Mještani Gornjih Brezana, koji su na na javnoj raspravi o Ekološkom elaboratu za gradnju vjetroelektrane „Bijela“ u Šavniku poručili da neće dozvoliti izgradnju dalekovoda kroz to selo, danas su kazali da im nije jasno kako su njihove privatne parcele stavljene u ovaj dokument.
Vjetropark „Bijela“ gradi kompanija Alcasar Energy čije je sjedište u Dubaiju, a mještani su reagovanje adresirali upravo na njih - poručujući da preko njihovih imanja neće prići trafostanici koja se nalazi u ovom selu, te da stoje pri svemu što su rekli tokom javne rasprave u Plužinama prije dva dana.
- Nećemo dozvoliti izgradnju elektroenergetske infrastrukture na svojim imanjima. Korektivne mjere, koje pominje Alcasar Energy, mogu biti samo u potpunom zaobilazenju kompletnog našeg sela Brezna kada je u pitanju izgradnja dalekovoda i trafostanica. Hoćemo investicije u poljoprivredu i turizam, a ne u mreže i trafostanice - naveli su mještani.
Dodaju da, dok se Crna Gora pozicionira kao zemlja budućnosti u sektoru obnovljivih izvora energije, selo Gornja Brezna postaje simbol otpora kada razvoj dolazi bez saglasnosti onih koji tu žive.
- Brezna su selo koje ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal i stoga ne znamo kako i na koji način ste došli do prava da stavite privatne parcele nas vlasnika u Elaborat - naveli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.6692%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgornja-brezna-mjestani-ne-dovoljavaju-gradnju-dalekovoda-kroz-svoje-selo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Investitor je, kažu mještani, bez ikakve dozvole i prava ulazio na njihova imanja i fotografisao parcele.
- U Elaboratu na strani 29 i 243 ( elektronski dio) stoji stav: „Za sve katastarske parcele koje su u privatnom vlasništvu Nosilac projekta,Vjetro park Bijela" d.o.o. je potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu i na taj način riješio imovinsko-pravne odnose". Iznad ovog stava na strani 242 (elektronski dio) ovo se odnosi na sve parcele u Šavniku i parcele u Gornjim Breznima jer se ovo veže za taj dio. Zato pitamo sa kim, kada i kako je ovo potpisano kada sa nama vlasnicima parcela nije?! – jasni su mještani.
Oni pitaju sa kim je investitor riješio imovinsko - pravne odnose - kad to može učiniti samo sa njima.
- Izričito smo protiv pominjanja (prisvajanja) naših parcela na ovaj način! Protivzakonito i protiv svih planskih dokumenata su naše parcele dio ovog Elaborata, a mi smo izričito protiv da bude dio bilo kakvog prolaska dalekovoda i izmjene DUP-a ili PUP-a, kroz naše selo – istakli su mještani.
<h2>OZBILJNE SUMNJE</h2>
Koliko je investitor dobronamjeran i zabrinut za njihovo selo, živote i &nbsp;budućnost, ali i koliko su kredibilna kompanija koja poštuje svjetske standarde, najbolje govori, kažu oni, samo par činjenica.
- Bez našeg znanja i saglasnosti, poslali su geometre na naša imanja da odmjere koliko će naše zemlje uzeti za svoje dalekovode; u Elaboratu o zaštiti životne sredine naveli su da su sa svim vlasnicima privatnih imanja preko kojih prelazi dalekovod već postigli dogovore i zaključili ugovore što apsolutno ne odgovara istini. Ne samo da sa nama nijesu zaključili ugovore, već nas nisu ni obavijestili o svojim namjerama; da ih nismo, pukim slučajem, uhvatili u "desantu" na naša imanja, kao i da nismo, pukim slučajem, saznali za javnu raspravu, ko zna dokle bi sve ovo otišlo - naveli su mještani uz ocjenu da je očigledno da se sve radi "tajno i organizovano" - kako bi što manje ljudi imalo informacije koje su od životnog značaja za njih i njihove porodice i pružilo otpor.
Način na koji se realizuje investicija navodi ih, kažu, na ozbiljne sumnje da se iza kredibilnog inostranog investitora kriju domaći energetski tajkuni.
- Koji su već mnogo toga u Crnoj Gori uništili, ponajviše rijeke, i zgrnuli milione na račun subvencija koje im je obezbijedila država, a koje smo platili svi mi preko računa za struju - naveli su oni.
Ističu da povjerenja između investitora, ko god to bio, i lokalnih zajednica ne može biti jer država, odnosno oni koji je vode, staju na stranu krupnog kapitala i ličnih interesa, umjesto da štiti elementarna ljudska i građanska prava svojih građana, kao i prava koje im garantuje Ustav.
- Ne iznenađuje nas ponašanje inostranih "kredibilnih investitora" kada znamo da domaće energetske kompanije, čiji smo mi građani vlasnici, otimaju našu zemlju, ugrožavaju naša imanja, i uništavaju budućnost naše djece. Mještani Gornjih Brezana već su prošli, a i dalje prolaze horor kada je u pitanju CGES koji se proteklih godina prema privatnim imanjima, nacionalnim parkovima, prirodi i kompletnom živom svijetu, odnosi kao prema svojoj prćiji. Ali o tome ćemo tek obavijestiti javnost - &nbsp;poručuju mještani Gornjih Brezana.
Kako dodaju, ovaj slučaj ponovo otvara važno pitanje: da li su razvojni projekti zaista održivi ako zanemaruju one koji su im najbliži.
- Gornja Brezna pokazuje da pravi dijalog mora da počne od poštovanja - i da je održivost bez pravednosti prazna riječ - kazali su oni.
<h2>RIZIK ZA EKOSISTEM, RAZVOJ TURIZMA, POLJOPRIVREDE...&nbsp;</h2>
Oni su problematizovali dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac – jer to, prema njihovim riječima, zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova.
- Stav u Elaboratu koji glasi: „Od zaštićenih područja jedino trasa dalekovoda presjeca III zonu zaštite parka prirodo Dragičnica i Komarnica i zaštitni pojas NP Durmitor. Trasа dalokovoda prolazi kroz začtićono područjo Park prirode (PP), Dragičnica i Komarnica“ na dva mjesta: kada prelazı Komarnicu u blizini kanjona Nevidio i na brdu Riđine. Drugo najbliže zaštićeno područje je Nacionalni park „Durmitor“. Kanjon rijeke Komamice je uvršten na listu Emerald područja u Crnoj Quri i potencijalno je Natura 2000 područje. U novoprojektovanom dijelu (aproksimativne dužine oko devet km), trasa se pruža preko platoa Kravice, prelazi preko kanjona rijeke Bukovice, zatim ide duž Previša do Petnjice, nakon čega se spaja sa starom trasom kod ulaza u kanjon Nevidio (strana 343 elektronska). Problematičan je dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac. Ovdje se zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova – naveli su oni.
Osim toga, provodnici će se iznad kanjona Bijele nalaziti na preko 350 metara visine – što, cijene oni, povlači rizik od sudara za krupne ptice.
- Trasa prelazi preko rijeka Komarnica i Bukovica. Kako se lako i bezosjećajno relativizuju naša najljepša i najdragocjenija područja – „Jedino trasa“ prolazi kroz najljepše predjele naše države, „jedino će trasa“ uništiti pola crnogorskog ekosistema i svaki potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede i narušiti izgled najljepših dragulja naše države kanjona Komarnice, Bukovice i kanjona Nevidio – poručili su mještani.
Oni pitaju je li ovo uvod u uništenje turizma i poljoprivrede na najljepšem dijelu sjevera.
- Ni u jednom dijelu Elaborata se ne pominje turistički ni poljoprivredni potencijal čitavog ovog područja. Opet ponavljamo da naše selo Brezna ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal, mi radimo na tome da napravimo od našeg sela oazu mira i uživanja i da Piva bude još prepoznatljivija i još atraktivnija – naveli su oni.
Branili su, kažu, Sinjajevinu i Taru, te poručuju da će braniti Brezna, Komarnicu, Nevidio i Bukovicu.
- Stav u Elaboratu glasi: „Priključak trase 110 kV priključnog dalekovoda do mjesta gdje su planirani stubovi biće obezbijeđen preko postojećih lokalnih makadamskih i asfaltiranih puteva, koji su u blizini trase dalekovoda, obzirom da predmetna trasa dalekovoda presijeca ove puteve na nekoliko mjesta. Do svakog mjesta gdje je planirano postavljanje stuba biće obezbijeđen privremeni pristupni put."(strana 102 elektronska) Osim parcela navedenih u Elaboratu planira se dodatno uništavanje naših posjeda jer do svakog stubnog mjesta mora proći put. Gubimo svaki ekonomski interes u ogromnom području naših parcela i u velikoj blizini naših kuća – podvukli su mještani.
<h2>PRAVI INTERES JE U OČUVANJU ŽIVOTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA</h2>
Elaborat, smatraju oni, ne nudi odgovarajuću analizu alternativnih rješenja kojima bi se izbjegla naseljena i turistički razvijena područja.
- Neprihvatljivo je da se pod izgovorom „javnog interesa“ zanemaruju interesi građana koji ovdje žive i rade. Turizam i poljoprivreda je za mnoge porodice jedini ili glavni izvor prihoda, a izgradnjom ovakve infrastrukture dugoročno se gubi ono što smo godinama stvarali. Smatramo da je pravi javni interes u očuvanju života i ekonomije lokalnog stanovništva – decidni su mještani.
Gornja Brezna su selo sa razvijenom turističkom infrastrukturom, prepoznato po prirodnim ljepotama, miru i autentičnosti, a kako su naglasili, planirani dalekovod narušava vizuelni identitet mjesta i ozbiljno ugrožava turısticki potencijal koji je za mnoge mještane glavni izvor prihoda.
- U prilog toj situaciji ide da već postoje tri dalekovoda u nasem selu Brezna unakrsno isprepletena i to: 400 kV, 2 x 110kV i 35kV zbog kojih je devastirana šuma pretežno breze koja je u svijetu zaštićena vrsta, u državnom i privatnom vlasništvu, da se planira sad i dalekovod za VE Bijela, da se planira proširenje trafostanice Brezna i dalekovod koji je dio dalekovoda Pljevlja – Lastva.. I sve u selo Brezna izuzetnog potencijala za turizam i poljoprivredu. Uništiće nam život na selu, putnu infrastrukturu, proizvesti nesnosnu buku, uništiće nam šume, livade, svaki potencijal za bilo koju djelatnost. Najbolje da isele čitava Brezna i da ih umreže u trafostanice i dalekovode?! – naveli su oni u reagovanju.
Nijesu, podvlače, protiv investicija, ali mole da se izmjeste trafostanice i dalekovodi van naseljenih mjesta.
- Jer smo sigurni da ima alternativnih trasa koje ne ugrožavaju ljude, biljni i životinjski ekosistem, koji ne ugrožavaju nacionalne parkove i kanjone kao i ukupan potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede u ruralnim područjima – naveli su mještani.
Dalekovod u neposrednoj blizini kuća i imanja utiče na svakodnevni život stanovnika – od, kako su istakli, zdravlja i bezbjednosti, do umanjenja vrijednosti nepokretnosti i onemogućavanja korišćenja zemlje.
<h2>POZIV NADLEŽNIMA</h2>
- Pozivamo nadležne institucije da razmotre ove primjedbe i zaštite interese građana Gornjih Brezana prirodne vrijednosti regiona i održivi razvoj koji je već započet od strane lokalne zajednice. Molimo opštinu Plužine da nas podrži i da zaštiti jedan od svojih dragulja - selo Brezna – istakli su oni.
Mnogo je, kažu, &nbsp;problematicnih stavova u ovom Elaboratu koji ima preko 800 strana.
- A samo navodimo naznačajnije i molimo Agenciju za zaštitu životne sredine da razmotri naše stavove i sagleda druge stavke Elaborata, prije davanja konačnog mišljenja na Elaborat – dodali su oni.
Ova đedovina je, kažu, sve što njihova djeca imaju.
- I molimo vas kao građani Crne Gore da nas zaštitite i da svojim uticajem pomognete da mogu mirno i dostojanstveno da uživaju u onome što će generacije nasleđivati – zaključili su mještani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mještani Gornjih Brezana: Investitor sa nama nije riješio imovinsko-pravne odnose, ne znamo kako su privatne parcele onda u Elaboratu?!

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom susreta sa predsjednikom parlamenta Velikog Vojvodstva Luksemburg Klodom Viselom, posvetio je dio razgovora izmjeni Zakona o državljanstvu navodeći da to predstavlja problem za našu dijasporu.
- Poseban segment razgovora posvećen je temi naše brojne iseljeničke zajednice u Luksemburgu, te je konstatovano da aktuelni Zakon o državljanstvu, kojim se oduzima državljanstvo Crne Gore ukoliko osoba prihvati državljanstvo druge države, predstavlja potencijalni problem za našu dijasporu, potencijalno otvarajući mogućnost osporavanja crnogorskog državljanstva za one iseljenike koji su stekli državljanstvo Luksemburga nakon što je ovaj zakon stupio na snagu - saopšteno je iz Skupštine.
Prema njihovim riječima, dva predsjednika su se saglasila da je neophodno da dvije zemlje njeguju veze koje se prvenstveno ogledaju upravo u ovim ljudima, te da bi izmjena politike državljanstava bila korak u pravom smjeru.
- U tom kontekstu, predsjednik Visel je naglasio da je i Luksemburg imao slične restriktivne zakone, te da je njihovim uklanjanjem prije 20 godina stvorena mnogo bolja društvena slika i da je izmjena tih zakonskih rješenja uticala mnogo na kvalitet života u toj zemlji - kazali su u Skupštini.
On je zaključio da će sa zadovoljstvom posjetiti Crnu Goru u narednom periodu i da će naša zemlja imati punu stručnu podršku kolega iz parlamenta Luksemburga po svim pitanjima, pa tako i po pitanju eventualne izmjene ovog zakonskog rješenja.
- Luksemburg, sa približnim brojem stanovnika kao Crna Gora, predstavlja pravi primjer uspjeha i evropskog životnog standarda kome težimo - poručio je Mandić.
Oni su se sastali prilikom Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Evropske unije koja se održava u Budimpešti.
Iz Skupštine je saopšteno da je Mandić tokom razgovora istakao važnost kontinuirane podrške Luksemburga Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji.
- Predsjednik Mandić je naglasio da Crna Gora, zahvaljujući uspješno pripremljenoj Reformskoj agendi, ima mogućnost da iskoristi 383,4 miliona eura iz evropskih fondova, te da je nedavni ulazak Crne Gore u sistem SEPA omogućio brža i efikasnija finansijska plaćanja - naveli su u saopštenju.
Posebno je, kako su istakli, ukazano na značajne rezultate ostvarene krajem 2024. godine, kada je Crna Gora zatvorila tri važna pregovaračka poglavlja sa EU. Cilj je, kako je saopšteno, da se do kraja 2026. zatvore sva pregovaračka poglavlja i da Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije 2028. godine.

Mandić sa Viselom: Zakon o državljanstvu predstavlja potencijalni problem za našu dijasporu

Čekaću Vladimira Putina u četvrtak u Turskoj. Više nema smisla produžavati ubistva - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski povodom mirovnih pregovora sa Rusijom.
Čekaju, kaže, potpuno i trajno primirje.
- Počev od sjutra, kako bismo obezbijedili neophodnu osnovu za diplomatiju. Nema smisla produžavati ubistva. I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da Rusi ovog puta neće tražiti izgovore - &nbsp;napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno se oglasio o primirju i pozvao Zelenskog da prihvati Putinov predlog.
- Predsjednik Rusije Putin ne želi da sklopi sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom, ali želi da se sastane u Turskoj u četvrtak kako bi pregovarali o mogućem okončanju krvoprolića. Ukrajina bi trebalo da se SADA SLOŽI sa ovim. Barem će moći da utvrdi da li je dogovor moguć, a ako ne, evropski lideri i SAD će znati gdje stoje i moći će da postupe u skladu sa tim! Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići dogovor sa Putinom, koji je previše zauzet proslavom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu - ratu koji ne bi bio dobijen (ni blizu!) bez Sjedinjenih Američkih Država. Održite taj sastanak, odmah! - napisao je Tramp.
Putin je, inače, predložio održavanje direktnih razgovora sa Ukrajinom, u cilju postizanja trajnog mira i okončanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.
Savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon Putinovih primjedbi da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je odbačen 2022. godine i trenutnu situaciju na terenu.
Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ovi pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je tamo dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao "Istanbulski sporazum".

Zelenski: Čekaću Putina u četvrtak u Turskoj, nadam se da neće i ovoga puta tražiti izgovore

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo vrijeme, a najviša dnevna temperatura iznosiće 24 stepena. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu će biti dužih sunčanih intervala. 
 
Navodi se da će prijepodne uglavnom biti suvo, dok je od sredine dana mjestimično moguća kiša ili pljusak sa grmljavinom. 
 
Na sjeveru ujutru, po kotlinama moguća kratkotrajna magla ili niska oblačnost. 
 
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera, u noćnim satima ponegdje umjeren sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 14, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.

Sjutra promjenljivo, do 24 stepena

Uz četiri pobjede, remi i poraz, crnogorski rukometaši prilično su lako izborili plasman na EHF Euro 2026.
To možemo kazati večeras, nakon završnog duela kvalifikacija, u kojem su izabranici Didijea Dinara u Baru gotovo rutinski savladali Slovačku, rezultatom 33:28 (19:13).
Podsjetimo, Crna Gora je plasman na EHF Euro osigurala u prošlom kolu, ali i večeras su naši rukometaši odigrali ozbiljno od samog početka, tako da su u potpunosti kontrolisali dešavanja na susretu.&nbsp;
Najprije - dužni smo pohvaliti one koje ne gledamo tako često u nacionalnom timu, golmane Suljevića i Mihaljevića. Prvi je upisao 11 odbrana, drugi sedam, te nema sumnje kako će Dinar ubuduće moći ozbiljno da računa i na njih.
Pred oko 2.000 navijača u Topolici, već u 16. minutu bilo je jasno kako je svako iznenađenje isključeno. Tada smo vidjeli pet uzastopnih golova naših reprezentativaca - dva puta je pogađao Vujačić, po jednom Kaluđerović, Radović i Ćorsović, te je Crna Gora vodila 12:5. Prilikom odlaska na odmor bilo je plus šest - 19:13.
Naravno, naš je selektor večeras svim igračima ukazao šansu, a u drugom dijelu gotovo da smo pratili rukometnu egzibiciju, uz nekoliko atraktivnih pogodaka i akcija crnogorske selekcije.&nbsp;
Pogotkom Miloša Vujovića, Crna Gora je u 40. minutu bila na rekordnih 11 razlike (26:15), a onda su naši riješili da spuste tempo, omogućivši suparnicima da izbjegnu težak poraz.
U našem timu, 10 igrača upisalo se u strijelce - Risto Vujačić dao je 10 golova, Luka Radović pet, a Miodrag Ćorsović i Miloš Vujović po četiri. Prokop je kod Slovaka dao šest golova.

„Lavovi” pobijedili Slovačku: Plasman na Euro proslavljen uz pobjedu i atraktivne poteze i golove

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: alcasar-energy

Mještani Gornjih Brezana: Investitor sa nama nije riješio imovinsko-pravne odnose, ne znamo kako su privatne parcele onda u Elaboratu?!

Mandić sa Viselom: Zakon o državljanstvu predstavlja potencijalni problem za našu dijasporu

Zelenski: Čekaću Putina u četvrtak u Turskoj, nadam se da neće i ovoga puta tražiti izgovore

Sjutra promjenljivo, do 24 stepena

„Lavovi” pobijedili Slovačku: Plasman na Euro proslavljen uz pobjedu i atraktivne poteze i golove

PRATITE TVe UŽIVO