Na Montenegroberzi je danas prodato 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke za 74,98 miliona eura.
Kupac je, kako prenose mediji, AIK grupa srpskog biznismena Aleksandra Kostića.
Cijena akcije iznosila je 9,77 eura, dok je ukupno podato 7,67 miliona dionica.
AIK grupa je prošle sedmice dobila saglasnost Centralne banke (CBCG) za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Prodate akcije Hipotekarne banke za skoro 75 miliona eura

Lderi nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.
Vujović je, na pitanje da li je realno očekivati da Mandić nakon izbora 2027. zauzme premijersku poziciju, odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Realno je. Od parlamentarnih izbora 11. juna 2023, kada je ZBCG osvojila 14,7 odsto (13 mandata), njihov rejting je rastao ili se stabilizovao oko i iznad izbornog rezultata, dok je PES s pozicije najjače partije i liste (25,5 odsto i 24 mandata) ušao u period stagnacije i pada. CEDEM je u martu 2024. mjerio: PES 26,3 odsto, DPS 26,0 odsto a sastavnice ZBCG (NSD 11,3 odsto + DNP 4,2 odsto) ukupno 15,5 odsto uz vidljiv trend rasta naspram izbora 2023. (Demokrate 10,0 odsto, BS 5,3 odsto, Ura 3,4 odsto) što pokazuje „zatvaranje makaza“ u korist Mandićeve koalicije.
Istraživanja ove godine potvrđuju da se poredak unutar vlasti mijenja: npr. Ipsos (januar 2025) – PES/Demokrate 25 odsto, DPS 23 odsto, ZBCG 20 odsto (porast ZBCG u odnosu na 2023); tokom ljeta/jeseni 2025. više mjerenja i agregatora pokazuju DPS na 1. mjestu, a ZBCG i PES rame uz rame oko 18-20 odsto – s tim da ZBCG u nizu nalaza blago nadjačava PES, dok PES bilježi pad. Posljednje istraživanje CEDEM-a iz oktobra 2025. ukazuje da se odnos snaga ključnih aktera promijenio na štetu PES-a: DPS 25,8 odsto, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto. Ovo pokazuje da je ZBCG već stigla do drugog mjesta po popularnosti i približila se DPS-u, dok je PES dodatno oslabljen. Za nekadašnji DF je mnogo važnija činjenica da su oni najjača lista unutar vladajuće koalicije. U koaliciji, pravilo koje vrijedi jeste: najjača lista daje prvog čovjeka vlade/opštine. Taj mehanizam sada ide u korist ZBCG umjesto PES-a. Ako se ne desi značajna promjena do izbora 2027, postojeći trend daje Mandiću čvrstu poziciju za kandidaturu na premijersku funkciju, dok bi PES, zarad ostanka u koaliciji, bio primoran da zauzme manju ulogu – istakao je Vujović.
POSLJEDICE
Na pitanje kojim putem bi naša država pošla ako bi se to desilo, Vujović je rekao da bi, ako bi Andrija Mandić postao premijer, posljedice po unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore bile razarajuće.
- Dovoljno je pogledati sadašnju politiku Beograda da bi bilo jasno kojim putem bi takva vlada krenula. Prije svega, njen legitimitet u međunarodnim okvirima bio bi ozbiljno doveden u pitanje. Crna Gora bi bila percipirana kao trojanski konj Beograda i Moskve, što bi direktno ugrozilo proces pristupanja Evropskoj uniji. U slučaju da sporazum o članstvu ne bude potpisan prije formiranja takve vlade, pojedine članice EU bi vjerovatno odlagale potpisivanje sporazuma, odnosno kasniju eventualnu ratifikaciju, pozivajući se na potrebu da „sagledaju politički kontekst“, odnosno da ne mogu da podrže članstvo zemlje u kojoj su na vlasti Putinovi saveznici. Ne isključuje se ni scenario prema kojem bi Spajić ostao premijer do završetka ratifikacije, a tek potom Mandić preuzeo funkciju, kako bi se izbjegle burne reakcije u Briselu i ključnim državama članicama – rekao je Vujović.
Kazao je da bi, na unutrašnjem planu, došlo do preraspodjele moći u korist struktura bliskih Beogradu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
- SPC bi dobila znatno veća stalna izdvajanja iz budžeta, dok bi identitetska i kulturna politika države krenula ka otvorenoj reviziji savremenog crnogorskog identiteta. U obrazovanju, kulturi i javnom prostoru jačao bi narativ o „srpskom svetu“, jedinstvenom srpskom prostoru, a mediji bi postali još otvoreniji u negiranju crnogorskog identiteta. Po ugledu na Srbiju, vjerovatno bi uslijedila i institucionalna rehabilitacija četničkog pokreta i njegovo izjednačavanje sa partizanskim, kao i simbolička „revitalizacija“ pojedinih osuđenih ratnih zločinaca. Takav proces bi pratio rast pritisaka na kritičke medije, jačanje veza između politike i kriminalnih struktura iz Srbije i dalja erozija javnih sloboda – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, pored identitetskih i političkih posljedica, takva bi vlada gotovo sigurno nastavila brutalno partijsko zapošljavanje i sistemsku korupciju.
- Institucije bi bile potpuno zarobljene, a kadar drugih partija iz sadašnje koalicije marginalizovan. Model vladanja bi se, po ugledu na Vučićev SNS u Srbiji, zasnivao na koruptivnom i klijentelističkom pristupu, u kojem bi se politička lojalnost nagrađivala zaposlenjem, privilegijama i pristupom javnim resursima. Mandić bi preuzeo kompletnu kontrolu nad pravosuđem ali i bezbjednosnim sektorom. Time bi se stvorila nova dominantna partija pod liderstvom Mandića, koja bi zahvaljujući kontroli državnog aparata, medija i ekonomskih tokova i podršku Beograda i Moskve mogla značajno da poveća podršku na račun svih ostalih lista unutar sadašnjeg vladajućeg bloka. Posljedice po crnogorsku ekonomiju bile bi katastrofalne - pad investicione klime, bijeg stručnog kadra i sve izraženija zavisnost od politički uslovljenih tokova kapitala iz Srbije i Rusije – kazao je Vujović.
Na pitanje gdje vidi PES i je li ta partija propustila šansu, Vujović je rekaoda se PES od svog nastanka nalazi u poziciji političke mete sopstvenih koalicionih partnera.
- Sjetimo se perioda uoči parlamentarnih izbora 2023. godine – afere Do Kvon i koordinisanog udara tadašnjeg DF-a, uz podršku dijela struktura iz Srbije, koji su ozbiljno poljuljali poziciju PES-a. U tom trenutku, prema više istraživanja javnog mnjenja, rejting PES-a bio je više od 30 odsto, a u pojedinim (doduše nepouzdanim) anketama dostizao i 40 odsto. Da se taj udar nije desio, vjerovatno bi PES na izborima ostvario rezultat više od 30 odsto i formirao vladu bez DF-a, a moguće i Demokrata, već samo sa manjinama, što bi mu omogućilo da zadrži lidersku poziciju i postane dominantna partija centra – smatra Vujović.
Prema njegovim riječima, umjesto toga, PES je nakon formiranja koalicije sa DF-om i Demokratama počeo da trpi posljedice unutarkoalicionih tenzija i kontinuiranih napada iznutra.
PODRŠKE PES-u
- Tokom proteklih mjeseci, postao je treća, umjesto prve političke snage, sa tendencijom daljeg pada podrške. Trenutno se, prema raspoloživim trendovima, kreće između 16 i 20 odsto, a na narednim parlamentarnim izborima – ako ne dođe do promjene u koalicionom aranžmanu – realnije je očekivati da će biti bliži 15 nego 20 odsto. Posebno je važno napomenuti da lideri nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – kazao je Vujović.
Rekao je da je posljednji u nizu primjera bio nastup Andrije Mandića tokom rasprave o izvještaju Tužilačkog savjeta, kada je, kako je istakao Vujović, vješto plasirao tezu da je premijer ucijenjen od Vrhovnog državnog tužilaštva zbog istraga koje se protiv njega vode.
- Time je Mandić izveo dvostruki udar: prvo, diskreditovao je premijera kao ucijenjenu osobu, a zatim ga indirektno označio kao osumnjičenog za krivična djela. Riječ je o pažljivo osmišljenom napadu, koji je dio šire strategije sistematskog rušenja rejtinga PES-a i njegovog lidera – kazao je Vujović.
Nažalost, PES ostaje zarobljen u sopstvenoj unutrašnjoj strukturi, dodao je. Ideološka orijentacija dijela rukovodstva, koje je programski bliže bivšem DF-u nego proklamovanom građansko-centrističkom kursu, onemogućava jasan otklon od Mandića i njegovo političko distanciranje. Umjesto da zaštite lidera i profil partije, pojedini funkcioneri PES-a prave rezervne pozicije, kalkulišući s mogućim savezima nakon izbora. Time PES dodatno gubi politički identitet i postaje ranjiv na spoljne pritiske i unutrašnje raskole. PES se našao u poziciji u kojoj je istovremeno pritisnut spolja i razjedinjen iznutra – politički zarobljen između sopstvene ideološke neodlučnosti i agresivne strategije partnera koji ga sistematski potiskuju ka marginama vlasti – kazao je Vujović.
Komentarišući poziciju Demokratske Crne Gore, Vujović je rekao da Demokrate u međuvremenu pokušavaju da se stabilizuju na oko deset odsto podrške, investirajući u partijsku infrastrukturu i kadrovske mreže kroz masovno zapošljavanje u javnom sektoru.
- Koristeći poziciju partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, dodatno jačaju svoju pregovaračku moć – kroz izgradnju odnosa sa pojedinim medijima i produbljivanje komunikacije sa zvaničnom Srbijom, nastojeći da poprave političku poziciju i stvore dodatne spoljnopolitičke kanale uticaja. Takav pristup im omogućava da zadrže postojeći nivo podrške, ali bez ozbiljnog potencijala za rast – kazao je Vujović.
Što se tiče Abazovićeve Ure, Vujović je rekao da ona „plaća cijenu političke izolacije i sukoba svog lidera sa premijerom Spajićem“.
- Pokušava da se ponovo približi vladajućem taboru, ali ukoliko ne uspije da pronađe održivog koalicionog partnera, rizikuje gubitak parlamentarnog statusa – istakao je Vujović.
DPS SE PRIPREMA ZA IZBORE
Komentarišući aktivnosti opozicije i proteste koje je počela Demokratska partija socijalista, Vujović je rekao da je DPS ušao u fazu priprema za naredne parlamentarne izbore.
- Kroz niz terenskih aktivnosti, lokalnih skupova i protestnih okupljanja partija praktično testira svoju organizacionu mrežui nastoji da homogenizuje i aktiviste i birače – ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, za razliku od stranaka na vlasti, koje raspolažu institucionalnim resursima i stalnom javnom vidljivošću, opoziciji poput DPS-a potrebno je više vremena da konsoliduje strukture i vrati mobilizacioni kapacitet.
- U tom smislu, aktuelni protesti, koji su počeli u Pljevljima, mislim danemaju ni kapacitet niti ambiciju da izazovu političku promjenu ili pad vlasti, već prije svega da posluže kao instrument terenskog testiranja i podizanja energije pred izbornu kampanju. Vidljivo je da su postali oštriji unastupima i da pokušavaju da kapitalizuju afere unutar vlasti i pokušaju da izgrade pozitivni imidž u javnosti – rekao je Vujović.
Promjena identiteta Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“
Zlatko Vujović je, na pitanje što je cilj prekrajanja istorije u Crnoj Gori, čemu svakodnevno svjedočimo od SPC i dijela parlamentarne većine, rekao da cilj jeste promjena identiteta Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“ – u suštini ista ideja kao Velika Srbija, prilagođena vremenu i okolnostima.
- Ako ne možete ukinuti državu, mijenjate joj sadržaj: kroz kulturološku, vjersku i institucionalnu penetraciju stvara se efekat de facto kontrole. Interes Srbije u tom procesu nije ideološki sam po sebi, nego praktičan – kontrola nad državom i njenim resursima, dok je interes Rusije geostrateški: prisustvo i uticaj u članici NATO i potencijalnoj članici EU povećava ruske opcije u Jadranu i Mediteranu. Takav spoj interesa čini Crnu Goru ključnom tačkom geostrateške borbe za kontrolu Zapadnog Balkana – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Srpska pravoslavna crkva i srpske partije u Crnoj Gori, kao i djelovi bezbjednosnog sektora i medijska infrastruktura povezani sa Srbijom, funkcionišu kao kanali kroz koje se taj proces ostvaruje – a ti kanali su često u uskoj korelaciji sa ruskim uticajnim mrežama.
- U praksi to znači koordinisane informativne kampanje, institucionalne promjene i strateško korišćenje religijskih i kulturnih simbola da se preoblikuje javno mnjenje i legitimitet državnih odluka – kazao je Vujović.
Istakao je da je geopolitički cilj jasan: bez pristupa moru Srbija teško može biti pouzdan strateški partner Rusije u regionu, zato su Rusija i Srbija zainteresovane da kroz uticaj u Crnoj Gori osiguraju pristup i geostratešku dubinu.
- U tom svjetlu priča o „srpskom svetu“ i sveobuhvatni arsenal institucija i medija postaju instrument geostrateške borbe – ne samo kulturne transformacije, nego i kontrole teritorije i pomorskih pristupa – ocijenio je Vujović.
Konkretne manifestacije takvog djelovanja, kako je rekao, predstavljaju pokušaji da se uspori ili blokira ratifikacija evropskih odluka o crnogorskom članstvu, korišćenje pravosudnih i bezbjednosnih alata za diskreditaciju političkih protivnika, i postupna erozija institucionalnih kočnica koje bi kočile spoljnopolitičke zaokrete. Upravo zato su u međunarodnim analizama jasno istaknuti rizici od ruskog i srpskog „long game“ pristupa u Crnoj Gori – uključujući operacije uticaja, pravosudne i medijske pritiske koji ciljaju na slabljenje prozapadnog kursa – rekao je Vujović.
Ako EU ne uspije, kako je kazao, da konsoliduje kredibilne garancije i mehanizme nadzora pri procesu pristupanja (a to je i razlog zašto neke prijestolnice gledaju oprezno na brzinske odluke), strategija „korišćenja Crne Gore kao trojanskog konja“ mogla bi se aktivirati kroz spori, prilagođeni pristup: prvo blokiranje ili odlaganje ključnih odluka u Briselu, pa zatim – ukoliko treba – pretvaranje Crne Gore u platformu za jačanje uticaja i u NATO i u EU kroz mehanizme koje je teško brzo detektovati i suzbiti. To je upravo ono što čini ovu priču opasnom: radi se o istovremenom obliku kulturno-političke transformacije i geostrateškog manevra, koordinisanog kroz mreže koje imaju i regionalne i međunarodne dimenzije.
Stoga na „srpski svet“ ne treba gledati isključivo kao nacionalistički narativ, već i kaoinstrument za stvaranje političke i geostrateške realnosti u kojoj Srbija i njeni saveznici (prvenstveno Rusija) dobijaju trajniji uticaj nad Crnom Gorom. To je razlog zašto su jačanje nezavisnih institucija, medija i evropskih mehanizama nadzora ključna antitijela prema toj strategiji – dodao je Vujović.

Vujović: Mandić planski potiskuje PES

Moskva je sinoć bila meta napada desetinama dronova, potvrdio je gradonačelnik Sergej Sobjanjin, koji je o situaciji izvještavao tokom cijele noći. Prema njegovim riječima, ruske snage oborile su 34 ukrajinska drona koja su letjela ka glavnom gradu, piše The Kyiv Independent.
Rusko ministarstvo odbrane kasnije je saopštilo da je tokom noći presretnuto ukupno 193 drona, uključujući 40 iznad Moskovske oblasti. Ministarstvo je potvrdilo da je 34 od tih letjelica bilo usmjereno na glavni grad. Ove tvrdnje nije bilo moguće nezavisno provjeriti. Zbog prijetnje dronovima, moskovski aerodromi Domodedovo i Žukovski privremeno su obustavili rad.
Prema ruskim Telegram kanalima, eksplozije su zabilježene u više djelova grada i okolne regije, uključujući četvrt Komunarka. Za sada nema izvještaja o žrtvama, a gradonačelnik Sobjanjin izjavio je da su hitne službe poslate na sve lokacije pada bespilotnih letjelica.
U večernjim satima izbio je i požar u skladištu nafte u Serpuhovu u Moskovskoj oblasti, izvijestio je ruski Telegram kanal Astra. Lokalne vlasti nijesu otkrile uzrok požara, navodeći samo da je ugašen.
Ukrajinske vlasti nijesu komentarisale napade. Kijev redovno koristi dronove dugog dometa za gađanje vojnih i industrijskih ciljeva unutar Rusije, poput rafinerija nafte i fabrika oružja. Sličan napad sa 34 drona na Moskvu zabilježen je i 22. septembra.
S druge strane, Rusija redovno izvodi masovne raketne i bespilotne napade na ukrajinske gradove. Tokom protekle dvije noći, u napadima na Kijev poginulo je pet osoba, a desetine su povrijeđene. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je juče da je Rusija samo u protekloj sedmici napala Ukrajinu sa skoro 1200 udarnih dronova i 50 projektila.

Snažan napad dronovima na Moskvu, zatvoreni aerodromi

U Crnoj Gori zaključno sa 30. septembrom, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak, saopšteno je iz Uprave policije, prenosi portal Vijesti.
&nbsp;Navodi se da se u javnosti u posljednje vrijeme pojavljuju proizvoljne i netačne interpretacije podataka o broju državljana Turske koji borave u Crnoj Gori.
- Radi sprečavanja dezinformacija i tačnog informisanja građana, obavještavamo javnost da zaključno sa 30. septembrom 2025. godine, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 lica iz ove države ima odobren stalni boravak - ističe u saopštenju.
Iz UP su kazali da intenzivno kontrolišu kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
Oni su naveli da su za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane preduzete mjere u skladu sa Zakonom o strancima i drugim važećim propisima.
Ističe se da je na graničnim prelazima donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekršajnih naloga.&nbsp;
Donijeto je, kako su rekli, 237 rješenja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekršajnih prijava, odnosno izdato prekršajnih naloga.&nbsp;
- U istom periodu donijeto je 40 rješenja o protjerivanju, a 42 lica su prinudno udaljena iz Crne Gore. Takođe, donijeto je 370 rješenja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Ukazuke se da je u postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mišljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak.&nbsp;
- U cilju zaštite unutrašnje bezbjednosti, Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem redovnih i ciljano usmjerenih aktivnosti kontrole boravka stranaca, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u saradnji sa drugim nadležnim organima, posebno u odnosu na strane državljane koji krše propise o pravu boravka u Crnoj Gori - piše u saopštenju UP.

UP: Zaključno sa 30. septembrom, u Crnoj Gori boravi više od 13.000 državljana Turske

Cetinjski vatrogasci imali su večeras pune ruke posla. U razmaku od svega deset minuta gorjele su dvije kuće u gradu. Zahvaljujući brzoj intervenciji Službe zaštite i spašavanja, spriječen je požar većih razmjera, a u jednom slučaju kuća je potpuno sačuvana.
Kako je Radio Cetinju kazao komandir Službe Miloš Ćećanović, prva dojava stigla je u 23:06 časova, kada je prijavljeno da gori električna instalacija u kući u blizini Crvenog krsta.
Na teren su upućena dva vozila i pet vatrogasaca, koji su požar brzo ugasili, pa nije bilo materijalne štete – objasnio je Ćećanović.
Samo deset minuta kasnije, u 23:17, stigao je novi poziv da gori kuća u blizini Štamparije. Na lice mjesta izašla su dva vozila i sedam vatrogasaca.
Zatekli smo plamen kako se širi preko krova. Pričinjena je velika materijalna šteta, ali smo brzom intervencijom spriječili da kuća u potpunosti izgori – kazao je komandir cetinjskih vatrogasaca.
On ističe da su dvije velike intervencije u tako kratkom vremenu bile poseban izazov za ekipu.
- U deset minuta smo imali dvije ozbiljne intervencije, gorjele su dvije kuće. Brzo smo reagovali, pozvali pripravnost i organizovali izlazak na teren. Da smo samo malo zakasnili, da nešto nije pošlo kako treba, kuća bi potpuno izgorjela. Reagovali smo baš dobro, posebno s obzirom na to da je skoro cijela smjena već bila na prvoj intervenciji – rekao je Ćećanović.
Vatrogasci su i dalje su na terenu pošto su uočena žarišta u gredama kuće u blizini Štamparije.
- I dalje smo na terenu kako bismo iskontrolisali potkrovlje i grede na kojima još uvijek ima žara i gori – kazao je Ćećanović.

Cetinje: Gorjele dvije kuće, vatrogasci brzo reagovali

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Perović: Nakon "tihovanja", Britanija konačno upozorava na maligni uticaj Putina i Vučića u Crnoj Gori

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Olenik: Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ

Ako bi se akcije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sprovela do kraja i desilo se moguće razrješenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu u Crnoj Gori i imalo bi kao svoju posljedicu usporavanje crnogorskog puta prema Evropskoj uniji, što je Mandićev ključni strateški cilj - rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Komentarišući otvorene napade Mandića na Markovića, ali i sinhronizovane kritike svih poslanika na sjednici u parlamentu kada je predstavljen izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu za prethodnu godinu prije tri dana, kaže da mu ništa nije začuđujuće, te da to otkriva pravu prirodu parlamentarne većine, posebno koalicije predvođene Mandićem.
- Oni su zaista umislisli da su 30. avgusta sproveli neku revoluciju i da su zaista oslobodili Crnu Goru. Iako se često u sarkastičnom tonu prema njima kao "oslobodiocima", zaista misle da to jesu i da u Crnoj Gori nakon 30. avgusta treba da vladaju revolucionarni zakoni, revolucionarna pravda, prijeki sudovi, presude i osuđivanja preko noći bez prezumpcije nevinosti. Ovaj Mandićev manevar vidim u tom kontekstu - naveo je Vujović.
Smatra da su dvije stvari tu ključne - Mandićev strah i izazivanje sistemske krize kojim bi se zaustavio evropski put Crne Gore.
- Jedna stvar je strah gospodina Mandića. Možemo da budemo nezadovoljni radom tužilaštva, ali je činjenica da su otvorili nekoliko markantnih predmeta i slučajeva protiv ljudi bliskih Mandiću, što iz njegovog najbližeg političkog, što iz ličnog okruženja. Imate slučajeve protiv predsjednike opština Mojkovac, Nikšić, Pljevlja. Imate slučaj prebijanja predsjednika Opštine Budva, koji su očigledno uradili Mandićevi ljudi, odnosno njegovi batinaši iz Budve. Najveći strah je od slučaja "državni udar", jer je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslobađajuću presudu. Imate slučaj protiv (Milana) Lekića iz Pljevalja - naveo je Vujović.
Dodaje da su ljudi oko Mandića, za nepune dvije godine otkada je na vlasti, skupili toliko slučajeva i "pet-šest ljudi iz njegovog najbližeg političkog okruženja su pod tužilačkom istragom".&nbsp;
- To govori dovoljno o svemu i dovoljno govori o njegovom strahu. Zbog toga je ta akcija - kazao je Vujović.
Komentarišući postupanje tužilaštva u slučaju Mandićevog sinovca, Danila, u kom je predmet dodijeljen nižem tužilaštvu, te slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića u kom je odbačena prijava, navodi da to "ne eliminiše stvar Mandića".
- Iako s pravom možemo da budemo nezadovoljni tretmanom tih predmeta od Vrhovnog državnog tužilaštva, te procesuiranja predmeta tužilaštvu sa nižim stepenom odgovornosti nije dovoljno i ne eliminiše stvar Mandića od svega toga. Oni bi htjeli da imaju tužilaštvo i sudstvo i kompletno pravosuđe, zato se i pokreće priča o vetingu da bi ga imali pod potpunom partijskom kontrolom. Kao što je stavio pod svoju kontrolu gotovo sve partije parlamentarne većine. On je potpuno pacifikovao Pokret Evropa sad - istakao je Vujović.
<h2>Kontrola</h2>
Komentarišući izostanak reakcije PES-a ocjenjuje da je to "još jedan primjer snisohodljivog odnosa prema Mandiću u parlamentu Crne Gore".&nbsp;
- Vidjeli smo reaciju predsjednika Kluba poslanika PES-a Miodraga Lakovića, koja jeste bila reakcija, iako prilično blijeda. Onda smo vidjeli skandaloznu reakciju poslanika Vasilija Čarapića na brutalno gaženje njihovog poslaničkog kluba od Mandića on odgovara time što napada bivšu vlast. To je bilo degutantno gledati i slušati, ali to pokazuje u kojoj mjeri je PES, posebno u parlamentu, stavljen pod kontrolu Mandića. Mislim da (premijer Milojko) Spajić ne kontroliše ni trećinu svog poslaničkog kluba i da dvije trećine njegovog poslaničkog kluba su bliži politici Mandića, nego politici PES-a - ocijenio je Vujović.
<h2>Strah</h2>
Odgovarajući na pitanje gdje su u svome tome njihovi koalicioni partneri iz Demokratske Crne Gore kaže da sve što važi za PES "još više važi za Demokrate".&nbsp;
- Oni su odavno potpuno izgubili svoj politički individualitet i politički profil. Potpuno su ste stopili u politiku i ideologiju Nove srpske demokratije gospodina Mandića. Posebno me ne začuđuje njihovo ćutanje u parlamentu. Stranka koja će navodno da podrži izvještaj VDT-a, a onda imamo onakve brutalne napade Mandića prema onima koji će navodno da podrže taj izvještaj, a imate ćutanje Demokrata. To samo po sebi dovoljno govori. Ponekad imam utisak da kad Mandić uzme banak, uzme da govori da zavlada strah, posebno u klubovima PES-a i Demokrata. Taj paternatlizam Mandića posebno je vidljiv u Skupštini Crne Gore - naglasio je Vujović.
<h2>Sistemski problemi</h2>
Komentarišući reakciju Delegacija EU, iz koje je saopšteno da je vladavina prava veoma značajna za evropski put Crne Gore, te očekuje li da se aktuelna dešavanja mogu odraziti na budući izvještaj o Crnoj Gori, pita što još treba da se desi da bi "naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim imamo posla".
- Ne znam što još treba da se desi u Crnoj Gori - toliko primjera ne samo nacionalističke politike, ne samo politike istorijskog revizionizma, vraćanja u devedesete, slavljenje ratnih zločinaca, nego i u u sistemskoj ravni odnosa prema vladavini prava i institucijama - da bi naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim suštinski imamo posla i da su to strukture koje će na svakom polju nastojati da zaustave Crnu Goru na evropskom putu i da neće birati sredstva, da će permanentno proizvoditi krize i sistemske probleme. Suština je da ovakva vlast, komponovana na ovaj način, ne može uvesti Crnu Goru u EU - kazao je Vujović.
<h2>Ohrabrenje</h2>
Komentarišući to što međunarodni partneri ukazuju na to da je dio vlasti spona između Rusije i Srbije, a da ista vlast dobija pozitivne poruke iz EU, ocjenuje da se radi o ohrabrenju, jer postoji novi entuzijazam kad je u pitanju politika proširenja.&nbsp;
- Imao sam priliku da se u to uvjerim, da podrška Crnoj Gori nikad nije bila veća i zbog toga treba razumjeti da zaista žele da pomognu državi. Kad im objašnjavate određene stvari nailazite na određeno razumijevanje, ali domaći zadatak moramo da obavimo sami. Ne možemo očekivati da naše zadatke ostvare naši partneri. U tom smislu tumačim i te glasove od evropskih partnera, ali moraju i oni razumjeti da se opozicija nalazi u veoma delikatnoj poziciji. Autentičan je cilj opozicije da Crna Gora uđe u EU, ali ne možemo ostati mirni na brojne devijacije jer znamo da će te strukture iskoristiti svaku priliku da sabotiraju naš evropski put do momenta dok se ne desi zatvaranje tog prozora mogućnosti. To ne znači da opozicija ne treba da iskoristi svaku priliku da našim partnerima objasni kakva je situacija u Crnoj Gori - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzy-TAYMRXkU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: aleksandar-kostic

Prodate akcije Hipotekarne banke za skoro 75 miliona eura

Vujović: Mandić planski potiskuje PES

Snažan napad dronovima na Moskvu, zatvoreni aerodromi

UP: Zaključno sa 30. septembrom, u Crnoj Gori boravi više od 13.000 državljana Turske

Cetinje: Gorjele dvije kuće, vatrogasci brzo reagovali

PRATITE TVe UŽIVO