Siguran sam da ćemo u u narednom periodu imati konkretne i razrađene predloge projekata kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kako bi iskoristili ovaj momentum sjajne saradnje i dodatno spojili naše zemlje - kazao je premijer Milojko Spajić na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministrom vanjskih poslova, šeikom Abdulahom bin Zajedom Al Nahjanom.
.Spajić je, kako se navodi u saopštenju, u Vili Gorica rekao da postoji spremnost i obostrana zainteresovanost da se u najskorijem roku započnu projekti u oblastima turizma, energetike, digitalizacije, bezbjednosti i poljoprivrede.
- Svjesni smo da je zajednički interes da krenemo sa konkretnim stvarima i radujemo se tome - poručio je Spajić
On se zahvalio za pomoć prijatelja iz UAE, koji su ustupili vatrogasni avion tokom trajanja sezone požara, čime su konkretno doprinijeli jačanju crnogorskih vatrogasnih kapaciteta u zaštiti života, imovine i prirodnih resursa.
Al Nahjan je odgovorio da tome prijatelji služe i da će biti podrška Crnoj Gori u svim izazovima u budućnosti.&nbsp;
- Razmatrana je mogućnost korišćenja razvijenih tehnologija Ujedinjenih Arapskih Emirata, radi efikasnijeg odgovora na jedan od najvećih izazova za čitav mediteranski region - šumske požare - kazali su iz Vlade.
Spajić i Al Nahjan su, kako se navodi, saglasni da je za dalji turistički razvoj Crne Gore neophodno unapređenje crnogorskih aerodroma.&nbsp;
Spajić je rekao da je završetak koncesionog postupka prvi korak ka tom cilju.
- Pozdravljeno je to što postoji direktna avio-povezanost tokom sezone, a da će se razvojem aerodroma i proširenjem kapaciteta otvoriti mogućnost za cjelogodišnju konekciju i dolazak većih aviona, što je interes i Crne Gore i UAE, a za azijsko tržište je posebno bitno da aerodromi rade i preko noći, odnosno 24 sata - navodi se u saopštenju Vlade.
Al Nahjan je istakao spremnost da ekspertski i finansijski podrže EPCG u razvoju energetskih projekata, što bi omogućilo da građani Crne Gore i dalje plaćaju prisupačnu cijenu električne energije, ali i da bi razvijali kapacitete data centara, fintech-a i vještačke inteligencije gdje je pristupačna cijena energije jedan od glavnih inputa konkurentnosti.&nbsp;
- Zašto bi izvozili “sirovinu” električnu energiju, kada se mogu izvoziti kompleksniji proizvodi i usluge - derivati pristupačne cijene elektricne energije - naveo je Al Nahjan.
Iz Vlade dodaju da će izgradnja infrastrukture data centara, koja daje i uslove za razvoj modernih tehnologija privući će brojne velike IT kompanije u Crnu Goru.
- U kontekstu jačanja ekonomskog standarda crnogorskih građana, apostrofirana je važnost izgradnje pristupačnih stanova u okviru projekta Velje brdo i drugih projekata socijalnih stanova, kako bi se drasticno smanjili troškove rente i cijena kvadrata stanova za crnogorske građane. UAE je zainteresovana da razmotri finansiranje projekta po povoljnim uslovima - istaknuto je u saopštenju.
Na sastanku je dogovoreno da se posebna pažnja obrati na mogućnost saradnje u oblasti poljoprivrede, konkretno proizvodnje i kasnije otkupa zdrave i ukusne hrane, kao velikog potencijala Crne Gore.
- Razgovaralo se i o unapređenju bezbjednosti kroz primjenu vještačke inteligencije i video-nadzora u javnim školama, s posebnim fokusom na prevenciju vršnjačkog nasilja i suzbijanje upotrebe i distribucije narkotika u školama - rekli su iz Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić sa Al Nahjanom: Vrijeme za konkretne projekte između Crne Gore i UAE

Potpredsjednik Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar vanjskih poslova šeik Abdulah bin Zajed Al Nahjan boraviće danas u posjeti Crnoj Gori na poziv premijera Milojka Spajića.
Planirano je da se Al Nahjan u 17 sati u Vili “Gorica” sastane sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem.&nbsp;
Kako je najavljeno iz Vlade, u delegaciji koju će predvoditi premijer biće potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić, Filip Ivanović i Ervin Ibrahimović, kao i ministri Danilo Šaranović, Majda Adžović i Admir Šahmanović.
- Posjeta potpredsjednika Vlade UAE dolazi nakon što su Emirati za potrebe gašenja požara, Crnoj Gori do kraja požarne sezone stavili na raspolaganje avion za gašenje požara Antonov AN-32P - stoji u najavi Vlade.&nbsp;

Potpredsjednik Vlade UAE danas u posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, imao je telefonski razgovor, koji je inicirala UAE strana, sa ministrom vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Abdulahom bin Zajed Al Nahjanom, u kojem mu je obrazložio razloge vraćanja Sporazuma sa UAE Skupštini Crne Gore, te istakao da da Crna Gora ostaje posvećena unapređenju i daljem razvoju odnosa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao važnim i kredibilnim partnerom naše zemlje.
To potvrđuje i činjenica da je predsjednik Milatović potpisao Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i UAE, kojim se ohrabruje buduća saradnja dvije države u obostranom interesu. &nbsp;
Takođe, predsjednik Milatović je upoznao sagovornika sa razlozima vraćanja Skupštini Crne Gore Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE.&nbsp;
Predsjednik je precizirao da je riječ o Sporazumu koji u značajnoj mjeri odstupa od pravnog poretka naše zemlje.&nbsp;
U tom smislu, predsjednik države je pojasnio da predmetni Sporazum nije na adekvatan i pravno valjan način definisan i preciziran, i da može ugroziti državne interese Crne Gore kao i naš EU put i zbog toga u ovoj formi ne može dobiti njegovu podršku. &nbsp;
&nbsp;- Predsjednik Milatović je pozvao ministra da posjeti Crnu Goru kako bi kroz otvoren dijalog dvije prijateljske strane pronašle rješenje koje će biti usklađeno sa pravnim poretkom Crne Gore i EU integracijama zemlje, ali i doprinijeti jačanju saradnje u obostranom interesu- navodi se u saopštenju.
Iz kabineta Predsjednika istakli su da se ministar zahvalio Milatoviću na otvorenom i prijateljskom razgovoru, koji će biti nastavljen u narednom periodu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1917176746706714796%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović Al Nahjanu obrazložio razloge vraćanja Sporazuma sa UAE Skupštini: Ukazao da nije adekvatno pravno definisan

B.P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je od jedne osobe, kojoj je dao novac na kamatu, uzeo 170.000 eura.
- B.P. je, kako se sumnja, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog, dao na zajam novac u iznosu od 50.000 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist, pri čemu je oštećeni, po osnovu kamate, osumnjičenom B.P. isplatio novčani iznos od ukupno 170.000 eura, čime je osumnjičeni stekao protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
B.P. se na teret stavlja zelenaštvo. Protiv njega je, po nalogu tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeta krivična prijava.

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa nazad uzeo 170.000

Unapređenje infrastrukture, jačanje lokalne privrede i stvaranje povoljnog ambijenta za mlade ostaju važni preduslovi za stabilan i dugoročan razvoj Mojkovca, saopštio je potpredsjednik Skupštine, Nikola Camaj.
On je povodom 7. januara - Dana opštine Mojkovac, kazao da Dan opštine predstavlja priliku da se sagledaju dosadašnji rezultati i dodatno afirmiše opredijeljenost Mojkovca ka savremenom i održivom razvoju.&nbsp;
Ta opština, kako je ocijenio, raspolaže značajnim prirodnim i ljudskim potencijalima koji, uz odgovorno upravljanje i planski pristup, mogu doprinijeti daljem unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
- Uvjeren sam da će zajednički napori lokalne samouprave i građana dati vidljive rezultate u narednom periodu - poručio je Camaj.
On je još jednom uputio iskrene čestitke povodom Dana opštine Mojkovac.

Camaj: Unapređenje infrastrukture i jačanje lokalne privrede preduslovi za dugoročan razvoj Mojkovca

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Tag: abdulah-bin-zajed-al-nahjan