAD“.

Bagaj: Nuklearni razgovori ocijenili „ozbiljnost“ SAD

Novi fudbalski stadion na Cetinju uskoro bi trebalo da bude u funkciji - do toga je, zapravo, ostalo otklanjanje nekoliko nedostataka, na čemu je insistirala tamošnja gradska uprava.
To je za Portal Analitika kazao gradonačelnik Cetinja<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/stadion-na-cetinju-pred-otvaranjem-gradnja-zavrsena-prosle-godine-ostalo-jos-otklanjanje-nekoliko-nedostataka"> Nikola Đurašković.</a>
- Svi građevinski radovi završeni su do kraja prošle godine. Trenutno je u toku procedura tehničkog prijema, koja podrazumijeva provjeru svih izvedenih radova u obje faze projekta, s obzirom na to da su u realizaciji učestvovali različiti izvođači - kazao je Đurašković.
On je istakao da su tokom tehničkog prijema uočene određene nepravilnosti i nedostaci.
- Iz tog razloga, Prijestonica Cetinje, kao krajnji korisnik stadiona, naložila je njihovo otklanjanje - dodao je on.
Kako su izvođači radova u ugovornom odnosu sa Ministarstvom javnih radova, dalje ističe Đurašković, Prijestonica Cetinje uputila je više urgencija i prema tom resoru i prema samim izvođačima.
- Zahtijevali smo da se uočeni nedostaci uklone u najkraćem mogućem roku. Nakon što se te nepravilnosti saniraju, biće okončan tehnički prijem, čime će se steći uslovi za početak rada i punu funkciju stadiona - zaključio je on.
Podsjetimo, stadion ima tri tribine, uz ukupan kapacitet od 5.192 sjedišta i definitivno je jedan od najmodernijih u državi. Objekat ispunjava UEFA standarde.
Gradnja je počela 2017. godine, a prvobitno je investicija bila vrijedna 8,8 miliona eura. No, vrijednost ugovorenih radova porasla je na 10,4 miliona. U realizaciji posla, Vlada Crne Gore učestvovala je sa oko 50 odsto sredstava, a Prijestonica Cetinje i Fudbalski savez Crne Gore sa po 25 odsto.

Stadion na Cetinju pred otvaranjem: Gradnja završena prošle godine, ostalo još otklanjanje nekoliko nedostataka

Usvajanje novog granskog kolektivnog ugovora predstavlja značajan i odgovoran korak ka daljem jačanju i unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, ističući da država pokazuje jasnu opredijeljenost da kroz dijalog i sistemska rješenja osnaži položaj zaposlenih u zdravstvu.
Kako je naveo, granskim kolektivnim ugovorom obezbijeđeno je povećanje koeficijenata zarada srednjeg medicinskog kadra za 15 odsto, medicinskih sestara i tehničara sa visokim i višim obrazovanjem za 10 odsto, uz dodatak od pet odsto za rukovodeći kadar, što predstavlja najveće povećanje zarada do sada.
Šimun je kazao da ova odluka ima širi značaj od samog finansijskog aspekta, jer jasno odražava svijest da su zdravstveni radnici noseći stub sistema i da je ulaganje u njihov profesionalni i materijalni status preduslov za kvalitetnu, stabilnu i održivu zdravstvenu zaštitu, u interesu svih građana.

Šimun: Novi granski kolektivni ugovor najveće povećanje zarada u zdravstvu do sada

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

KNEŽEVIĆ: Optužnica se ruši sopstvenim dokazima, na mojoj strani je istina

Novović bio zadovoljan radom Žižića na slučajevima Medenica i rasvjetljavanjem napada na Lakić

Tag: 69-dolara

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Bagaj: Nuklearni razgovori ocijenili „ozbiljnost“ SAD

Stadion na Cetinju pred otvaranjem: Gradnja završena prošle godine, ostalo još otklanjanje nekoliko nedostataka

Šimun: Novi granski kolektivni ugovor najveće povećanje zarada u zdravstvu do sada

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO