Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na značaj afirmacije direktnog obraćanja građana i građanki zakonodavnoj vlasti i poziva Skupštinu Crne Gore da efektivnije promoviše digitalne alate u ovom okviru, uključujući e-peticije i elektronsko postavljanje pitanja poslanicima i poslanicama.
CGO podsjeća da je skupštinski portal e-peticije počeo sa radom 2023. godine kako bi Skupštinu učinila otvorenijom prema građanima. Tada je iz Skupštine saopšteno da će građani na taj način moći “lakom upotrebom modernih tehnologija da pokrenu pitanja iz zakonodavne aktivnosti, utičući na proces kreiranja javnih politika”.&nbsp;
- Na portalu <a href="https://epeticije.skupstina.me/" target="_blank">e-peticije</a> precizno su navedena pravila za <a href="https://epeticije.skupstina.me/new-petition" target="_blank">podnošenje</a> i potpisivanje peticije. Između ostalog, moraju biti jasno formulisane, bez uvrijedljivog ili nezakonitog sadržaja i bez pozivanja na diskriminaciju. Mogu ih podnijeti, ili kasnije podržati, državljani Crne Gore i stranci sa stalnim boravkom, putem online formulara, uz unos ličnih podataka (uključujući i JMBG) i konkretan prijedlog aktivnosti koje Skupština treba da preduzme. No, šta se dešava nakon pokretanja i potpisivanja peticije manje je definisano, a ne postoji ni način preko kojeg bi građani i građanke mogli pratiti tok svake peticije - poručuje Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
Čabarkapa je saopštila da je, prema statistici dostupnoj na sajtu Skupštine Crne Gore, <a href="https://api.skupstina.me/media/files/1725360070-statistika-podnesci-za-2023-godinu.pdf" target="_blank">2023. godine ukupno podnijeto 28 podnesaka za peticije</a>, a <a href="https://api.skupstina.me/media/files/1741768182-statistika-podnesci-2024.pdf" target="_blank">2024. godine 23</a>. To, kaže ona, opominje da ovaj portal nije dovoljno promovisan, ali i da su dosadašnjim odnosom Skupštine mnogi demotivisani, budući da se dalje koriste internet stranice koje nijesu povezane sa institucijama Crne Gore, kao što su Peticije.online i Change.org, radije nego ovaj mehanizam.
- Na portalu je pojašnjeno da će, ukoliko u roku od 60 dana peticiju podrži najmanje 6.000 građana i građanki, nadležni skupštinski odbor razmatrati njenu sadržinu i odlučiti o eventualnom formalizovanju u vidu prijedloga zakona (osim za budžet i prostorni plan). Praksa je pokazala da nijesu sve peticije koje su generisale dovoljan broj potpisa u roku od 60 dana razmatrane na odborima, ali i da su pojedine imale prioritetan tretman - ističe Čabarkapa.
Od sedam peticija koje su prikupile dovoljan broj potpisa u 2023. i 2024. godini, samo su četiri bile razmatrane na odborima - tri iz 2023. i jedna iz 2024. godine. Čabarkapa napominje da zakonski nije definisano da će nadležni odbor razmotriti svaku peticiju, što se koristi da Skupština diskreciono odbije, bez detaljnog objašnjenja, peticije koje ne smatra bitnima.
- Takođe, nije promovisan ni mehanizam <a href="https://epeticije.skupstina.me/ask-parliamenter-rules" target="_blank">elektronskog postavljanja pitanja poslanicima</a>. Naime, građani i građanke mogu postaviti pitanje poslaniku ili poslanici putem <a href="https://epeticije.skupstina.me/ask-parliamenter" target="_blank">digitalnog obrasca</a> na portalu ePeticije, uz napomenu da se ne razmatraju anonimna, nejasna ili uvredljiva pitanja. <a href="https://www.skupstina.me/me/gradjani/epeticije/pitanja-poslanicima" target="_blank">Statistika Skupštine</a>, za koju se navodi da se dnevno ažurira, ukazuje da do sada niko nije koristio ovaj mehanizam - dodaje ona.
CGO je pozvao Skupštinu Crne Gore da ove mehanizme koji treba da služe za jačanje povjerenja građanstva u institucije bolje promoviše, učini transparentnijim kada je riječ o toku i ishodima podnijetih peticija, ali i da obezbijedi da se lični podaci građana i građanki čuvaju.&nbsp;
- Kada se ovakvi mehanizmi koriste uspješno i pravilno, oni koriste cijelom društvu i zbog toga je dodatno važno da povjerenje građana i građanki ne bude zloupotrijebljeno, kao i da svi imaju jednake šanse u ovom sistemu. Praksa postupanja sa e-peticijama, nažalost, kod mnogih ostavlja prostor za sumnju, a primjer <a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink" target="_blank">peticije za očuvanje Velike plaže za koju se potpisi prikupljaju preko platforme Change.org</a>, i koju je za dvije nedjelje prikupljeno oko 11.500 potpisa to potvrđuje - zaključuje Čabarkapa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čabarkapa: Skupština efektivnije da promoviše digitalne alate

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Oprez zbog vode, poledice i odrona na putu

Nestašica fiziološkog rastvora, koja je u prethodnom periodu opteretila zdravstveni sistem i građane, trebalo bi da bude ublažena u narednim danima, jer su nove isporuke već na putu ka Crnoj Gori, a dio proizvoda uskoro će se ponovo naći i u slobodnoj prodaji u apotekama.
Iz državne apotekarske ustanove Montefarm juče su Pobjedi kazali da su u periodu prije praznika i tokom njih javne zdravstvene ustanove snabdijevene sa više od 50.000 boca fiziološkog rastvora koncentracije 0,9 odsto.
– Situacija sa snabdijevanjem se stabilizovala, a nove količine iz kompanije Hemofarm Vršac već su na putu ka Crnoj Gori. Hemofarm najavljuje da će isporuke u potpunosti biti stabilne u narednom periodu – navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
Istovremeno, građani bi uskoro mogli da očekuju i mogućnost kupovine fiziološkog rastvora u apotekama, jer se očekuje isporuka proizvoda kompanije Hemomont Podgorica, koji se distribuira u slobodnoj prodaji putem veledrogerije Farmegra.
Iz Montefarma su Pobjedi ranije kazali da je u Crnoj Gori trenutno registrovan samo fiziološki rastvor proizvođača Hemofarm, koji se nabavlja za potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, ali se taj proizvođač povukao sa našeg tržišta – kazali su iz Montefarma sredinom decembra.
Upravo zbog toga, usljed ograničenih proizvodnih kapaciteta jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor već mjesecima nije bilo moguće pronaći u privatnim apotekama, dok su isporuke zdravstvenim ustanovama bile povremene i nedovoljne da u potpunosti zadovolje potrebe.
U domovima zdravlja u glavnom gradu isporuke fiziološkog rastvora su formalno bile redovne, ali količinski nedovoljne. Više zaposlenih u tim ustanovama nezvanično je kazalo Pobjedi da su tokom dežurstava za vrijeme praznika dva dana bili gotovo bez ijedne flaše rastvora.
– U dežurnom domu zdravlja za svega nekoliko dana potrošeno je više od 500 boca – kazali su sagovornici Pobjede.
Pobjeda je 20. decembra objavila da fiziološkog rastvora nema u slobodnoj prodaji u apotekama, dok ga u zdravstvenim ustanovama ima, ali u nedovoljnim količinama.
Iz Kliničkog centra Crne Gore tada su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm. Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemofarm usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju ovim rastvorom, uprava KCCG naložila je kontrolu postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, racionalizaciju zahtjeva u skladu sa realnim potrebama, kao i preraspodjelu raspoloživih količina prema prioritetima, do potpune stabilizacije snabdijevanja.
Zdravstveni radnici domova zdravlja kazali su Pobjedi da je, iako su na nedostatak fiziološkog rastvora upozoravali nadležne, tek sredinom decembra iz menadžmenta stigla instrukcija da se sa tim sredstvom rukuje pažljivije, odnosno da se njegova upotreba svede na minimum.
To je, kako objašnjavaju, u praksi značilo da se terapije koje je moguće dati injekciono ili putem lijekova preferiraju u odnosu na one koje zahtijevaju infuziju.
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su saopštili da ne postoji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad te ustanove.
Iz Montefarma su pojasnili da nije došlo do potpunog prekida isporuka u njihovom skladištu, već da se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
Do nestašice fiziološkog rastvora došlo je zbog problema u proizvodnji u fabrici Hemofarma, što je izazvalo regionalni poremećaj u snabdijevanju. Zbog toga su i građani i medicinski radnici u Srbiji, Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj imali slične poteškoće u pružanju zdravstvenih usluga.
Dok se u zdravstvenim ustanovama fiziološki rastvor nabavljao uz povremene nestašice, građani ga već mjesecima nijesu mogli kupiti u privatnim apotekama. Oni kojima je bio neophodan za kućne terapije i njegu često su ga nabavljali u Albaniji, po cijeni od oko 90 centi po boci.
Iz Montefarma su juče kazali Pobjedi da je Hemomont Podgorica proizveo dodatne količine fiziološkog rastvora koje nijesu dio tenderskih nabavki za javne zdravstvene ustanove, te da će se upravo te količine naći u slobodnoj prodaji na domaćem tržištu.
Do sada se u apotekama mogao pronaći isključivo fiziološki rastvor u malim ampulama, koji je neupotrebljiv za infuzije. Fiziološki rastvor se, osim za infuzione terapije, koristi i prilikom inhalacija, ispiranja, čišćenja i drugih medicinskih intervencija.
U međuvremenu, proizvođač Hemofarm je, prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva Republike Srbije, još 11. novembra prošle godine dobrovoljno povukao iz prometa određene serije infuzionih rastvora.
– Kompanija Hemofarm A. D. Vršac obavijestila je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Srbije da dobrovoljno povlači sve serije ljekova Natrii Chloridi infundibile HF 500 ml, Natrii Chloridi Inf. Comp. Ringer HF 500 ml i Glucosi infundibile HF 5% 500 ml, proizvedene u periodu avgust–oktobar 2025. godine, nakon prijava o curenju rastvora iz pojedinih boca. Uzrok je u međuvremenu otklonjen, a kvalitet ostalih serija koje se nalaze u prometu nije doveden u pitanje – navodi se u saopštenju ALIMS-a od 14. novembra 2025. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fstizu-nove-isporuke-bice-dostupan-i-u-apotekama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Stižu nove isporuke fiziološkog rastvora, biće dostupan i u apotekama

Da vam se ne bi pridrijemalo tokom postnovogodišnjih praznika pobrinuli su se djelovi crnogorske vlasti koji neskriveno rade po nalogu autokrate Aleksandra Vučića. U svakoj pristojnoj demokratskoj državi rad za interes režima iz druge države imao bi jasnu pravnu kvalifikaciju iz Krivičnog zakonika. Kod nas je služenje stranom autokrati zapravo preporuka za državnu funkciju.
Elem, u po mnogo čemu važnu 2026. nijesmo ušli samo poplavama na koje se ne obrće premijer jer su valjda i to seoske teme. Nakon ovih meteoroloških nepogoda krenule su one političke. Predśednik Skupštine Crne Gore, naime, čestitao je ponovo protivustavni dan republike srpske, datum koji se u manjem entitetu BiH proslavlja u znak śećanja na dan kad je budući ratni zločinac Radovan Karadžić proglasio secesiju djelova Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo kampanjom nasilja, etničkog čišćenja, opsadiranja i terorisanja gradova i njihovih žitelja i, konačno, genocidom.
Nagradno pitanje glasi – kako premijer Crne Gore gleda na to što mu ključni koalicioni partner slavi datum koji simbolizuje najveći ratni zločin u Evropi nakon Drugoga svjetskog rata? Tema nije baš seoska, više je genocidna.
No ima u crnogorskoj politici i ljudi koji drže do obećanja – kad je svojedobno javno pristao ući u vlast s četnicima na državnom nivou, Ibrahimović je manje javno obećao da će raskinuti brak s DPS-om na lokalnom nivou. Dugo je tutnjalo sprem'te se, sprem'te i evo konačno ovih dana dok iznaodi sve same principijelne razloge da se sa slaviteljima ratnih zločinaca nakon državnog združi i na lokalnom nivou, Ibrahimović je spreman da se još jednom žrtvuje za opšti interes nanoseći smrtonosne udare velikosrpskom fašizmu vlastitom kolaboracijom s tom genocidnom ideologijom.
Da se ne pomisli da je Dragan Krapović i ove nepogode (kao ljetošnje) proveo izležavajući se na odmoru, stigla je vijest da je upravo on postavljen na čelo crnogorske delegacije u pregovorima s Hrvatskom, po modelu – pošalji piromana da ugasi požar. Mislim, da su po konkursu birali model da Crnu Goru dodatno posvađaju s Hrvatskom i tako nam zapriječe vrata EU, ovako gabaritno ubistveno rješenje teško da su mogli izabrati.
Drugi, pak, dio ključnog Spajićevog koalicionog partnera, onaj koji iz śene vodi Peđa Bulatović, glasoviti grijač kanabea i potrčko svih beogradskih autokrata u posljednjih 40 godina, ispostavio je Spajiću uslove za opstanak u Vladi. Svaki je redom pisan kao muzička želja za Aleksandra Vučića, doktrinarnog fašiste kojeg od drmanja vlastite stolice trenutno više brine čudnovata šansa da se Crna Gora domogne EU i tako izmakne predatorskim šapama njegovoga rušilačkog projekta.
Evo što je Peđina družina isporučila kao usplove Spajiću:
1. Proglašenje srpskog jezika službenim. Ovaj zahtjev obično prati kuknjava o diskriminaciji i ugroženim pravima, standardni repertoar velikosrpske mašinerije u pripremi svih kasapnica od '91. naovamo. Da Spajića nesklonog upućenosti u materiju podśetimo na nekoliko detalja vezanih za ovaj zahtjev. Srpski jezik je u Crnoj Gori definisan Ustavom kao „jezik u službenoj upotrebi“, s istom formulacijom kao u Ustavu Republike Srbije. Srpski jezik nema ni jedno jedino pravo manje u odnosu na crnogorski kao službeni ili druge jezike koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.
Ako nema uskraćenosti prava, dakle, nema ni diskriminacije. Prijedlog za izmjenu Ustava u domenu jezika i državnih simbola po aktuelnom Ustavu mora dobiti 2/3 podrške u Skupštini, a potom 3/5 potvrdu na referendumu. Bilo koji drugi pokušaj mijenjanja Ustava, kakav pominju kroz nepostojeći institut „dopuna“, protivustavan je i povlači krivičnu odgovornost za rušenje ustavnog poretka, makar Ustavnim sudom predśedavao Peđa Bulatović preko svoje najbliže rodbine. To vam znači da u godini u kojoj morate istrčati finiš EU integracija – što zahtijeva puni angažman svih djelova društva, a ne samo izvršne i zakonodavne vlasti – neko ovakvim prijedlogom predlaže klasičnu distrakciju kako bi se EU put sabotirao.
2. Nedavno se pristupilo promjeni Zakona o strancima da bi se spriječilo da ti stranci preko Crne Gore postanu građani EU, a sad nam bivši DF kao uslov za opstanak u vlasti isporučuje izmjene Zakona o državljanstvu da bi se preko dvojnog državljanstva desetinama hiljada građana druge države to pravo dodijelilo, što bi, naravno, moglo biti okidač za zaustavljanje pregovora o ulasku u EU.
Ili u brlog novog kruga balkanske mržnje i zaostajanja ili u hrabri iskorak ka vrijednostima razvijenog svijeta. Ultima je
3. Prijedlog uvođenja trobojke kao „narodne zastave“ i izmjene himne skrojeni su s istom intencijom. Pritom se uveliko manipuliše istorijskim nasljeđem. Kao prvo, aktuelna državna zastava svoju heraldičku tradiciju vuče još od Crnojevića i danas je simbol identifikacije svih građana Crne Gore. Kao drugo, termin „narodna zastava“ u osnovi je manipulativan jer pledira da dinastičke i dvorske trobojke knjaza/kralja Nikole s početka XX vijeka, koje su kao istorijska znamenja već zaštićene aktuelnim zakonodavstvom, nametne kao opšte, niječući građanski karakter države koju nije moguće svesti na etnički atribut jednoga naroda.
S himnom stvar slično stoji jer se kao dio otrovne kampanje ogađivanja svega što ima crnogorsku državnu prepoznatljivost ponavlja mantra da je autor teksta himne fašistički kolaborant Sekula Drljević iako je lako provjerljivo da je Drljević i to prije Drugoga svjetskog rata zabilježio samo jednu verziju ove narodne pjesme, onako kako su brojni drugi zapisivači usmenog nasljeđa drugđe bilježili različite varijante pjesama, pa ju je tada i objavio pod naslovom „Crnogorsko seljačko kolo“. Koliko je otrovna lažavina o crnogorskoj himni kao autorskoj pjesmi fašističkog kolaboranta ogavna manipulacija potvrđuje činjenica da je jednu varijantu ove pjesme Drljević još u đetinjstvu morao pjevati jer je bila dio propisanog školskog programa, a još i više svjedočanstvo sestre narodnog heroja Gojka Kruške da je njen brat s tom pjesmom na usnama skončao na fašističkim vješalima 1944. godine.
Kad je riječ o melodiji himne, pozvanijega suda od riječi etnomuzikologa Slobodana Jerkova sigurno da danas nema: „Nažalost mi nijesmo svjesni šta imamo i preko čega pretrčavamo! I to bi bila moja poruka onima koji ne ustaju na himnu, ne znajući šta treba da cijene i poštuju. Da pojasnim tek u šesnaestom vijeku su nastali dur i mol, a poznati etnomuzikolog Miodrag Vasiljević nazvao je antičkim durom! Nažalost ovo ne govorim samo zbog dijela onih koji sjede i u Skupštini Crne Gore, nego ponajprije što toga nijesu svjesni, a niti o tom baš mnogo znaju čak i moje kolege, muzičari pa i teoretičari...“
4. Posljednji isporučeni uslov nazvan je dijalogom koji to nije. Kampanja kojom Vučićevi poslušnici grubo manipulišu građanima Zete ubjeđujući ih da je bolje da se kanalizacija izliva u Moraču nego da se izgradi savremeni pogon za preradu otpadnih voda udžbenički je primjer političke sabotaže, čiju skupu cijenu mogu platiti u prvom redu građani Zete, a potom i svi ostali.
Milojko je Spajić dobio spisak jasno definisanih tema preko kojih će u narednom periodu vojvoda Mandić i Peđa Bulatović pokušavati na sve načine zaustaviti EU integracije. Na njemu je još jednom da odabere društvo. Ili će s onima kojima je cilj ne samo blokiranje ulaska Crne Gore u EU no i njena desuverenizacija, fašizacija i svođenje na ulogu Vučić-Putinovog satelita ili će otvoriti vrata za najširu moguću „koaliciju“ proevropskih snaga, koja neće obuhvatiti samo političke aktere nego nasušno potrebni nevladin sektor i akademsku zajednicu.
Ili, dakle, u brlog novog kruga balkanske mržnje i zaostajanja ili u hrabri iskorak ka vrijednostima razvijenog svijeta. Ultima je.

Kako Vučićeva posluga minira EU put Crne Gore

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Politika

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Tag: digitalni-alati

Čabarkapa: Skupština efektivnije da promoviše digitalne alate

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Oprez zbog vode, poledice i odrona na putu

Stižu nove isporuke fiziološkog rastvora, biće dostupan i u apotekama

Kako Vučićeva posluga minira EU put Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO