U Crnoj Gori je, nakon višegodišnjih priprema, u toku realizacija projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, u cilju poboljšanja pouzdanosti i bolje usluge u isporuci električne energije korisnicima, kao i smanjenja gubitaka na mreži. Oni podrazumijevaju daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama iz Dispečerskog centra, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CEDIS).
Kako kažu u toj kompaniji, implementacija SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) i ADMS (Advanced Distribution Management System) sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže.
SCADA omogućava daljinsko upravljanje, praćenje i automatizaciju distribucije električne energije, dok ADMS uključuje upravljanje tokovima energije i integraciju obnovljivih izvora. Ovi sistemi zajedno značajno poboljšavaju pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema.
U CEDIS-u podsjećaju da je planiranje primjene SCADA sistema u Crnoj Gori počelo 2010. godine, kada je fokus bio na analizi ključnih problema, poput visokih tehničkih gubitaka i ograničene mogućnosti upravljanja. Zbog složenosti projekta, čija je implementacija veoma zahtjevna, donedavno nije bilo velikih pomaka.
- Aktivnosti na realizaciji tog projekta su intenzivirane 2021. godine, Regulatorna agencija za energetiku je početkom 2022. godine odobrila investiciju, a zahvaljujući podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u posljednje dvije godine napravljen je ključni iskorak koji je rezultirao potpisivanjem Ugovora o finansiranju ovog projekta 27. 01. 2025. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
SCADA i ADMS sistem omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu sa svih vitalnih djelova mreže, automatsku identifikaciju kvarova i brže uspostavljanje ponovnog napajanja korisnika. Takvo upravljanje resursima smanjuje vrijeme prekida u napajanju korisnika električnom energijom.
- Koliko je značajna SCADA pokazalo se 2023. godine, kada je CGES uveo taj sistem u 16 trafostanica (“Budva”, “Ulcinj”, “Bar”, “Tivat”, “Herceg Novi”, “Cetinje”, “Virpazar”, “Podgorica 1”, “Danilovgrad”, “Nikšić 1”, “Pljevlja 1”, “Berane”, “Mojkovac”, “Lastva”, “Ribarevine”, ”Brezna”) i omogućio daljinski nadzor i upravljanje 35 kV izvodima u njima, koji su u vlasništvu CEDIS-a. Već su vidljivi prvi benefiti, naročito u dijelu povećanja pouzdanosti u distribuciji električne energije. Dodatno, postavljeni su temelji za dalju digitalizaciju i automatizaciju mreže - ističu u CEDIS-u.
Kako objašnjavaju, ADMS sistem je softversko rješenje koje omogućava centralizovano upravljanje elektrodistributivnim sistemima. Njegove ključne funkcionalnosti uključuju optimalno upravljanje energijom jer pruža alate za optimizaciju rada mreže, efikasnije upravljanje i smanjenje gubitaka. Omogućava, takođe, simulaciju različitih scenarija i podršku u donošenju odluka, integraciju obnovljivih izvora energije (olakšava integraciju solarnih panela, vjetroturbina i drugih obnovljivih izvora u mrežu). ADMS prati stanje mreže u realnom vremenu, smanjujući rizik od kvarova i havarija.
Prednosti ovog sistema za građane su, navode, što operatori imaju detaljan uvid u stanje mreže i mogu brzo donositi odluke, kao i što automatizacija procesa smanjuje potrebu za ručnim intervencijama. Povećava se i stabilnost mreže i smanjuje mogućnost prekida u isporuci električne energije.
- U skladu sa proklamovanim ciljevima Vladine politike, ovaj sistem podržava postizanje ciljeva održivog razvoja kroz bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije - dodaje se u saopštenju.
Realizacija ugovorene nabavke SCADA i ADMS sistema preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) obuhvata pripremu tehničke dokumentacije i objavljivanje međunarodnog tendera.
CEDIS je, kažu u kompaniji, u saradnji sa EBRD-om, već izradio detaljnu tehničku specifikaciju za opremu i softver. Tender za nabavku opreme i usluga objaviće se na međunarodnom nivou, a odluka i sva dalja procedura odvijaće se po pravilima EBRD.
- Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV CEDIS-a učestvuje u realizaciji investicionog projekta “Priprema trafostanica za implementaciju SCADA sistema“ koji podrazumijeva radove na zamjeni mikroprocesorskih zaštitnih releja (35kV i 10kV strana) , vakuumskih prekidača 35kV i 10kV i ožičenja sekundarnih veza u ćelijama 35kV i 10kV, kao i radove na rekonstrukciji razvoda sopstvene potrošnje i dogradnji AKU baterija, te nabavku i montažu ispravljača, funkcionalno ispitivanje ugrađene opreme i izradu projekata izvedenog stanja - kažu u CEDIS-u.
Dodaju da ovaj projekat se realizuje u tri faze, od kojih je prva faza uspješno završena i ista je obuhvatila radove na modernizaciji elektrodistributivne infrastrukture, uključujući zamjenu zastarjele opreme, rekonstrukciju sekundarnih veza i ugradnju novih sistema zaštite i upravljanja. Tokom te faze obuhvaćena je 21 trafostanica, a ukupna vrijednost investicije iznosila je više od 1,2 miliona eura.
- Druga faza uključuje nastavak modernizacije 19 trafostanica. Radovi na pet trafostanica obuhvatili su zamjenu prekidača, mikroprocesorskih zaštitnih releja, kao i zamjenu dotrajalih strujnih i naponskih transformatora, a ukupna vrijednost ove investicije iznosila je nešto manje od 140 hiljada eura. Navedeni radovi su u dvije trafostanice završeni tokom 2023. godine kroz Projekat održavanja - navedeno je u saopštenju.
Radovi na deset trafostanica u okviru druge faze, čija procijenjena vrijednost iznosi preko 1,5 miliona eura, treba da se realizuju do kraja ove godine. U CEDIS-u kažu da će se priprema preostale dvije trafostanice za uvođenje SCADA sistema realizovati kroz investicioni projekat rekonstrukcije ovih objekata.
- Aktivnosti u okviru treće faze pripreme trafostanica za implementaciju SCADA sistema, koja obuhvata 20 trafostanica, planirani su za 2026. godinu. Procijenjena vrijednost nabavke materijala i opreme za realizaciju ovog projekta iznosi oko 2,2 miliona eura, što jasno ukazuje na složenost projekta i obim aktivnosti koje CEDIS sprovodi u cilju implementacije SCADA i ADMS sistema - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

Ako postoji neko ministarstvo koje zaista zna kako da balansira između finansijske akrobatike i muzičke nonšalancije, to je onda crnogorsko Ministarstvo finansija. Dok se građani pitaju kako da prežive mjesec, u kabinetima državnih činovnika čuju se vesele note – i to bukvalno.
Ovo Ministarstvo danas nas je obradovalo viješću da je Crna Gora skočila za čitavih 16 mjesta na indeksu ekonomskih sloboda prema procjeni Heritage Foundationa, konzervativnog think-tanka koji cijeni niske poreze i minimalnu ulogu države. Iako je riječ o institutu koji jednako toplo preporučuje i zdravstveni sistem baziran na principu „liječite se ako imate novca“, našoj administraciji to nije smetalo da trijumfalno objavi uspjeh.
Ali ne bi ovo bila crnogorska birokratija da se i u ovako običnoj stvari ne nađe neka zabavna crtica. Naime, uz saopštenje o ovom trijumfu stigao je i screenshot dokumenta iz kojeg smo, potpuno neplanirano, saznali muzički ukus državnog službenika koji je radio na ovoj objavi. Ne, nije problem što neko sluša muziku dok radi. Problem je što nije osjetio potrebu da obriše taj detalj. Ili nije znao, a spada u osnove vještina koje ulaze u "poznavanje rada na računaru" koje su navedene u oglasu za svako radno mjesto u tom resoru.
Ovo ministarstvo ne samo da zna da stvori suficit tako što ne troši ono što je predviđeno, jer što bi, realno, isplaćivali obaveze – dakle, ne samo da zna da sabira, a zaboravlja da oduzima, već zna i kako da množi radna mjesta.
Nova organizaciona jedinica, Služba za odnose s javnošću, koja je do sada imala dvoje zaposlenih, odjednom je shvatila da joj treba još dvoje. Načelnik, dva savjetnika I i jedan savjetnik III – jer je za odnose s javnošću, izgleda, potrebno bar koliko i za reformu poreskog sistema.
A možda ni to nije dovoljno da bi se komuniciralo s medijima, jer ni tako brojni nikada nijesu našli vremena da odgovore na pitanja koja im je naša redakcija poslala. Ni nakon šest pokušaja. Ko zna, možda su bili zauzeti pravljenjem playlisti za radni dan ili su jednostavno vježbali vještinu ignorisanja, koja je očito neophodna u javnoj upravi.

Ministarstvo suficita i lakih nota

Na prilazu aerodromu u Tivtu juče se počelo sa instaliranjem DME (Distance Measuring Equipment) uređaja koji omogućavaju pilotima aviona očitavanje direktne udaljenosti između vazduhoplova i samog uređaja na zemlji. Sljedeće nedjelje je planirala instalacija i drugog DME na prilazu aerodromu Podgorica, saopšteno je iz Kontrole Letjenja Srbije i Crne Gore.
Proizvođač oba uređaja je renomirana evropska kompanija Thales i ovaj konvencionalni sistem za vazduhoplovnu navigaciju je instaliran na prilazima svih značajnih aerodroma u Evropi.
- Realizacija ovog projekta je planirana da se završi do 15.marta a biće implementirana od strane stručnog kadra vazduhoplovne tehnike Kontrole letjenje Srbije i Crne Gore SMATSA uz podršku predstavnika proizvođača opreme. Puštanju u operativni rad oba uređaja na lokacijama u blizini crngoorskih aerodroma će prethoditi Commissioning Flight Check, kojim će se nova oprema provjeriti putem specijalizovanog aviona za kalibražu radionavigacionih sistema- navodi se u saopštenju.
Navedenom implementacijom će nova oprema za potrebe sistema kontrole letjenja zamijeniti postojeću koja je u funkciji od 2010. godine.
Investiciju vrijednu oko pola miliona eura finansira Kontrola Letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA u skladu sa svojim investicionim i finansijskim planom.

Počela instalacija DME urađaja na aerodromima u Podgorici i Tivtu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata licu S.R.(1959.god.) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje, saopšteno je iz ODT-a.
- Osumnjičeni je na ljuljašci dodirivao po tijelu oštećenu-dijete, staru 12 godina, te pokušao da je poljubi- navode iz Tužilaštva.
Ovo lice je i ranije osuđivano.

Podgorica: Uhapšen zbog sumnje da je seksualno uznemiravao djevojčicu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je donio odluku o pauziranju pomoći Ukrajini dok pokušava da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se uključi u pregovore o okončanju rata sa Rusijom, prenose svjetski mediji.
Ovaj potez dolazi samo nekoliko dana nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom kabinetu na kojem su se Tramp i potpredjsednik Džej Di Vens ustremili na Zelenskog zbog onoga što su smatrali nedovoljnom zahvalnošću za više od 180 milijardi dolara koje su SAD izdvojile za vojnu pomoć i drugu pomoć Kijevu od početka ruske invazije 24. februara 2022, piše VOA.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Tramp fokusiran na postizanje mirovnog sporazuma i da želi da Zelenski bude „posvećen“ tom cilju.
Zvaničnik je dodao da SAD „pauziraju i preispituju“ svoju pomoć kako bi se „uvjerile da doprinosi rješenju“. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti.
Naredba će ostati na snazi dok Tramp ne utvrdi da je Ukrajina pokazala posvećenost mirovnim pregovorima sa Rusijom, rekao je zvaničnik.

Zvaničnik Bijele kuće: Pauziranje pomoći na snazi dok Tramp ne utvrdi da je Ukrajina posvećena miru

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Tag: adms

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

Ministarstvo suficita i lakih nota

Počela instalacija DME urađaja na aerodromima u Podgorici i Tivtu

Podgorica: Uhapšen zbog sumnje da je seksualno uznemiravao djevojčicu

Zvaničnik Bijele kuće: Pauziranje pomoći na snazi dok Tramp ne utvrdi da je Ukrajina posvećena miru

PRATITE TVe UŽIVO