U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj istoriji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abas Aliabadi.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola vijeka.
Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode.
Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode".
Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti.
Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse.
Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj Naser Karami rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman.
- Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran i potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama - naveo je Karami.
Doveo je u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona.
- Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi. S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez - ocijenio je Karami.
Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija.
Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

U Podgorici je danas održana zvanična objava rezultata TIMSS 2023 Longitudinal testiranja koje predstavlja jedno od najvažnijih međunarodnih mehanizama za procjenu nivoa znanja učenika iz matematike i prirodnih nauka, a rezultati testiranja koje se sprovodilo od 1. aprila do 31. maja 2024. godine pokazuju da su naši učenici značajno napredovali u odnosu na testiranje 2023. i 2019. godine.
To je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
- Istraživanjem, čiji su domaćini bili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar, a organizator IEA, bili su obuhvaćeni učenici V razreda, koji su u IV razredu testirani u TIMSS 2023 istraživanju. Upravo zbog činjenice da pozicioniranje Crne Gore na međunarodnim testiranjima nije na željenom nivou, Strategijom reforeme obrazovanja 2025- 2035. je planiran set aktivnosti čijom će se realizacijom ostvariti postavljeni ciljevi kada su u pitanju sva međunarodna testiranja - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Oni naglašavaju da je najveći dio posla tek pred njima, ali da ohrabruju trendovi kada je u pitanju ovo testiranje.
- Učenici petog razreda iz matematike su u prosjeku postigli 17 poena više u poređenju sa rezultatom iz 2023. godine, dok je rezultat veći za 41 poen u odnosu na 2019. godinu. Rezultati iz prirodne grupe predmeta pokazuju da su naši učenici V razreda postigli bolji rezultat u prosjeku za 18 poena u odnosu na 2023. godinu, odnosno 26 poena bolji u odnosu na 2019. godinu - naglasili su u MPNI.
Na događaju povodom predstavljanja rezltata testiranja obratili su se prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, mr Miloš Trivić, direktor Ispitnog centra i dr Christian Christrup Kjeldsen, predsjedavajući Međunarodne asocijacije za evaluaciju obrazovnih postignuća (International Association for the Evaluation of Educational Achievement – IEA).
Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je svojom posvećenošću, visokim standardima, nezavisnošću i metodološkom preciznošću, Ispitni centar zauzeo jednu od ključnih uloga u našem obrazovnom sistemu.&nbsp;
- Studije kao što su TIMSS i PIRLS su alati od velike važnosti koji omogućavaju da se obrazovne politike grade na činjenicama, temeljnim i studioznim analizama, kao i mjerljivim pokazateljima, a ne na pretpostavkama - poručila je ona i zahvalila IEA na podršci koju pružaju Crnoj Gori.
Trivić je ukazao na važnost TIMSS istraživanja istakavši da ostvareni rezultati u longitudinalnoj studiji ohrabruju.
- Zabilježili smo napredak kod učenika, i to je važna poruka za sve koji su uključeni u obrazovni sistem - za nastavnike, škole, kreatore politika, ali i za učenike. Ovi rezultati su detaljno obrađeni u nacionalnom izvještaju koji je pripremio Ispitni centar, a koji će predstavljati vrijednu osnovu za dalje analize i preporuke - naveo je on.
U nastavku programa, prof. Matthias von Davier, izvršni direktor za TIMSS i PIRLS sa Boston koledža, predstavio je međunaronde rezultate i istakao važnost longitudinalne studije, nakon čega je uslijedila panel diskusija i predstavljanje rezultata. Učesnici panela - predstanici Evropske komisije, Švedske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, podijelili su zapažanja, primjere dobre prakse i preporuke za dalji razvoj programa.
TIMSS Longitudinal je istraživanje postignuća učenika iz matematike i prirode, godinu dana starijih. Testiranje je u digitalnom formatu sprovedeno u 141 osnovnoj školi, a obuhvaćeno je oko 4300 učenika petog razreda. Testiranjem je koordinirala TIMSS Nacionalna koordinatorka i rukovoditeljka odjeljenja za međunarodnu saradnju, istraživanja i testiranja, Marina Radović.

MPNI: Crna Gora bilježi napredak u međunarodnom testiranju TIMSS Longitudinal

Fudbalski savez će sve svoje kapacitete iskoristiti da drugi memorijalni turnir posvećen prerano preminulom crnogorskom golmanu protekne u najboljem redu, onako kako dolikuje imenu Matije Šarkića, kazao je generalni sekretar Momir Đurđevac. 
 
Turnir će biti odigran 3. i 4. aprila 2026. godine na terenima trening kampa FSCG, a okupiće osam ekipa uzrasta do 14 godina.
Nastupiće premijerligaši Vulverhempton, Totenhem i Aston Vila, belgijski Antverpen, Inter iz Milana i beogradski Partizan, kao i dvije reprezentacije Crne Gore i Slovenije.
Crna Gora igraće u grupi sa Antverpenom, Aston Vilom i Totenhemom, dok će u drugoj grupi rivali biti Inter, Vulverhempton, Partizani i selekcija Slovenije.
Đurđevac je kazao da se organizacijom turnira kapitalizuju obećanja Fudbaskog saveza da će se na dostojan način odužiti Matiji Šarkiću za sve ono što je svojim odnosom i karijerom značio crnogorskoj reprezentaciji.
Prema njegovim riječima, Šarkić je mogao da igra bilo gdje i za bilo koga, ali je izabrao Crnu Goru &nbsp;i karijeru vezao za reprezentativni dres.
- Prvi turnir je odigran u Belgiji, ali je prirodno &nbsp;da Crna Gora i FSCG tradicionalno organizuju turnir posvećen Martiji Šarkiću. Turnir će biti respektabilan, lista učesnika je inpresivna, zahvaljujući ogromnom poštovanju klubova prema Matiji i entuzijazmu njegovog oca. Biće to nikada jači turnir u Crnoj Gori, možda i najjači u Evropi, u uzrastu do 14 godina - rekao je Đurđevac.
Otac prerano preminulog crnogorskog golmana Bojan Šarkić zahvalio se Fudbalskom savezu na svemu što je uradio za Matiju i za njegovog brata Olivera, koji su, kako je naveo, od najranijih dana sa ponosom nosili crnogorski grb i predstavljali Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, prvi memorijalni turnir bio je organizovan u Briselu, u Britanskom koledžu, koji je pohađao Šarkić.
- Taj turnir organizovali smo na brzinu, jer smo tek u januaru počeli da sakupljamo ekipe. Uspjeli da na tom prvom turniru imamo gotovo sve timove u kojima je nastupao - Birmingham, Milvol, Aston Villa i Vulverhempton - kazao je Šarkić.
On je istakao da je Antverpen trijumfom u Briselu zaradio poziv za predstojeći turnir i imaće tu čast da ga otvori duelom sa reprezentacijom Crne Gore.
Govoreći o gestu fudbalera Slovenije, koji su samo nekoliko dana nakon Matijine smrti nosili crni flor na utakmici Evropskog prvenstva, on je istakao da će taj gest pamtiti dok je živ i da zaslužuje veliku pažnju Crne Gore i porodice Šarkić.&nbsp;
- Dvodnevni praznik fudbala okupiće 146 dječaka iz pet država i osam timova - kazao je Šarkić.
Grassroots menadžer Nikola Prentić kazao je da je jako važno da se slijede smjernice koje su vezane za grassroots priču i strategiju koju je FSCG počeo da implementira prošle godine.&nbsp;
- UEFA je promijenila svoju strategiju, tako da smo i mi veliku pažnju posvetili baznom futbalu, ujedno taj uzrast do 14 godina, obuhvata i predstavlja taj dio priče - rekao je Prentić.&nbsp;
On je naglasio da su organizatori slijedili neke smjernice UEFA koje se uglavnom koriste kada su u pitanju razvojni turniri.
- Igraće se po šablonu, sve ekipe imaće po tri takmice dnevno, a igraće se dva puta po 20 minuta, 11 na 11, uz leteće izmjene - rekao je Prentić.
Šarkić je iznenada preminuo 15. juna prošle godine.
Počeo je da brani u Anderlehtovoj školi, još kao osmogodišnjak, cijelu deceniju je proveo na akademiji najvećeg belgijskog kluba, a onda se preselio u Aston Vilu, gdje se uz rad u omladinskom uzrastu prvi put susreo i sa seniorskim fudbalom.
Vila ga je slala na pozajmice u Vigan, Stratford i škotski Livingston, u kojem je i zakoračio na najveću scenu, branio je sjajno pa je Vulverhempton 2020. otkupio njegov ugovor.
Uslijedile su nove pozajmice - Šruzberi, Birmingem, pa Stouk, stasavanje u jakom Čempionšipu, a onda prelazak u Milvol.
Gol seniorske reprezentacije Crne Gore branio je devet puta, a preminuo je samo deset dana nakon najbolje partije u najdražem dresu, protiv Belgije u Briselu.

Početkom aprila 2026. memorijalni turnir u znak sjećanja na Matiju Šarkića

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) poručili su da su zabrinuti zbog pokušaja zastrašivanja građana koji su prisustvovali protestu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade - kroz pokretanje prekršajnih postupaka od strane Uprave policije - i to pet mjeseci nakon događaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja na tom okupljanju, svjedočimo pritisku na građane i građanke koji su mirno protestovali - naglasili su u CGO.
Decidni su da Uprava policije time šalje poruku koja ugrožava slobodu okupljanja, obeshrabruje građanski aktivizam i podriva temelje demokratskog poretka.
- CGO podsjeća da su na tom protestu učestvovali naučnici, umjetnici i građanski aktivisti, odnosno oni koji koji su branili javni interes i ukazali na nezakonitu dodjelu Trinaestojulske nagrade, koja je predstavljala izrugivanje vrijednostima moderne Crne Gore - naveli su u CGO.
Ukazuju i da brine i izostanak istih mjerila kada je riječ o incidentima koji su zaista narušavali javni red i širili mržnju.
- Nema procesuiranja izgrednika koji su prekinuli projekciju filma “Roda” na albanskom jeziku na Džada Film Festivalu; nema procesuiranje onih koji su otvoreno i glasno širili govor mržnje i pozivali na nasilje nad turskim državljanima nakon incidenta na Zabjelu, marširali prijeteći kroz grad izazivajući strah i uznemirenost među građanima i na isti način protestovali ispred Vlade - njih je policija obezbjeđivala umjesto da ih sankcioniše! - istakli su u CGO.
Oni otvaraju pitanje i je li ovakvo selektivno postupanje način v.d direktora Uprave policije da pokaže “revnost” u fazi kada očekuje izbor na puni mandat, ili možda da unaprijed “balansira” neko planirano postupanje u Botunu.
- CGO ukazuje da policija treba da štiti prava svih, a ne da kažnjava one koji brane javni interes. Nije posao policije da balansira, nego da, ukoliko za to postoje osnovi, reaguje pravovremeno i zakonito - jasni su u ovoj NVO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1998380139613188243&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Svjedočimo pritisku na građane umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMP) saopšteno je da od danas njihove jedinice posjeduju video laringoskop koji se koristi za pregled i manipulaciju larinksa (grkljana) i glasnica i omogućava uspješnu intubaciju.
Kamera i ekran na video laringoskopu, prema njihovim riječima, pružaju uvećanu sliku larinksa i glasnih žica u realnom vremenu što omogućava zdravstvenim radnicima bolji pregled anatomskih orijentira i jasno uočavanje potencijalnih prepreka.
- Upotrebom video laringoskopa povećava se stopa uspjeha prvog prolaza, smanjuje potreba za višestrukim pokušajima, a nelagodnost i trauma kod pacijenta su svedeni na minimum. Video laringoskop se preporučuje kod pacijenata sa ograničenom pokretljivošću vrata, povredama kičme ili drugim fizičkim ograničenjima - naglasili su u ZHMP.
Ističu da obezbjeđivanjem video laringoskopa iz sopstvenih sredstava Zavod nastavlja sa uvođenjem najviših i najsavremenijih standarda urgentne medicine.
- Nabavkom nove savremene opreme značajno je olakšana reanimacija u vanbolničkim uslovima, čime je povećana vjerovatnoća uspješnosti reanimacije i spašavanja života pacijenata - zaključili su u ZHMP.

Jedinice ZHMP od danas opremljene video laringoskopom

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: abas-aliabadi

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

MPNI: Crna Gora bilježi napredak u međunarodnom testiranju TIMSS Longitudinal

Početkom aprila 2026. memorijalni turnir u znak sjećanja na Matiju Šarkića

CGO: Svjedočimo pritisku na građane umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja

Jedinice ZHMP od danas opremljene video laringoskopom

PRATITE TVe UŽIVO