Skupština Crne Gore trebalo bi sjutra da izabere sudije Ustavnog suda, a nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić smatra da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju.
- Niko od njih, pored stručnih referenci, nema naučni legitimitet. Niko od predloženih kandidata i sudija ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet. Moraju znati da se bave tumačenjem prava, a to jedna najdublja, po svojoj složenosti, materija u ovom poslu. Dakle, ne da sprovode pravo, već da ga tumače- rekao je Mitrić Anteni M.
Mitrić dalje navodi da "politika bira. Svako hoće svog kandidata da ima za sudiju u Ustavnom sudu”.
Dalje objašnjava da je u vrijeme raspadanja Jugoslavije bilo pet sudija izabranih na devet godina mandata, od tih pet sudija kako kaže, jedan je bio profesor prava, dok su trojica bili bivše sudije Vrhovnog suda i jedan sudija Višeg suda.
- Predlagači, kao što je predsjednik države se ne vode Ustavnom normom nego nekim kumovskim, prijateljskim vezama- ocjenjuje Mitrić.
Sagovornik Antene M kaže da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoje kandidati koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda.
- Takvi kandidati nijesu predloženi zbog političke trgovine. Recimo, Maja Kostić Mandić koja je profesorica prava i Nana Perović koja je prošla od Osnovnog do Upravnog suda bi bile idealne kandidatkinje i ja bih njih preporučio, a ne neke koji nemaju veze- zaključio je Mitrić.
Podsjećamo, nedavno je, tokom posjete Vašingtonu predsjednik države Jakov Milatović kazao da su poruke iz Brisela jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda.
On je tom prilikom rekao i da je obavio konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani u prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kada kandidati za Ustavni sud: Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih 2/3 glasova. Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istog dana (14. oktobra) pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda.
- Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja- &nbsp;kazao je Milatović.
Jovanović, koji važi za favorita ZBCG dobio je u prvom krugu 45 glasova, jedan je bio protiv i pet poslanika uzdržano. Za Mirjanu Radović, čiju kandidaturu navodno gura PES, su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih. &nbsp;
Za kandidatkinju koju je predložio predsjednik Milatović, Mirjanu Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana.
Drugo glasanje očekuje se, kako je raniije pisala Antena M, već sjutra. Izbor sudija Ustavnog suda tretiran je kao jedan od krupnih koraka u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, a prema ocjeni stručne javnosti kao i mnogo puta dosad, ispunjavanju forme biće data prednost u odnosu na suštinu. Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

Poslanici Skupštine Crne Gore juče nijesu izabrali nijednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda. Nekadašnji profesor na Pravnom fakultetu i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić ocjenjuje da je izbor sudija Ustavnog suda rak rana crnogorskog pravnog i političkog sistema.
I dok iz vlasti, izuzev Bošnjačke stranke tvrde kako su predloženi kandidati sa najboljim referencama, iz opozicije poručuju da je Ustavom propisana kvalifikovana većina obesmišljena nedostatkom dijaloga, te da je po srijedi politička trgovina.&nbsp;
Mitrić pojašnjava da najmanje u posljednjih 15 godina, nijedan izabrani sudija nije legitiman.
- Zbog toga što ne ispunjava osnovni ustavni uslov za izbor sudije Ustavnog suda, a da ne govorimo o predsjednicima, a to je da se radi o istaknutim i uglednim stručnjacima – pravnicima u svojoj struci. Ja ne pamtim, a pratim to dobro, naročito na mjestu predsjednika, a zatim i sudija. To je prosto nevjerovatno ko se bira – kao da se biraju neki obični činovnici u upravi - &nbsp;izričit je Mitrić.
Kao najsvježiji primjer navodi slučaj predsjednice Ustavnog suda, koja je, kako kaže, na tu funkciju došla sa mjesta predsjednice Osnovnog suda.
Za tu činjenicu, ističe Mitrić, ne treba ni laički, a kamoli pravnički komentar.
- Ti stručnjaci pod znacima navoda koji se nalaze u Skupštini Crne Gore, nemaju pojma ni o pravu, ili neće da imaju pojma ni o pravu, ni o politici. Evo zašto – oni biraju po političkoj pripadnosti, a to je smrt za ustavno sudstvo uopšte - podvlači Mitrić.
Ukazuje da se Ustavni sud bavi tumačenjem, a ne primjenom prava.
- A za tumačenje prava, kao jednu najsloženiju pravničku operaciju, potrebno je izvjesno pravničko, odnosno naučno znanje, a oni to nemaju - kategoričan je Istaknuti pravnik.
Napominje i da su predsjednici Ustavnog suda u posljednja dva ili tri sastava bili diplomirani pravnici, bez položenog pravosudnog ispita.
Podsjećajući na sastav prvog Ustavnog suda nakon uvođenja višeparlamentarizma, Mitrić naglašava kako je neuporediv sa sastavom US, čiji je predsjednik, na primjer bio Budimir Šćepanović.
- A da ne govorim o njihovom međusobnom odnosu i o toj trgovini. Pokušao sam da dam jednu metaforu na te njihove diskusije – da to liči kao da su na pijaci - podvlači Mitrić.
Upitan kakve bi bile posljedice ukoliko sudije US ne budu izabrani ni u drugom krugu glasanja, Mitrić upozorava da bi to bila konačna tragedija.
- Iako ostajem pri tome da niko od njih ne ispunjava osnovni ustavni uslov. Neka ih izaberu, ali ko su od njih istaknuti pravni stručnjaci. Ja nikad čuo za njih nijesam, a profesor sam prava 36 godina. A inače, evo samo na državnom Pravnom fakultetu, mogao sam iz rukava da im istresem imena četiri ili pet mojih bivših studenata, kao što su bili i Milan Marković, Mladen Vukčević i ostali, koji su takođe bili predsjednici, ali poslije mene, jer sam ja bio prvi predsjednik devet godina. Ali neće, jer im politički ne odgovaraju, nego biraju svoje, pa kakvi su da su. Svoje biraju, po političkoj orijentaciji - zaključuje Mitrić.
Podsjetimo, osim dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor, Jovana Jovanovića i Mirjane Radović, podršku nije dobila ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić najavio je da će sjednica na kojoj će se obaviti drugi krug glasanja biti održana u roku od 30 dana. Za izbor sudija u drugom krugu potrebna je tropetinska većina, odnosno glasovi 49 poslanika.

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna

Bivši predsjednik Ustavnog suda, pravnik Blagota Mitrić, saopštio je za Radio Crne Gore da smatra da je tačno mišljenje ombudsmana u kojem se navodi da je bilo ozbiljnih propusta u radu Tužilaštva i policije u slučaju prve tragedije na Cetinju, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem. Pravnik Veselin Radulović saglasan je da je mišljenje zasnovano na činjenicama, ali zakašnjelo. Ne vjeruje da će to izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u Tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage propusta.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava Mirjana Radović utvrdila je niz propusta u radu policije i tužilaštva u slučaju prve tragedije na Cetinju u Medovini, od neispravnog oružja, manjka kadra i kvara na helikopteru do zakašnjalih reakcija i neefikasne istrage.
Radović u mišljenju naglašava da Osnovna državna tužilaštva na Cetinju i u Nikšiću nisu blagovremeno ni temeljno ispitala sve aspekte postupanja policije. Ombudsman konstatuje da takvo postupanje ne doprinosi djelotvornosti istrage, niti jačanju povjerenja javnosti u rad pravosuđa.
Pravnik Blagota Mitrić rekao je radiju Crne Gore da je tačno mišljenje ombudsmana, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem.
- Sigurno da je ombudsman u pravu, u svom stavu, u svojoj kritici prema tužilaštvu, prema policiji i tako dalje. Naročito prema tužilaštvu, jer je opšte poznata stvar, da su nam to "trule daske" znate otkad, ima 15 godina. Sve podjednako. Ali ja bih mogao iz ove vizure da kritikujem ombudsmana. Šta je on radio tri godine do sad? Nalazi mane u tužilaštvu. Od toga nema nikakvog koristi i žrtve, te strašne pogiblje. Nije, oni su posle tri godine našli da kritikuju rad tužilaštva, tako da nisu principijalni u svom radu - rekao je Mitrić.
Mitrić smatra da rad ombudsmana treba urediti zakonski na drugačiji način.
- Ja bih kod nas, da sam neki zakonopisac ili zakonodavac, stavio ombudsmana da njegovo mišljenje bude ravno pravosudstvu - ocijenio je Mitrić.
Pravnik Veselin Radulović takođe smatra da je reakcija ombudsmana tačna, ali zakašnjela.
- Pa evo, ovo mišljenje ombudsmana rekao bih da je potpuno ispravno, ali nažalost mislim da je ono zakašnjelo. Došlo je poslije tri godine od prve tragedije na Cetinju i nije nam rečeno ništa novo, dakle ne morate biti pravni ekspert ni ekspert za bezbjednost pa da zaključite da su učinjeni užasni propusti - rekao je Radulović.
Radulović ne očekuje da će mišljenje izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage počinjenih propusta.
- Ne mislim da će mišljenje obudsmana dovesti do pokretanja bilo kakvog postupka jer smo već vidjeli da živimo u društvu u kojem odgovornost gotovo ne postoji. Vidjeli smo da oni koji rukovode bezbjednosnim sektorom nisu spremni da preuzmi minimum ni moralne ni objektivne odgovornosti - rekao je on.
Radulović ističe da bi bilo dobro da tužilaštvo počne da radi svoj posao i pokrene istragu o propustima u radu policijskih službenika u slučaju tragedije na Cetinju u Medovini, kao i tragedije koja se desila 1. januara ove godine.

Mitrić: Mišljenje ombudsmana o tragediji na Cetinju ispravno ali zakašnjelo

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda time što je je Skupština, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučila da konstatuje prestanak sudijske funkcije Dragane Đuranović, zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) smatra nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.
- To je apsolutno neustavno. Prvi razlog je taj što je Odbor Skupštine pomoćno tijelo i ne donosi nikakve odluke, čak i da je bio nadležan, a nije. Odbor je samo mogao da preda predlog Skupštini da izvrši konstataciju da je neko od sudija stekao uslove za penzionisanje. Drugi razlog je taj što Odbor uopšte nije nadležan za tu vrstu spora, nego je bukvalno, na najgrublji način preuzeo nadležnosti Ustavnog suda - precizan je Mitrić.
On je rekao da je jasno iz Ustava a iz njegove bogate prakse da je Ustavni sud dužan da šest mjeseci prije isteka roka, kad određeni sudija stiče uslove za penziju, obavijesti nadležne organe da bi se izabrao drugi, I da tako nema praznog hoda kao što sada ima.
- Ustavni puč je prejaka formulacija za sve ovo što se dešava. Ovo je više, a to je i međunarodno pravni standard, postojanje “hramajućeg” Ustavnog suda u Crnoj Gori. Dakle nešto mu fali. Fali mu najvažnija stvar– kvorum. Jer ako Ustavni sud padne na četvoro sudija, svaka odluka mora biti jednoglasna - kaže Mitrić.
On je ukazao i na dubiozu i koliziju dva zakona o istoj pravnoj stvari – Zakona o PIO i Zakona o radu.
- To Ministarstvo pravde bi trebalo poslati na neko proučavanje. Pazite pravnih mozgova. Oni u dva zakona donose dva potpuno različita propisa kada je riječ o penzionisanjju. To su Zakon o PIO i Zakon o radu. Za mene je za ovu problematiku bliži Zakon o PIO jer je riječ o penziji, a Zakon o radu se tiče radnika - kaže Mitrić.
Saša Mujović je izabran 28. decembra za gradonačelnika, a Skupština Crnr Gore, pošto je pod blokadom, još nije donijela odluku o prestanku njegove dužnosti ministra te je on i dalje formalno ministar. Ustav članom 104. propisuje da „predsjednik Vlade i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Mujović kaže da je podnio ostavku. Međutim ta njegova ostavka nije formalna, nije pravni akt. Pravni akt je Odluka Skupštine da ga razriješi a tog rješenja nema jer ga Skupština nije razriješila.
O ovom slučaju Mitrić misli, kako je rekao, sve najgore i konstatuje da je Mujović neustavno na čelnom mjestu Glavnog grada.
- Jasno je kao dan da Mujovića Skupština grada nije mogla odabrati za gradonačelnika dok mu se ne konstatuje ostavka na mjesto ministra u Skupštini Crne Gore. To je klasičan primjer sukoba interesa. Na dnevnom redu nikako nije moglo da stoji njegovo ime za gradonačelnika dok Skupština Crne Gore ne konstatuje njegovu ostavku. To što je on podnio ostavku ništa ne znači, jer Skupština tu ostavku može da odbije. On je sada protivustavno na mjestu prvog čovjeka Podgorice - zaključio je Mitrić.&nbsp;

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna, slučaj Mujovića klasičan primjer sukoba interesa

Novi roman Blagote Mitrića ’’Autoportret’’ biće promovisan u Multimedijalnoj Sali KIC-a ’’Budo Tomović’’ u subotu 14. decembra u 17:30 sati, saopšteno je iz ove ustanove.
Roman će podgoričkoj publici predstaviti reditelj Blagota Eraković, novinar Vlatko Simunović, filmski režiser Branko Baletić i autor Mitrić.
U okviru programa učestvovaće i kantautor Marinko Pavićević.

Promocija romana ’’Autoportet’’ Blagote Mitrića

Službenici policije uhapsili su na Aerodromu Podgorica državljanina Rusije za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica zbog krivičnog djela ubistvo, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je poručeno iz policije, osumnjičeni je identifikovan prilikom granične kontrole na ulazu u Crnu Goru. Provjerom kroz baze podataka utvrđeno je da je za njim izdata potjernica jedne države zbog teškog krivičnog djela.
- Postupanjem službenika granične policije utvrđeno je da se lice potražuje zbog krivičnog djela ubistvo. Ono je odmah lišeno slobode i sprovedeno u dalju nadležnost- navodi se u saopštenju.
Ruski državljanin će, kako je istaknuto, biti priveden nadležnom sudu radi pokretanja ekstradicionog postupka.

Aerodrom Podgorica: Uhapšen Rus koji se potražuje zbog ubistva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas bi trebalo da finalizuje konsultacije oko izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda.
Prema nezvaničnim saznanjima Portala RTCG iz izvora bliskih Kabinetu Predsjednika, dogovor je postignut sa dijelom parlamenatrne većine, partijama bivšeg Demokratskog fronta (DF), kao i sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Evropskim savezom.
RTCG piše da je Milatović ranije razgovarao sa poslanikom Pokreta Evropa sad (PES) Miodragom Lakovićem, a da će konačan odgovor od te partije Milatović dobiti sjutra.
Naime, on bi sjutra trebalo da se sastane sa predstavnikom PES-a i ukoliko odgovor bude pozitivan, najmanje jednog sudiju Ustavnog suda mogli bi dobiti već u utorak.
Portal RTCG saznaje i da PES planira da predloži da se glasa za svu trojicu sudija kako bi Ustavni sud bio kompletiran.

Milatović danas finalizuje dogovor sa većinom i DPS-om oko izbora sudija Ustavnog suda

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna &nbsp;osoba povrijedjena teže, i jedna lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda.
Po jedna nezgode evidentirana je u Cetinju, Baru, Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru i Nikšiću.
Izdata su 473 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Maloljetna Nikolina Vulikić (13) iz Podgorice, čiji je nestanak prijavljen sinoć nešto nakon ponoći, pronađena je živa i zdrava, potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koji su od trenutka prijave intenzivno tragali za djevojčicom, nakon niza preduzetih aktivnosti locirali su je u naselju Preko Morače i bezbjedno vratili porodici.
Nikolina je prethodno posljednji put viđena u okolini Tuškog puta, u blizini zgrade Čelebića, što je pokrenulo hitnu potragu policije i apel građanima da pomognu informacijama.
Iz Uprave policije zahvalili su građanima na saradnji i brzoj reakciji.

Tag: blagota-mitric

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna

Mitrić: Mišljenje ombudsmana o tragediji na Cetinju ispravno ali zakašnjelo

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna, slučaj Mujovića klasičan primjer sukoba interesa

Promocija romana ’’Autoportet’’ Blagote Mitrića

Aerodrom Podgorica: Uhapšen Rus koji se potražuje zbog ubistva

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

Milatović danas finalizuje dogovor sa većinom i DPS-om oko izbora sudija Ustavnog suda

UP: Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

PRATITE TVe UŽIVO