Crnogorska akademija nauka i umjetnosti priređuje reprezentativnu izložbu savremenog stvaralaštva mladih crnogorskih umjetnika pod nazivom Ad Iuventas, koja će biti otvorena večeras, u 19 sati u Galeriji CANU. 
Ovaj izložbeni projekat fokusiran je na nove umjetničke prakse i kreativne impulse generacije koja oblikuje savremenu crnogorsku likovnu scenu. O izložbi razgovaramo sa današnjim gostima emisije E-uživo - proslavljenim vajarom i akademikom Pavlom Pejovićem i PR izložbe Veskom Ninkovićem.
Studenti Fakulteta za informacione tehnologije, na nedavnom održanom hakatonu, pokazali su inovativnost, ali i dokazali da napredak u tehnologiji može biti put do rješavanja nekih problema sa kojima se godinama suočavamo. 
Njihova aplikacija olakšava reciklažu i promoviše odgovoran odnos prema tehnologiji. Tim povodom gosti emisije E-uživo biće studentkinja Anja Orlandić i student Balša Rakočević. 
Pratite E-uživo, na TV E od 16 do 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

E-uživo: O izložbi savremenog stvaralaštva mladih umjetnika, aplikaciji za lakšu reciklažu

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.186 ambulantnih pregleda, od čega 404 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Iz KCCG su rekli da je u Urgentnom centru zbrinuto 217 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 350.
- U istom periodu obavljena su 72 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 127 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 547 dijagnostičkih procedura, od čega 29 CT i 41 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 92 dijagnostičke procedure, od toga šest CT i devet MR pregleda - dodali su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.156 pacijenata i odrađeno 36.680 analiza.
U Porodilištu KCCG-a u protekla 24 sata rođeno je deset beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Vladan Šturanović, a centralna tema biće protesti i borba za zdrav život.
Gost emisije je Tomislav Sokol, poslanik u Evropskom parlamentu, sa kojim će se razgovarati o aktuelnim društvenim i političkim temama u Crnoj Gori i regionu, kao i o evropskom kontekstu ovih dešavanja.
Teme večerašnje emisije:
- Protesti širom Crne Gore: građani Pljevalja okupili su se zbog alarmantne zagađenosti vazduha, dok su poljoprivrednici traktorima protestovali ispred zgrade Vlade.
- Šta donosi Rezolucija o evropskim integracijama Crne Gore i kakve poruke šalje Brisel?
- Hrvatska formirala komisiju za povrat broda „Jadran“ – nova faza u dugogodišnjem sporu.
- Održana konferencija „Digitalno lice multikulturalnog društva“ – fokus na rastuću netrpeljivost i govor mržnje u online prostoru.
Emisiju „24 sata“ pratite večeras na Televiziji E, od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol, poslanik Evropskog parlamenta

Mještani Botuna odgovorili su Vladi i premijeru Milojku Spajiću nakon što su im ponuđene garancije u vezi gradnje kolektora, rekavši da pristaju da se sanira bazen crvenog mulja, ali da ostaju pri stavu da neće dozvoliti gradnju postrojenja u Botunu.
Jedan od predstavnika mještana Dimitrije Raičković za Pobjedu je izjavio da su poslali pismo Vladi i premijeru, u kojem su ponovili svoje zahtjeve.
U Botun je jutros dolazila službenica Uprave za inskepcije poslove Glavnog grada. Ona je dostavila novo rješenje o uklanjanju šatora u roku od dva dana.
Podsjećamo, u utorak, 16. decembra isteklo je prethodno rješenje o uklanjanju.
Botunjani su insepktorki jutros rekli da neće ukloniti šator. Saopštili su da će ih možda samo izmjestiti i dodati još neke.

Botunjani odgovorili Vladi: Sanacija bazena crvenog mulja može, gradnja kolektora ne može

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić potpisao je danas u Berlinu, u ime Crne Gore, Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola, čime se rješava višedecenijski problem crnogorske dijaspore u Njemačkoj.
– Naše vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj. Velika mi je čast što sam u prilici da potpišem Deklaraciju o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, kojom se rješava dugogodišnji problem. Zahvalan sam zvaničnom Berlinu što je u relativno kratkom periodu saradnje sa našom Vladom ovo pitanje stavljeno na dnevni red i što naši građani u Njemačkoj u novu godinu ulaze sa lijepim vijestima – poručio je Spajić.
On je ocijenio da je riječ o još jednom prijateljskom gestu Njemačke prema Crnoj Gori, koji potvrđuje snagu bilateralnih odnosa, ističući da se Njemačka u posljednje vrijeme pokazala kao snažan partner i pouzdan saveznik.
– Njemačka je više puta pokazala da je veliki prijatelj Crne Gore i lider na koga se zemlje poput naše mogu ugledati i osloniti se, posebno u procesu evropskih integracija, pod čijim snažnim vođstvom Crna Gora ispunjava uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine – kazao je predsjednik Vlade.
Deklaraciju je sa njemačke strane potpisao ministar saobraćaja Savezne Republike Njemačke Patrik Šnider, koji je istakao da potpisivanje ovog dokumenta predstavlja značajan trenutak za obje države, ali i za njihove građane.
– Ovaj sporazum je još jedan korak u jačanju našeg partnerstva i potvrda da možemo pronalaziti zajednička, pragmatična rješenja koja odgovaraju potrebama građana – poručio je Šnider.
Iako predstoji zakonodavni postupak koji će, kako je najavljeno, biti iniciran u prvom kvartalu naredne godine, sagovornici su izrazili očekivanje da će, na preporuku Ministarstva saobraćaja SR Njemačke, implementacija ove mjere u svim njemačkim pokrajinama stupiti na snagu u najkraćem mogućem roku.

Spajić u Berlinu: Crnogorske vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: balsa-rakocevic

E-uživo: O izložbi savremenog stvaralaštva mladih umjetnika, aplikaciji za lakšu reciklažu

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol, poslanik Evropskog parlamenta

Botunjani odgovorili Vladi: Sanacija bazena crvenog mulja može, gradnja kolektora ne može

Spajić u Berlinu: Crnogorske vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj

PRATITE TVe UŽIVO