Skupština Crne Gore trebalo bi sjutra da izabere sudije Ustavnog suda, a nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić smatra da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju.
- Niko od njih, pored stručnih referenci, nema naučni legitimitet. Niko od predloženih kandidata i sudija ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet. Moraju znati da se bave tumačenjem prava, a to jedna najdublja, po svojoj složenosti, materija u ovom poslu. Dakle, ne da sprovode pravo, već da ga tumače- rekao je Mitrić Anteni M.
Mitrić dalje navodi da "politika bira. Svako hoće svog kandidata da ima za sudiju u Ustavnom sudu”.
Dalje objašnjava da je u vrijeme raspadanja Jugoslavije bilo pet sudija izabranih na devet godina mandata, od tih pet sudija kako kaže, jedan je bio profesor prava, dok su trojica bili bivše sudije Vrhovnog suda i jedan sudija Višeg suda.
- Predlagači, kao što je predsjednik države se ne vode Ustavnom normom nego nekim kumovskim, prijateljskim vezama- ocjenjuje Mitrić.
Sagovornik Antene M kaže da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoje kandidati koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda.
- Takvi kandidati nijesu predloženi zbog političke trgovine. Recimo, Maja Kostić Mandić koja je profesorica prava i Nana Perović koja je prošla od Osnovnog do Upravnog suda bi bile idealne kandidatkinje i ja bih njih preporučio, a ne neke koji nemaju veze- zaključio je Mitrić.
Podsjećamo, nedavno je, tokom posjete Vašingtonu predsjednik države Jakov Milatović kazao da su poruke iz Brisela jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda.
On je tom prilikom rekao i da je obavio konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani u prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kada kandidati za Ustavni sud: Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih 2/3 glasova. Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istog dana (14. oktobra) pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda.
- Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja- &nbsp;kazao je Milatović.
Jovanović, koji važi za favorita ZBCG dobio je u prvom krugu 45 glasova, jedan je bio protiv i pet poslanika uzdržano. Za Mirjanu Radović, čiju kandidaturu navodno gura PES, su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih. &nbsp;
Za kandidatkinju koju je predložio predsjednik Milatović, Mirjanu Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana.
Drugo glasanje očekuje se, kako je raniije pisala Antena M, već sjutra. Izbor sudija Ustavnog suda tretiran je kao jedan od krupnih koraka u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, a prema ocjeni stručne javnosti kao i mnogo puta dosad, ispunjavanju forme biće data prednost u odnosu na suštinu. Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

Poslanici Skupštine Crne Gore juče nijesu izabrali nijednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda. Nekadašnji profesor na Pravnom fakultetu i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić ocjenjuje da je izbor sudija Ustavnog suda rak rana crnogorskog pravnog i političkog sistema.
I dok iz vlasti, izuzev Bošnjačke stranke tvrde kako su predloženi kandidati sa najboljim referencama, iz opozicije poručuju da je Ustavom propisana kvalifikovana većina obesmišljena nedostatkom dijaloga, te da je po srijedi politička trgovina.&nbsp;
Mitrić pojašnjava da najmanje u posljednjih 15 godina, nijedan izabrani sudija nije legitiman.
- Zbog toga što ne ispunjava osnovni ustavni uslov za izbor sudije Ustavnog suda, a da ne govorimo o predsjednicima, a to je da se radi o istaknutim i uglednim stručnjacima – pravnicima u svojoj struci. Ja ne pamtim, a pratim to dobro, naročito na mjestu predsjednika, a zatim i sudija. To je prosto nevjerovatno ko se bira – kao da se biraju neki obični činovnici u upravi - &nbsp;izričit je Mitrić.
Kao najsvježiji primjer navodi slučaj predsjednice Ustavnog suda, koja je, kako kaže, na tu funkciju došla sa mjesta predsjednice Osnovnog suda.
Za tu činjenicu, ističe Mitrić, ne treba ni laički, a kamoli pravnički komentar.
- Ti stručnjaci pod znacima navoda koji se nalaze u Skupštini Crne Gore, nemaju pojma ni o pravu, ili neće da imaju pojma ni o pravu, ni o politici. Evo zašto – oni biraju po političkoj pripadnosti, a to je smrt za ustavno sudstvo uopšte - podvlači Mitrić.
Ukazuje da se Ustavni sud bavi tumačenjem, a ne primjenom prava.
- A za tumačenje prava, kao jednu najsloženiju pravničku operaciju, potrebno je izvjesno pravničko, odnosno naučno znanje, a oni to nemaju - kategoričan je Istaknuti pravnik.
Napominje i da su predsjednici Ustavnog suda u posljednja dva ili tri sastava bili diplomirani pravnici, bez položenog pravosudnog ispita.
Podsjećajući na sastav prvog Ustavnog suda nakon uvođenja višeparlamentarizma, Mitrić naglašava kako je neuporediv sa sastavom US, čiji je predsjednik, na primjer bio Budimir Šćepanović.
- A da ne govorim o njihovom međusobnom odnosu i o toj trgovini. Pokušao sam da dam jednu metaforu na te njihove diskusije – da to liči kao da su na pijaci - podvlači Mitrić.
Upitan kakve bi bile posljedice ukoliko sudije US ne budu izabrani ni u drugom krugu glasanja, Mitrić upozorava da bi to bila konačna tragedija.
- Iako ostajem pri tome da niko od njih ne ispunjava osnovni ustavni uslov. Neka ih izaberu, ali ko su od njih istaknuti pravni stručnjaci. Ja nikad čuo za njih nijesam, a profesor sam prava 36 godina. A inače, evo samo na državnom Pravnom fakultetu, mogao sam iz rukava da im istresem imena četiri ili pet mojih bivših studenata, kao što su bili i Milan Marković, Mladen Vukčević i ostali, koji su takođe bili predsjednici, ali poslije mene, jer sam ja bio prvi predsjednik devet godina. Ali neće, jer im politički ne odgovaraju, nego biraju svoje, pa kakvi su da su. Svoje biraju, po političkoj orijentaciji - zaključuje Mitrić.
Podsjetimo, osim dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor, Jovana Jovanovića i Mirjane Radović, podršku nije dobila ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić najavio je da će sjednica na kojoj će se obaviti drugi krug glasanja biti održana u roku od 30 dana. Za izbor sudija u drugom krugu potrebna je tropetinska većina, odnosno glasovi 49 poslanika.

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna

Bivši predsjednik Ustavnog suda, pravnik Blagota Mitrić, saopštio je za Radio Crne Gore da smatra da je tačno mišljenje ombudsmana u kojem se navodi da je bilo ozbiljnih propusta u radu Tužilaštva i policije u slučaju prve tragedije na Cetinju, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem. Pravnik Veselin Radulović saglasan je da je mišljenje zasnovano na činjenicama, ali zakašnjelo. Ne vjeruje da će to izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u Tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage propusta.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava Mirjana Radović utvrdila je niz propusta u radu policije i tužilaštva u slučaju prve tragedije na Cetinju u Medovini, od neispravnog oružja, manjka kadra i kvara na helikopteru do zakašnjalih reakcija i neefikasne istrage.
Radović u mišljenju naglašava da Osnovna državna tužilaštva na Cetinju i u Nikšiću nisu blagovremeno ni temeljno ispitala sve aspekte postupanja policije. Ombudsman konstatuje da takvo postupanje ne doprinosi djelotvornosti istrage, niti jačanju povjerenja javnosti u rad pravosuđa.
Pravnik Blagota Mitrić rekao je radiju Crne Gore da je tačno mišljenje ombudsmana, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem.
- Sigurno da je ombudsman u pravu, u svom stavu, u svojoj kritici prema tužilaštvu, prema policiji i tako dalje. Naročito prema tužilaštvu, jer je opšte poznata stvar, da su nam to "trule daske" znate otkad, ima 15 godina. Sve podjednako. Ali ja bih mogao iz ove vizure da kritikujem ombudsmana. Šta je on radio tri godine do sad? Nalazi mane u tužilaštvu. Od toga nema nikakvog koristi i žrtve, te strašne pogiblje. Nije, oni su posle tri godine našli da kritikuju rad tužilaštva, tako da nisu principijalni u svom radu - rekao je Mitrić.
Mitrić smatra da rad ombudsmana treba urediti zakonski na drugačiji način.
- Ja bih kod nas, da sam neki zakonopisac ili zakonodavac, stavio ombudsmana da njegovo mišljenje bude ravno pravosudstvu - ocijenio je Mitrić.
Pravnik Veselin Radulović takođe smatra da je reakcija ombudsmana tačna, ali zakašnjela.
- Pa evo, ovo mišljenje ombudsmana rekao bih da je potpuno ispravno, ali nažalost mislim da je ono zakašnjelo. Došlo je poslije tri godine od prve tragedije na Cetinju i nije nam rečeno ništa novo, dakle ne morate biti pravni ekspert ni ekspert za bezbjednost pa da zaključite da su učinjeni užasni propusti - rekao je Radulović.
Radulović ne očekuje da će mišljenje izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage počinjenih propusta.
- Ne mislim da će mišljenje obudsmana dovesti do pokretanja bilo kakvog postupka jer smo već vidjeli da živimo u društvu u kojem odgovornost gotovo ne postoji. Vidjeli smo da oni koji rukovode bezbjednosnim sektorom nisu spremni da preuzmi minimum ni moralne ni objektivne odgovornosti - rekao je on.
Radulović ističe da bi bilo dobro da tužilaštvo počne da radi svoj posao i pokrene istragu o propustima u radu policijskih službenika u slučaju tragedije na Cetinju u Medovini, kao i tragedije koja se desila 1. januara ove godine.

Mitrić: Mišljenje ombudsmana o tragediji na Cetinju ispravno ali zakašnjelo

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda time što je je Skupština, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučila da konstatuje prestanak sudijske funkcije Dragane Đuranović, zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) smatra nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.
- To je apsolutno neustavno. Prvi razlog je taj što je Odbor Skupštine pomoćno tijelo i ne donosi nikakve odluke, čak i da je bio nadležan, a nije. Odbor je samo mogao da preda predlog Skupštini da izvrši konstataciju da je neko od sudija stekao uslove za penzionisanje. Drugi razlog je taj što Odbor uopšte nije nadležan za tu vrstu spora, nego je bukvalno, na najgrublji način preuzeo nadležnosti Ustavnog suda - precizan je Mitrić.
On je rekao da je jasno iz Ustava a iz njegove bogate prakse da je Ustavni sud dužan da šest mjeseci prije isteka roka, kad određeni sudija stiče uslove za penziju, obavijesti nadležne organe da bi se izabrao drugi, I da tako nema praznog hoda kao što sada ima.
- Ustavni puč je prejaka formulacija za sve ovo što se dešava. Ovo je više, a to je i međunarodno pravni standard, postojanje “hramajućeg” Ustavnog suda u Crnoj Gori. Dakle nešto mu fali. Fali mu najvažnija stvar– kvorum. Jer ako Ustavni sud padne na četvoro sudija, svaka odluka mora biti jednoglasna - kaže Mitrić.
On je ukazao i na dubiozu i koliziju dva zakona o istoj pravnoj stvari – Zakona o PIO i Zakona o radu.
- To Ministarstvo pravde bi trebalo poslati na neko proučavanje. Pazite pravnih mozgova. Oni u dva zakona donose dva potpuno različita propisa kada je riječ o penzionisanjju. To su Zakon o PIO i Zakon o radu. Za mene je za ovu problematiku bliži Zakon o PIO jer je riječ o penziji, a Zakon o radu se tiče radnika - kaže Mitrić.
Saša Mujović je izabran 28. decembra za gradonačelnika, a Skupština Crnr Gore, pošto je pod blokadom, još nije donijela odluku o prestanku njegove dužnosti ministra te je on i dalje formalno ministar. Ustav članom 104. propisuje da „predsjednik Vlade i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Mujović kaže da je podnio ostavku. Međutim ta njegova ostavka nije formalna, nije pravni akt. Pravni akt je Odluka Skupštine da ga razriješi a tog rješenja nema jer ga Skupština nije razriješila.
O ovom slučaju Mitrić misli, kako je rekao, sve najgore i konstatuje da je Mujović neustavno na čelnom mjestu Glavnog grada.
- Jasno je kao dan da Mujovića Skupština grada nije mogla odabrati za gradonačelnika dok mu se ne konstatuje ostavka na mjesto ministra u Skupštini Crne Gore. To je klasičan primjer sukoba interesa. Na dnevnom redu nikako nije moglo da stoji njegovo ime za gradonačelnika dok Skupština Crne Gore ne konstatuje njegovu ostavku. To što je on podnio ostavku ništa ne znači, jer Skupština tu ostavku može da odbije. On je sada protivustavno na mjestu prvog čovjeka Podgorice - zaključio je Mitrić.&nbsp;

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna, slučaj Mujovića klasičan primjer sukoba interesa

Novi roman Blagote Mitrića ’’Autoportret’’ biće promovisan u Multimedijalnoj Sali KIC-a ’’Budo Tomović’’ u subotu 14. decembra u 17:30 sati, saopšteno je iz ove ustanove.
Roman će podgoričkoj publici predstaviti reditelj Blagota Eraković, novinar Vlatko Simunović, filmski režiser Branko Baletić i autor Mitrić.
U okviru programa učestvovaće i kantautor Marinko Pavićević.

Promocija romana ’’Autoportet’’ Blagote Mitrića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: blagota-mitric