Važno mi je da našoj djeci pokažemo neke druge kulture, neke druge jezike, jer je veoma važno da shvate da trebamo da čuvamo našu kulturu i naš jezik i to je glavni moto Festivala, rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, direktor i selektor Festivala lutkarstva Davor Dragojević.
Veoma je zadovoljan kako je ove godine protekao Festival lutkarstva, kaže Dragojević, kakve su bile predstave i kako je publika to vidjela i na koji način je reagovala na sve predstave.
Podsjetio je da su se na Festivalu predstavili reditelji iz Crne Gore, Srbije, Slovenije, Italije, Španije, Poljske, Bugarske i Rusije.
- Naša publika je izuzetno kvalitetna i zeli da vidi, a ja sam tu kao selektor imao obavezu da im napravim jednu sekciju predstava u kojima su dominantne teme ljubav, prijateljstvo, neke teme koje su svevremene, čojstvo, poštenje, a da priča o tome bude tim pozorišnim jezikom, jezikom lutaka i od 9 predstava koje su bile na Festivalu 8 su bili reditelji iz različitih zemalja - rekao je Dragojević.
Smatra da svaki reditelj nosi rediteljski potpis i svaki od njih donosi djelić kulture iz zemlje odakle dolazi. Podsjeća da se proteklih 12 izdanja Festivala igralo u 21 crnogorskoj opštini, a samo nije bio u Pljevljima, Zeta i Bar.
- Meni je važno da našoj djeci pokažemo neke druge kulture, neke druge jezike, jer je veoma važno da shvate da trebamo da čuvamo našu kulturu i naš jezik i to je glavni moto, a što je rekla jedna koleginica nije samo festival, nego misija, e upravo to je misija koju ja želim ne samo da nastavim nego da proširim, da dodam - zaključio je Dragojević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Dragojević: Veoma je važno da djeca shvate da treba da čuvamo našu kulturu i jezik

U srijedu veče su, na podgoričkim Sastavcima, proglašeni pobjednici dvanaestog izdanja Međunarodnog festivala lutkarstva Podgorica.
Grand Prix za najbolju predstavu u cjelini dodijeljen je predstavi "Želim da budem normalan" Dečjeg pozorišta Subotica iz Srbije.
Nagrada "Goran Bulajić" za najbolju režiju dodijeljena je Zoranu Rakočeviću za režiju predstave "Vilinjska gora", Teatra Korifej iz Kolašina.
Nagrada "Dragan Radulović" za najbolju dramaturgiju dodijeljena je Sandri Vujović za predstavu "Vilinjska gora", Teatra Korifej.
Nagrada za najbolje estetsko-tehnološko rješenje lutaka dodijeljena je Mauru Montićeliju za lutke u predstavi „Pinokio“, pozorišta Teatro Del Drago iz Italije.
Nagrada za najbolju scenografiju dodijeljena je Andreju Zaporožskom za scenografiju u predstavi „Crvenkapica“, Dječijeg pozorišta Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Nagrada za najbolju originalnu muziku dodijeljena je Davidu Zuazoli i Mareku Zuravskom za muziku u predstavi „Walker”, iz Španije.
Pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo dodijeljeno je: Mirjani Spaić za ulogu Mare u predstavi „Vilinjska gora“, Aleksandru Blaniću za ulogu Vuka u predstavi „Crvenkapica“, Marku Vujeviću za ulogu Miša u predstavi „Želim da budem normalan“, Viktoriji Palfi za ulogu Vještice u predstavi „Želim da budem normalan“ i Dijani Dragojević za ulogu Pomela, malog ružičastog slona u istoimenoj predstavi Gradskog pozorišta Podgorica.
Specijalna nagrada žirija dodijeljena je ansamblu Dječijeg pozorišta Republike Srpske za kolektivnu igru u predstavi „Crvenkapica“.
Dječiji žiri je za najbolju proglasio predstavu „Vilinjska gora“, Teatra Korifej iz Kolašina.
Predsjednik stručnog žirija bio je glumac i kompozitor iz Srbije Alek Rodić, a članovi su bili dramaturg iz Bosne i Hercegovine Vahid Duraković i novinar i teatrolog iz Crne Gore Vanja Kovačević.
Članovi dječijeg žirija bili su su: Petar Đuranović (predsjednik), Nikolija Popović, Vuk Jaćimović, Sunčica Šćekić, Loran Ličina, Luča Obradović, Jana Vojinović, Ksenija Pejović, Mila Čanović i Janja Milić.
Direktor i selektor festivala Davor Dragojević je prilikom svečanog zatvaranja roditeljima i djeci zahvalio na pet lijepih zajedničkih pozorišnih dana, na druženju sa umjetnicima iz pet zemalja.
- Kada vidimo druge kulture, kada čujemo druge jezike, onda treba da znamo da treba da čuvamo i njegujemo svoj jezik i svoju kulturu. To je osnovni moto ovog festivala. Hvala svima koji su bili uz festival, a prvenstveno đeci Podgorice zbog kojih ovaj festival postoji. Sve ono što radimo, sav posao i trud koji uložimo da napravimo jedan dobar festival, sve je to malo koliko je vrijedan dječiji osmijeh i iskreni aplauz - istakao je Dragojević.
Posebna zahvalnica uručena je Teodori Jovanović, volonterki Dječijeg saveza Podgorica, koja je svih pet dana festivala vrijedno radila i bila velika podrška organizatorima.
Festivalski program je zatvoren koncertom Dječijeg hora Zvjezdice.
Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva organizovan je u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta u periodu od 30. avgusta do 3. septembra. Na festivalu je učestvovalo devet pozorišta iz pet zemalja: Španije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Gore. Osim u Podgorici, festival se održavao u još četiri grada na Sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, Šavniku, Mojkovcu i Plužinama, i u jednom gradu na Primorju, u Herceg Novom.
Program festivala se u Podgorici odvijao na dvije lokacije: u KIC-u „Budo Tomović” i u Muzičkom centru Crne Gore.
Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva organizovao Dječiji umjetnički centar, suorganizator je bio Muzički centar Crne Gore. Festival su podržali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica, KIC Budo Tomović i ostali sponzori, donatori i prijatelji.

500x500

1250x600

1084x550

Za najbolju predstavu Međunarodnog festivala lutkarstva proglašena "Želim da budem normalan", dječijem žiriju najbolja bila "Vilinjska gora"

U subotu, 30. avgusta, počinje 12. izdanje Međunarodnog festivala lutkarstva Podgorica – Crna Gora 2025. Festival se organizuje u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta i trajaće do 3. septembra. Ove godine na festivalu učestvuje devet pozorišta iz pet zemalja: Španije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Gore. Osim u Podgorici, festival se održava u Bijelom Polju, Šavniku, Mojkovcu, Plužinama i u Herceg Novom.
Svečano otvaranje festivala zakazano je za subotu u 20 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
Program festivala u Podgorici odvija se na dvije lokacije: KIC „Budo Tomović“ i Muzički centar Crne Gore.
Prvi dan festivala – subota, 30. avgust 
 U Podgorici:
<ul>
 <li>&nbsp;„Snežana i sedam patuljaka“ (55 min, 5+) – Pozorište lutaka Pinokio, Beograd, Srbija, termini: 11 i 13 sati, Velika sala KIC-a.</li>
 <li>&nbsp;„Vilinjska Gora“ (50 min, 6+) – Teatar Korifej, Kolašin, Crna Gora, termin: 20:15, Velika sala KIC-a.</li>
</ul>
U Bijelom Polju:
<ul>
 <li>&nbsp;„Životinjske priče“ (35 min, 3+) – Pozorište za decu i mlade, Kragujevac, Srbija, 19 sati, Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“.</li>
</ul>
Drugi dan festivala – nedjelja, 31. avgust 
 U Podgorici, Muzički centar:
<ul>
 <li>&nbsp;„Crvenkapica“ (60 min, 4+) – Dječije pozorište Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, termini: 11 i 13 sati.</li>
 <li>&nbsp;„Mačak u čizmama“ (40 min, 4+) – Pozorište lutaka u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 19 sati.</li>
</ul>
U Mojkovcu:
<ul>
 <li>&nbsp;„Životinjske priče“ (35 min, 3+) – Pozorište za decu i mlade, Kragujevac, Srbija, 12 sati, Centar za kulturu „Nenad Rakočević“.</li>
</ul>
Treći dan festivala – ponedjeljak, 1. septembar 
 U Podgorici:
<ul>
 <li>&nbsp;„Walker“ (60 min, 14+) – David Zuazola, Španija, termini: 11 i 13 sati, sala DODEST, KIC „Budo Tomović“.</li>
 <li>&nbsp;„Želim da budem normalan“ (55 min, 5+) – Dečije pozorište Subotica, Srbija, termini: 18 i 20 sati, Muzički centar.</li>
</ul>
U Šavniku:
<ul>
 <li>&nbsp;„Mačak u čizmama“ (40 min, 4+) – Pozorište lutaka u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 11 sati, Centar za kulturu Šavnik.</li>
</ul>
U Plužinama:
<ul>
 <li>&nbsp;„Mačak u čizmama“ (40 min, 4+) – 19 sati, Centar za kulturu Plužine.</li>
</ul>
U Herceg Novom:
<ul>
 <li>&nbsp;„Pinokio“ (60 min, 4+, bez teksta) – Teatro Del Drago, Ravena, Italija, 19 sati, Dvorana Park.</li>
</ul>
Četvrti dan festivala – utorak, 2. septembar 
 U Podgorici, Muzički centar:
<ul>
 <li>&nbsp;„Životinjske priče“ (35 min, 3+) – Pozorište za decu i mlade, Kragujevac, Srbija, 11 sati.</li>
 <li>&nbsp;„Pinokio“ (60 min, 4+, bez teksta) – Teatro Del Drago, Ravena, Italija, 19 sati.</li>
</ul>
Peti dan festivala – srijeda, 3. septembar 
 U Podgorici:
<ul>
 <li>&nbsp;„Pomelo, mali ružičasti slon“ (45 min, 3+, bez teksta) – Gradsko pozorište Podgorica, 16 sati, KIC „Budo Tomović“, sala DODEST.</li>
 <li>&nbsp;Promocija knjige Vahida Durakovića „Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)“ – 18 sati, Multimedijalna sala KIC-a.</li>
</ul>
Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada biće u srijedu u 20 sati na Ljetnjoj pozornici na Sastavcima, uz nastup Dječijeg hora Zvjezdice.
Nagrade festivala: Grand Prix za najbolju predstavu, nagrada „Goran Bulajić“ za najbolju režiju, nagrada „Dragan Radulović“ za najbolju dramaturgiju, nagrade za najbolje estetsko-tehnološko rješenje lutaka, najbolju scenografiju, najbolju originalnu muziku, pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo, specijalna nagrada žirija i nagrada dječijeg žirija za najbolju predstavu.
Članovi stručnog žirija: Alek Rodić (predsjednik), Vahid Duraković i Vanja Kovačević.
Članovi dječijeg žirija: Petar Đuranović (predsjednik), Nikolija Popović, Vuk Jaćimović, Sunčica Šćekić, Loran Ličina, Luča Obradović, Jana Vojinović, Ksenija Pejović, Mila Čanović i Janja Milić.
Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva organizuje Dječiji umjetnički centar, uz suorganizaciju Muzičkog centra Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorica, KIC „Budo Tomović“ i drugih sponzora i donatora.
Više informacija o predstavama, ulaznicama i programu dostupno je na zvaničnom sajtu: <a href="http://www.lutkarstvo.me?utm_source=chatgpt.com" target="_new">www.lutkarstvo.me</a>, FB stranici „Međunarodni festival lutkarstva, Podgorica – Crna Gora“ i Instagram profilu @lutkarstvo.me.

U subotu počinje 12. Međunarodni festival lutkarstva, stiže devet pozorišta iz pet zemalja

Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva održaće se od 30. avgusta do 3. septembra, tim povodom gost jutarnjeg dijela Ljetnjeg programa, na Televiziji E, bio je glumac i direktor Festivala Davor Dragojević.
Pripreme za festival počinju odmah po završetku prethodnog, kaže Dragojević, pa su pripreme i za ovaj festival odavno završene, ali se onda prilagođavaju nepredviđenim okolnostima.&nbsp;
- Velika sala KIC-a se renovira i neće stići do otvaranja, ne greškom KIC-a, nego spletom okolnosti, pa onda traženje alternativnih rješenja, pa onda otkazivanja smještaja i tome slično, tada kreće novi rad, sve ispočetka maltene. Ali, sve je spremno i 30.avgusta će biti otvaranje, još uvijek nijesmo sigurni gdje će biti, nadamo se da će uspjeti renoviranje dijela Velike sale KIC-a, da makar imamo otvaranje Festivala u KIC-u, to bi nam značilo, jer ipak je KIC neko ko je sa nama &nbsp;od početka i u toj kući se osjećamo slobodno i Festival je zapravo festival samo kad je tamo - rekao je Dragojević.
Organizator festivala je, podsjeća on, Muzički centar Crne Gore i tamo će biti izvedene neke od &nbsp;predstava.
U okviru festivala biće izvedeno devet predstava, jer se ove godine prilikom selekcije odlučio da napravi jedan zanimljiv eksperiment.&nbsp;
- Govorimo o rediteljima koji daju tu finu notu predstavi, pa ćemo imati reditelje iz Srbije, Crne Gore, Rusije, Poljske, Španije, Italije, Slovenije, Bugarske, a svako od njih donosi nešto svoje i svako od njih ima mali pečat iz zemlje odakle dolazi - istakao je Dragojević.
Sve informacije o predstavama se mogu naći na Instagram i Facebook nalogu, kao i na sajtu lutkarstvo.me.
- Prvog dana ćemo imati Pozorište lutaka ,,Pinokio” iz Beograda i predstava Snježana i sedam patuljaka, zatim Korifej teatar iz Kolašina na otvaranju festivala sa predstavom Vilinska gora, drugog dana Pozorište za djecu Republike Srpske iz Banja Luke sa predstavom ‘’Crvenkapica’’, nakon toga u večernjem terminu Pozorište lutaka iz Mostara sa predstavom ‘’Mačak u čizmama’’. Trećeg dana festivala gost iz Španije David Zuazola sa predstavom The Walker, u večernjem terminu gostuje Pozorište za djecu iz Subotice sa predstavom ,,Želim da budem normalan’’. Četvrtog dana festivala Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca sa predstavom ‘’Životinjske priče’’, večernji termin pozorište Del drago iz Ravene sa predstavom ‘’Pinokio’’ i petog dana u prije podnevnim satima biće predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice ‘’Pomelo mali ružičasti slon’’, tako da smo na taj način zaokružili tih devet produkcija - precizirao je Dragojević.
Kaže da će stručni žiri čine glumac i kompozitor iz Beograda Alek Rodić, dramaturg iz Bugojna iz BiH Vahid Duraković, publicista, novinar, magistar dramaturgije Vanja Kovačević, kao i jako dobar dječji žiri sačinjen od desetak podgoričkih osnovaca.&nbsp;
Zatvaranje Festivala, najavljuje Dragojević, bića na Sastavcima Morače i Ribnice u čast nagrađenih pjevaće dječiji hor Zvjezdice koji ove godine slavi veliki jubilej 40 godina postojanja.
- Mi smo htjeli da budemo dio tog velikog slavlja, jer zaista zaslužuju da im se divimo i da ih podržimo, a pogotovu mi koji se bavimo djecom i radom za djecu - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPQZAGwfZKuM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragojević: Festival lutkarstva od 30. avgusta do 3. septembra, biće prikazano devet produkcija

Sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog američkog izaslanika Stiva Vitkofa završen je poslije gotovo pet sati. Kiril Dimitrijev se kratko oglasio nakon sastanka na društvenoj mreži "X".
Uz Putina, rusku delegaciju činili su i njegovi savjetnici Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov, dok je uz Vitkofa član američke delegacije zet američkog predsjednika Donalda Trampa Džared Kušner.
Prema najavama svjetskih medija, američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održan je nakon dvije nedjelje intenzivne dimplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.
Za sada nema zvaničnih saopštenja o rezultatima razgovora. Samo je Putinov savjetnik Kiril Dimitrijev objavio fotografiju sa sastanka i uz nju napisao "produktivno", uz stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkadmitriev%2Fstatus%2F1995970863326527559%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995970863326527559%7Ctwgr%5E2e5a58dafdd017f1aa307e113ab880f983eb0196%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Završen sastanak Putina i Vitkofa, Dimitrijev objavio da su razgovori bili produktivni

Prema pisanju izraelskih medija, tokom telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjaahua razgovaralo se o potrebi da izraelska strana bude bolji partner.
Netanjahu je zatražio od Trampa da mu nastavi pomagati u obezbjeđivanju pomilovanja od predsjednika Isaaca Herzoga tokom telefonskog razgovora.
Tramp je, s druge strane, rekao Netanjahuu da vjeruje da će se pitanje pomilovanja riješiti, ali se nije obavezao na dalje akcije. Neimenovani američki zvaničnik kaže da se Netanyahu nadao dodatnoj intervenciji, ali da Trump smatra da je već učinio sve što je mogao.
Drugi izraelski zvaničnik izjavio je da je Tramp prvi pokrenuo pitanje pomilovanja tokom razgovora i da su se oba lidera složila da ponovo razmotre ovo pitanje u budućim pozivima ili sastancima.
Kanal 12 izvještava da se razgovor brzo prebacio na osjetljive političke teme, kao i da, što se tiče Gaze, Tramp traži od Netanyahua da bude „bolji partner“ u napredovanju u narednim fazama sporazuma, dok je Netanyahu odgovorio da „čini sve što može“.
Tramp je takođe vršio pritisak na Netanyahua u vezi s operativcima Hamasa zarobljenim u tunelima Rafaha, pitajući „zašto su ubijani umjesto da im se dozvoli da se predaju“, prema američkim zvaničnicima. Netanyahu je navodno odgovorio da su ubijeni bili naoružani i opasni, te da su zbog toga eliminisani.

Novi detalji razgovora Trampa i Netanjahua: Od Izraela se traži promjena politike u Pojasu Gaze

Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je danas, nakon sastanka kabineta u Bijeloj kući da rat u Ukrajini nije američki rat, prenijeli su američki mediji.
- To nije naš rat, to nije predsjednikov rat. To se nikada ne bi dogodilo da je Donald Tramp bio predsjednik. On je jedini lider na svijetu koji može da pomogne da se to okonča - rekao je Rubio, prenosi Sky News.
Tramp je ranije danas na sjednici kabineta rekao da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
On je optužio bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je "dijelio milijarde dolara kao bombone", navodeći da je "ogroman dio" pomoći bio isporučen u gotovini, a ostatak u opremi.
Tramp je naglasio da njegova administracija ne daje besplatnu vojnu pomoć.

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Željko Obradović oglasio se, kako je ranije i najavio, povodom odlaska iz Partizana, čime je stavio tačku na dane neizvjesnosti nakon podnošenja ostavke. Nakon kratkog obraćanja koje je objavljeno ranije tokom dana, klub je večeras predstavio i njegov kompletan oproštajni video.
Obradović je na početku istakao da je odluka o napuštanju klupe Partizana bila izuzetno teška.
- Prošlu srijedu odlučio sam da preuzmem odgovornost za sve što se loše dogodilo ove sezone i ostao sam pri toj odluci. Dobio sam nebrojeno poziva i poruka od svih vas kojima je Partizan u srcu, kao i meni. Razlog što se obraćam danas jeste taj što ste to vi željeli. Odluka koju sam donio je veoma teška - započeo je Obradović.
Naglasio je da u potpunosti stoji iza svega što je napisao u prvom saopštenju.
- Obraćanje u srijedu bilo je kratko, ali sam iza svake riječi i dalje. Ono što se kasnije dešavalo nisam želio da se dogodi. U utorak uveče, nakon teške utakmice, rekao sam stručnom štabu da donosim odluku za koju sam bio siguran da je dobra za klub i ekipu. Sjutradan sam je saopštio predsjedniku, koji je razumio moje razloge. Dogovor je bio da se ja obratim javnosti, ali informacije kruže i teško ih je kontrolisati - objasnio je trener.
Potom je otvoreno progovorio o problemima koji su, kako kaže, kulminirali još tokom ljeta.
- Neke stvari nisu funkcionisale. Zoran Savić nije imao ugovor, a prelazni rok je tekao. Bio sam iznenađen informacijom da Brendon Dejvis napušta klub, a da treba da dovedemo Osetkovskog, za kojeg sam rekao da nije igrač za nas. Ostoja mi je tada rekao: ‘Već smo ga potpisali’. To nije bio moj potpis, iako se momak ponašao maksimalno profesionalno. Ali istine radi - to nije bila moja odluka - istakao je Obradović.
Dotakao se i turneje u Australiji, koja je donijela brojne komplikacije.
- Podržao sam odlazak jer je klub imao potrebu, ali su se igrači povređivali. Ostali smo gotovo bez visokih igrača. Molio sam da se riješi ugovor sa Savićem i da dovedemo centra. Bruno je stigao pred kraj priprema, a da bismo ga doveli morali smo otpustiti Frenka Nilikinu, što je bila vrlo teška odluka. Nakon toga povrijedili su se Karkik i Milton, ostali smo bez plejmejkera. Teška situacija za mene kao trenera.“&nbsp;
Dodao je da su ga kontaktirali članovi uprave koji su napuštali klub, te apelovao na jedinstvo.
- Ti ljudi su mnogo dali Partizanu. Molim ih da razmisle ponovo. Apelujem i na navijače da ostanu jedinstveni i da ne bude incidenata. Toliko smo se borili da se vratimo u Evroligu.“
U emotivnom završetku, Obradović je istakao koliko mu je Partizan značio.
- Da sam ovakvu situaciju imao u bilo kom drugom klubu, davno bih otišao. Ali Partizan nisam mogao napustiti - to je moja najveća ljubav. Hvala vam na četiri i po predivne godine. Nadam se da ovo nije posljednji put da sam u Partizanu. Vrijeme će pokazati. Navijači su snaga Partizana. Molim sve ljude u klubu da još jednom razmisle o ostavkama - zaključio je Obradović.&nbsp;

Željko Obradović objasnio odlazak iz Partizana: Ovo je bila najteža odluka u mojoj karijeri

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: festival-lutkarstva