U Crnoj Gori se bilježi rast govora mržnje i nasilnih narativa, dok institucije, opterećene politizacijom i izostankom adekvatnih sankcija na te pojave, ne uspijevaju da zaštite ljudska prava i sprovedu zakone, ocijenjeno je na konferenciji „Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost” u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.&nbsp;
Učesnici konfenercije su upozorili da se u društvu normalizuje neprimjeren govor, dok se odgovornost prebacuje između institucija, što ugrožava ljudska prava i demokratiju.
Dina Knežević, glavna savjetnica Zaštitnika, navela je da institucija ombudsmana ovu temu smatra gorućom u društvu. Navela je da su istraživanja pokazala da su upravo žene i LGBTIQ zajednica najviše pogođene dezinformacijama.&nbsp;
- Iz godine u godinu imamo porast govora mržnje, a uvijek su na meti LGBTIQ, ranjive kategorije, nacionalne i etničke manjine i svakako žene. Posljednja istraživanje pokazuju da zapravo usljed tolikog nepoznavanja govora mržnje, 42 odsto mladih smatra da bi takav govor trebao biti dozvoljen. Stvara se narativ da se govor mržnje može podvesti pod slobodu izražavanja, ali to pravo nije apsolutno i ono može biti ograničeno što propisuje evropska Konvencija za zaštitu ljudskih prava - navela je Knežević na panelu “Dok Ustav garantuje, mržnja govori: Ko nam štiti prava”
Najveći problem je, smatra Knežević, &nbsp;u nepoznavanju zakonodavnih normi, ali i samog instituta slobode izražavanja i njegovog najgoreg antipoda - govora mržnje i nedovoljnog broja edukacija.&nbsp;
Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata ocijenio je da smo u ozbiljnom problemu kao društvo, jer su sve više pristuni narativi govora mržnje, nasilja, rehabilitacije ratnih zločinaca.
- Kad ste u sistemu zapljusnuti takvim narativom, onda imamo rezultat koji imamo. Odomaćio se govor mržnje i postao dio diskursa. Skupština ne doprinosi da se poboljšaju stvari. Ja sam sedam godina poslanik i iz saziva u saziv je sve gora situacija, opada kvalitet saziva parlament. Parlament je ogledalo društva, i koliko god mi mislili da je situacija drugačija, realnost je ono što vidite tamo. Imamo i taj etički kodeks koji je donijet u parlamentu, koji 90 poslanika nije ni pročitalo a siguran sam da nikoga ni ne interesuje, jer nemate posljedice ako se toga ne pridržavate - rekao je Mugoša.
Istakao je i da u parlamentu ima dosta neprimjernog govora, koji je određenom dijelu građana prihvatljiv, dok su, kaže, oni koji afirmišu kulturu dijaloga ostavljeni po strani, etiketirani kao dosadni.
- Smatram da ne smijemo da podilazimo takvim porivima, jer mi upravo guramo taj sistem vrijednosti za koji smo ubijeđeni da je ispravan, možda je to teži put, ne donosi rezultate kad dođe do izbora, ali kad bi se svi ponašali na taj način, na koji se pojedini ponašaju, situacija bi bila još gora - ocijenio je Mugoša.&nbsp;
Potpredsjednica GP URA, Ana Novaković-Đurović, govoreći o uzrocima stanja u društvu, kazala je da fali poznavanja materije, a da u zakonskom okviru predstoji čitav niz aktivnosti da bi trebale biti usklađene sa praksama EU. Suština je, ipak, kaže ona u funkcionisanju institucija, a najveći je problem njihova politizacija.
- Ne možemo govoriti o sistemu u kome su ljudska prava zaštićena ako imamo postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đuišiću, a kao odgovor dobiti prebacivanje odgovornosti između UP i tužilaštva. Svjedočimo odsustvu spremnosi institucija da sprovedu zakone - ocijenila je Novaković Đurović, dodajući da je primjena zakona u Crnoj Gori vezana za političku volju.
- I u ovom primjeru vidimo politizaciju kompletnog incidenta, odnosno nemogućnost institucija da se odupru političkom uticaju. Za premijera je ovo seoska tema, a ta tema podriva građansko društvo i ono što je temelj demokratije a to su ljudska prava - navela je ona.
Drugi problem je, dodaje, odustvo razumijevanja od strane donosioca odluka šta su ljudska prava. Kazala je da teme koje se tiču ljudskih prava treba da budu zastupljena na svim nivoima.&nbsp;
Govoreći o slučaju gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića koji je saslušan povodom govora mržnje, nakon što se mjesecima štitio poslaničkim imunitetom, Mugoša je kazao da smo prvi put imali situaciju da se zahtjev o skidanju imuniteta drži u fioci.
- Nekoliko puta su se u Skupštini skidali imuniteti i ja smatram da niko ne treba da se krije iza imuniteta, već poslanik treba u postupku da dokaže svoju nevinost. Ovdje smo imali sutuaciju da su u fioci držali taj zahtjev a nisu konstatovane dvije ili tri urgencije tužilaštva i svi konstituenti vlasti su ćutali o tome, a sa druge strane nam drže moralne lekcije o vladavini prava - naveo je Mugoša, dodajući da živimo u društvu elita koje su licemjerne.
Novaković-Đurović smatra da je u političkim procesima nesporna uloga Srpske pravoslavne crkve, ali i u izazivanju nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
- Vladajuća većina se plaši suprotstavljanja SPC čiji su predstavnici prisustvovali podizanju spomenika Pavlu Đurišiću - navela je bivša poslanica.&nbsp;
Dina Knežević, govoreći o slučajevima veličanja četničkog pokreta od strane SPC, i šta je uloga Zaštitinika, kazala je da oni imaju trojaku ulogu.&nbsp;
- Reaktivnu, proaktivnu i edukativnu. U ovakvim slučajevima, zaštitinik daje najbolji mehanizam reaktivne uloge. Mi možemo pokrenuti postupak, ali taj postupak traje i mora se tražiti izjašnjenje druge strane, što ako stavite u kontekst govora mržnje, izaziva da eskalira u drugi vid nasilja i izostane pravovremena rekacija - navela je Knežević.
Govoreći o incidentu na Džada film festu, kada je grupa mladića prekinula projekciju jer je film bio na albanskom jeziku, Mugoša je kazao da su reakcije iz vlasti na to, ili izostale, ili bile proračunate kako ne bi nikoga uvrijedile, iako je taj događaj, kako je naveo, „zastiđe“. On je zaključio da se do 2020. godine stvaralo društvo gdje je bila najbitnija partijska knjižica, a od 2020. se gradi društvo gdje je najbitnija nacionalna pripadnost. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Govor mržnje postao dio javnog diskursa, politizovane institucije nemaju odgovor

Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo i njegova realizacije mora biti zasnovana na nastavnoj paradigmi u kojoj će se njegovo obavezno izučavanje odvijati kroz učešće, istraživanje i iskustvo, ključne su poruke iz Akcionog dokumenta o građanskom obrazovanju, pripremljenog u okviru projekta koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Iz ovih NVO poručuju da građansko vaspitanje i obrazovanje predstavlja put koji polazi od djeteta i kreće se u pravcu odgovornog, slobodnog, empatičnog, etički osposobljenog i aktivnog građanina.
&nbsp;- Akcioni dokument koji je uradio Neđeljko Đurović, profesor i aktivista, objedinio je preporuke za unapređenje statusa predmeta građansko obrazovanje, koje su nastale u okviru konsultacija sa učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola, nastavnim kadrom, roditeljima, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Prethodno je, ističu, izrađena i početna studija o trenutnom stanju građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima, čiji su autori profesori Sava Kovačević i Miroslav Minić, a koja je, takođe, korišćena kao osnova za kreiranje ovog dokumenta.
-Jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načina na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, prepoznato je kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025-2035. Sve grupe sa kojima su urađene konsultacije su istakle da predmet mora imati status obaveznog, a akcioni dokument adresira konkretne korake potrebne i sugestije kada je riječ o kurikulumu, izvođenju nastave i nastavnicima koji će predavati ovaj predmet. ističu.
&nbsp;Navode da je jedna od ključnih preporuka iz dokumenta da je potrebno da učenje mora biti participativno i iskustveno i podržano od strane institucija, civilnog sektora, medija i međunarodnih organizacija, čime bi se učenicama i učenicima omogućilo sticanje znanja i vještina za samostalno ili grupno rješavanje stvarnih problema u lokalnoj zajednici, volontiranje ili sprovođenje projekata. Kroz taj modalitet, ističu, učenici i učenice će imati priliku da građanske kompetencije primijene, tako da djelovanje, organizovanje, pregovaranje i preuzimanje odgovornosti postane dominantan oblik ponašanja kod mladih u Crnoj Gori, umjesto da to ostane na teoriji.
&nbsp;- Važno je naglasiti da međunarodni trendovi ukazuju da je pohađanje nastave iz predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje neophodno zbog razumijevanja krhkosti demokratskih institucija i sagledavanja značaja svakodnevne borbe za očuvanje ljudskih prava i sloboda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U dokumentu su predstavljena su i četiri operativna cilja: promovisanje značaja uključivanja građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima u formalno obrazovanje u Crnoj Gori, izrada kataloga znanja – predmetnih programa građansko vaspitanje i građansko obrazovanje, sprovođenje obuke za izvođenje obaveznog predmeta građansko vaspitanje/građansko obrazovanje i izrada interoperabilnog portala za nastavne sadržaje, nastavne modele i primjere dobre prakse.
&nbsp;- Akcioni dokument, na crnogorskom i engleskom jeziku, biće predstavljen donosiocima odluka, i korišćen u daljem zagovaranju da ovaj predmet ponovo bude obavezan, za šta se CGO, HRA i Anima godinama zalažu- poručuju iz ovih organizacija,
&nbsp;
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju CGO, HRA i ANIMA, dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

Zemlje Zapadnog Balkana, u svjetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave sa reformama i da pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrijednostima, izjavio je njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful uoči posjete Zapadnom Balkanu.
- Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nijesu predmet pregovora- rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana, prenijela je agencija dpa.
Šef njemačke diplomatije je naglasio da su zemlje regiona "neraskidivi dio evropske porodice" i da Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva".
- Onaj ko želi da postane dio te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odogovornost, makar to zahtijevalo i teške korake- rekao je Vadeful.
On je pojasnio da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju svoj izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet.
- Mi u Njemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude- rekao je Vadeful.
Dpa podsjeća da se Njemačka poslije napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa.
Prema njegovim riječima, NATO partneri Crna Gora i Albanija postigli su značajan progres na putu prema Evropskoj uniji, a druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj mjeri, da slijede taj put.
Vadefula turneja po šest država Zapadnog Balkana prvo vodi u BiH, a zatim 17. novembra putuje u Crnu Goru i Albaniju. Već istog dana uveče šef njemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda u utorak nastavlja turneju posjetom Kosovu a zatim Sjevernoj Makedoniji.

Vadeful: Ko želi u EU mora da preuzme odgovornost, makar to zahtijevalo i teške korake

Fudbaleri Republike Irske plasirali su se u baraž za Svjetsko prvenstvo, nakon preokreta protiv Mađarske u Budimpešti i pobjede od 3:2, pa su tako ostrvljani u grupi F završili kao drugi sa 10 bodova, dva više od Mađara, dok je Portugalija završila ubjedljivo prva.
Mađari su poveli preko Danijela Lukača već u trećem minutu, a Troj Perot iz penala u 15. izjednačio rezultat.
Barnabaš Varga je na asistenciju Miloša Kerkeza u 37. minutu ponovo doveo Mađare u vođstvo, ali je Perot novim golom u 80. minutu ponovo vratio egal.
Djelovalo je da će Mađari sačuvati bod vrijedan baraža, ali tako nije mislio Perot, koji je u šestom minutu nadoknade, maltene u posljednjim sekundama utakmice, kompletirao het-trik – za muk na „Puškaš Areni“.

Irska u posljednjim sekundama slavila u Budimpešti, Mađari ostali bez plasmana na Mundijal

Otkako je njen sin ubijen zajedno sa još 15 ljudi u urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Dijana Hrka postala je lice široko rasprostranjenih antivladinih protesta u Srbiji, piše Njujork tajms, prenosi N1.
Kao tinejdžerka koja je odrastala tokom godina rata na Zapadnom Balkanu, Dijana Hrka je naučila da živi sa glađu. Nije bilo hrane, nije bilo struje i bilo je malo vode dok se njena srpska zajednica skrivala pod neprijateljskim bombardovanjem, ali je ona preživjela. Sada gospođa Hrka, 48, ponovo je bez hrane — ovoga puta po sopstvenom izboru, navodi se u opširnom tekstu Njujork tajmsa o njenom štrajku glađu ispred Skupštine Srbije, gdje traži pravdu za smrt 16 ljudi, uključujući i svog 27-godišnjeg sina Stefana. Njih je, podsjeća njujorški list, smrskala betonska nadstrešnica koja se srušila na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici na sjeveru Srbije prošlog novembra.
Ta katastrofa podstakla je javni bijes zbog vladinog nemara i korupcije, pokrenuvši neke od najvećih antivladinih demonstracija u Srbiji još od pada bivšeg diktatora Slobodana Miloševića 2000. godine.
Prije urušavanja nadstrešnice, gospođa Hrka, razvedena majka dvoje djece i kuvarica u restoranu brze hrane, imala je malo interesovanja ili vremena za politiku ili proteste protiv predsjednika Aleksandra Vučića, čiju vladu, kako upozoravaju zvaničnici Evropske unije, čeka rizik od demokratskog nazadovanja.
Ali otkako se dogodila tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gospođa Hrka toliko je prisutna na studentskim protestima da je postala neočekivani simbol pokreta.
- Spremna sam da umrem za ovo, spremna sam da živim za ovo. Spremna sam da učinim sve kako bismo se ujedinili i riješili se ovog zla.- rekla je gospođa Hrka prošle nedjelje, sklupčana u šatoru koji su ona i njene pristalice postavile ispred zgrade Narodne skupštine u Beogradu, glavnom gradu Srbije.&nbsp;
Prvi novembar bio je godišnjica novosadske tragedije u kojoj je stradao njen sin. Sljedećeg dana, kako bi podvukla svoje i zahtjeve drugih demonstranata za pravdom za žrtve i odgovornošću vlade, prestala je da jede.
- Pošto sam već bila gladna ranije, mislim da mogu da podnesem više nego možda obični ljudi. Ali opet ne može se to podnositi tako dugo — možda 12 do 13 dana prije nego što će se nešto desiti- rekla je gospođa Hrka, koja nastavlja da pije vodu, čaj i sok.
Tokom njenog štrajka budnom su je držali laserski zraci i zaglušujuća muzika usmjerena ka njenom šatoru od strane kontraprotestanata koji podržavaju gospodina Vučića. Njihov sopstveni kamp ispred Skupštine, postavljen prije nekoliko mjeseci, udaljen je svega nekoliko metara od njenog.
Srbija je duboko podijeljena zemlja, rastrgana rastućim bijesom i nepovjerenjem koje pojačava dezinformisanje. Koleba se između želje da se pridruži Evropskoj uniji i održavanja dugogodišnjeg savezništva sa Rusijom. Mnogi Srbi i dalje su ogorčeni zbog NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, tokom godina sukoba na Zapadnom Balkanu koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.
Optužbe i kontraoptužbe o pranju novca, uličnim prebijanjima i laganju rutinski su dio političkog diskursa, čak i na najvišim nivoima vlasti.
Odobrenje za izgradnju luksuznog Tramp hotela na mjestu bombardovanog arhitektonskog spomenika u Beogradu, koje je prošlo kroz Skupštinu ovog mjeseca, pojačalo je sumnju u vladinu korupciju i podstaklo proteste.
U vezi sa katastrofom na željezničkoj stanici, srpsko tužilaštvo optužilo je najmanje 13 osoba, uključujući dvojicu visokih državnih funkcionera, za korupciju povezanu sa nekvalitetnim renoviranjem koje su izvodili kineski izvođači.
Međutim, sudovi još nijesu osudili nijednog od optuženih mjesecima nakon podizanja optužnica, što podstiče široko rasprostranjeni strah da smrt žrtava neće biti kažnjena.
U nedjeljama poslije katastrofe na željezničkoj stanici, gospođa Hrka kaže da je bila previše šokirana da reaguje. Ali onda je, gledajući televiziju u svom domu u Beogradu, vidjela kako mladi ljudi koje je smatrala „djecom“ izlaze na ulice i traže pravdu za poginule.
- Odjednom sam ih samo pratila na ulicu. I evo me opet, na ulici- rekla je gospođa Hrka tokom jednog od četiri intervjua za Njujork tajms prošle nedjelje u njenom šatoru.&nbsp;
Njen sin Stefan radio je kao radnik na održavanju u jednoj firmi u Novom Sadu kad je poginuo.
- Bili smo veoma bliski i uvijek smo pokušavali da gledamo pozitivno, jer smo živjeli u teškim okolnostima. Počeo je da radi i pomagao mi je da ne moram da radim toliko poslova. Rekli smo jedno drugom da ćemo biti srećni sa onim što imamo — i bili smo- rekla je gospođa Hrka.
Kada je bila mlađa, željela je da bude kozmetičarka, i čak tokom štrajka glađu njeni nokti bili su nalakirani svjetlucavo ružičastom nijansom.&nbsp;
- U budućnosti, ako sve ovo bude dobro voljela bih da osnujem fondaciju koja će nositi Stefanovo ime i pomagati svoj djeci- kazala je.
Dobronamjernici, uključujući sveštenike, donosili su molitvenike, cvijeće, vjerske ikone i druge poklone u njen šator. Ali gospođa Hrka priznaje da ne vidi jasan kraj protesta.&nbsp;
- Ne znam — što god Bog kaže. U Božijim je rukama- kazala je.
Gospođa Hrka ne želi da govori o svom mlađem sinu iz straha da bi ga bezbjednosne službe mogle targetirati, ali sebe vidi kao majku studentima koji vode proteste.
- Ako moram da umrem da bi sva djeca mogla da žive slobodno i da Srbija bude slobodna, spremna sam- rekla je.
Ako gospođa Hrka umre od štrajka glađu, „to bi mogla biti prelomna tačka“ nakon godine tinjajućih, ali uglavnom mirnih protesta, kaže Raša Nedeljkov, programski direktor Crte u Beogradu.
Gospođa Hrka i ostali demonstranti takođe pozivaju na vanredne izbore kako bi se zamijenio gospodin Vučić, koji je na vlasti kao premijer, a zatim kao predsjednik od 2014. godine. On ne pokazuje nikakvu namjeru da odstupi.
<h3>Vučić: Zabrinut sam za gospođu Hrku, a oni nijesu</h3>
U jednosatnom intervjuu u njegovoj kancelariji u četvrtak, gospodin Vučić se zakleo da će „pokazati da pravda postoji u zemlji“ i da će pozvati na odgovornost svakoga ko je kriv za malverzacije pri izgradnji željezničke stanice. Ali rekao je da je na sudovima, a ne na njemu, da vode istrage, kako bi se izbjegao bilo kakav utisak političkog miješanja.
Takođe je negirao da bezbjednosne službe zastrašuju ili proizvoljno privode demonstrante, kako tvrde zvaničnici EU.
Gospodin Vučić bio je pažljiv da ne kritikuje gospođu Hrku, ali je sugerisao da se ona koristi kao najnovija figura u nizu protesta političkih protivnika koji traže njegovo svrgavanje. (Gospođa Hrka tvrdi da je odluka da stupi u štrajk isključivo njena. „Niko me nije natjerao na ovo“, rekla je.)
- Nadali su se da će Dijana Hrka umrijeti i onda će svi kriviti mene. Brinem o njoj rekao je gospodin Vučić. Zabrinut sam za nju, a oni nijesu- rekao je Vučić.
Gospodin Vučić rekao je da je prošle nedjelje zvao gospođu Hrku da je pokuša ubijediti da ponovo jede. Umjesto toga, razgovor je još više produbio njihove razlike.
Čak su i opozicioni zvaničnici koji podržavaju gospođu Hrku molili da prekine štrajk.
- Ako nastavi, ovo je kao samoubistvo. Veoma sam tužan zbog toga- rekao je Dragan Đilas, opozicioni lider u Skupštini.&nbsp;
Drugi kažu da ih inspiriše. Još jedan antivladin demonstrant i njegov tinejdžerski sin započeli su štrajk glađu, premda je dječak potom nastavio da jede.
- Dijana je majka koja je mnogo pretrpjela i htjela je da bude dio cijelog pokreta jer je izgubila dijete. Zaista sam zabrinut za njeno zdravlje, ali niko od nas ne može da joj oduzme autonomiju- rekao je Vladimir Štimac, bivši profesionalni košarkaš koji je nedavno priveden od strane policije zbog učešća na protestima.
<h3>„Djeca gledaju u mene, zajedno smo jači“</h3>
Jedanaeste noći njenog štrajka glađu, gospođa Hrka odvedena je u medicinsku kliniku od strane svojih pristalica i liječena zbog dehidratacije nakon što se osjetila slabo i pala joj je krvni pritisak.
Nekoliko stotina pristalica okupilo se ispred njenog šatora u tihom bdenju sa svijećama koje je trajalo najmanje 15 minuta. Zatim je masa počela da skandira „Dijana Hrka“ — žamor koji je prerastao u povik.
Gospođa Hrka vratila se nekoliko sati kasnije. Sljedećeg jutra, u svom šatoru, dvanaestog dana štrajka, djelovala je iscrpljeno i bledo, ali je zvučala snažnije nego dan ranije.
Rekla je da neće odustati.
- Djeca gledaju u mene. Kada su započeli proteste, policija je pokušavala da ih uguši, da uguši proteste. Ali onda, sa mnom, zajedno — mi smo jači- poručila je Hrka.

Njujork tajms: Dijana Hrka - neočekivana majka jednog pokreta

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, dok se Crna Gora nalazi na 10. mjestu.
Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane.
Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija.
Godišnje izvještaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi.
Prema ovogodišnjem, izvještaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mjestu. Podaci za Kosovo nisu objavljeni.
Globalni indeks organizovanog kriminala procjenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države svijeta.
Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šov ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbjednost".
- Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema - poručio je Šov.
<h2>"Kavački i škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore"</h2>
Kada je riječ o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mjestu.
U izvještaju se podvlači da je Crna Gora dom dvije dominantne mafijaške grupe – kavačkog i škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje.
Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države.
- Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima - piše u izvještaju.
Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procjenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se.
Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina.
- Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova - piše u izvještaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu.
Autori izvještaja ukazuju i da su procurjele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju.
- Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti - navodi se u izvještaju.
Dodaju da su visoki zvaničnici bili umiješani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma.
- Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umiješanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda - zaključuju i ukazuju na dokaze o miješanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori.
Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti.
Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmjera.
- Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru - dodaje se.
Takođe, izvještaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori.
Posljednjih godina među žrtvama je zabilježen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je.
Pored toga, romska djeca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna vjenčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu".
Zaključak je i da bezbjednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti.
Autori izvještaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podjele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi.
Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.
<h2>"U Srbiji ključni državni akteri"</h2>
Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.
U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocijenili su autori izvještaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.
Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz svijeta organizovanog kriminala".
- Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu - napominje se.
Takođe, prema izvještaju, Srbija predstavlja sastavni dio rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.
Izvještaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.
- Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima - dodaju.
Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.
Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.
- Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umiješani u ilegalne pošiljke oružja - ističe se.
Dodaje se i da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa".
Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima.
- Izvještaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost - navodi se.
Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju.
Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorijenjen, ocjenjuje se i dodaje da su u njih "često umiješani visoki državni zvaničnici".
Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izvještaju, duboko je ispreplijetan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca".
S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije.
Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje.
U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima.
Pored toga, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen povjerenja u demokratske institucije.
U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem".
Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbjednosnih službi u političke svrhe u Srbiji.
Takvo korišćenje, "zajedno sa izvještajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo povjerenje javnosti".
- Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mjere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti - jedan je od zaključaka.
Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda.
<h2>"Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH"</h2>
Kada je riječ o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mjestu.
Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izvještaju.
- Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa - ističe se u izvještaju.
Podsjećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija.
Autori izvještaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže.
Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izvještaja napominju da su žene i djevojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska djeca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva.
Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorijenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem.
- Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izvještaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja - napominje se.
Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospijeva u zone sukoba.
Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namijenjen zapadnoevropskom tržištu.
U izvještaju se ocjenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podijeljen politički sistem.
- Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja - dodaje se u dokumentu.
Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja.
Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki.
Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita sječa šuma u koju su, kako navode, često umiješane političke elite i lokalni zvaničnici.
Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamjenu za mito.
Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podijeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje.
Takođe u izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim miješanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije.
Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana.

Tag: dezinformacije-i-ljudska-prava-kome-smeta-jednakost

Govor mržnje postao dio javnog diskursa, politizovane institucije nemaju odgovor

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

Vadeful: Ko želi u EU mora da preuzme odgovornost, makar to zahtijevalo i teške korake

Irska u posljednjim sekundama slavila u Budimpešti, Mađari ostali bez plasmana na Mundijal

Njujork tajms: Dijana Hrka - neočekivana majka jednog pokreta

PRATITE TVe UŽIVO