Službenici policije su na graničnom prelazu u Pljevljima danas podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima krivičnu prijavu protiv R.V. (52) iz Podgorice koja se sumnjiči da je počinila krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, preduzimajući pojačane operativne radnje na terenu, službenici granične policije u Pljevljima su 27. februara ove godine, oko 2:30 časova, zaustavili a potom i kontrolisali vozača R.V, kada su pregledom u vozilu zatečena i četiri lica sa migracionih područja, od kojih je jedan državljanin Pakistana i tri državljana Nepala, koja kod sebe nijesu posjedovala važeća dokumenta niti potvrde o izraženoj namjeri za međunarodnu zaštitu- navodi se u saopštenju.
Kazali su da je R.V. &nbsp;na ovaj način, kako se sumnja, u cilju sticanja finansijske koristi, omogućila ilegalnim migrantima tranzit kroz Crnu Goru, čime je počinila navedeno krivično djelo.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

GP Pljevlja: Podgoričanka osumnjičena da je prevozila migrante iz Pakistana i Nepala

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je laž da njegova zemlja predstavlja prijetnju Evropi.
Poručuje da će u pregovorima insistirati na tome da se NATO ne širi, ali i prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju.
- Ako suprotna strana i njihovi strani pokrovitelji odbiju da se uključe u suštinske razgovore, Rusija će vojnim putem postići oslobađanje svojih istorijskih zemalja. Zadatak stvaranja i širenja bezbjednosne tampon-zone takođe će se dosljedno sprovoditi - kazao je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
A Putin hoće cijelu Donjecku oblast, uključujući i dio u kojem se nalazi ukrajinska vojska, sa čim su saglasni i u Vašingtonu, ali ne i u Kijevu i Briselu.
- Nerazumni su zahtjevi koje Moskva prenosi svojim sagovornicima, pri čemu se glavni odnosi na dio Donbasa koji Rusi još nijesu osvojili - kazala je premijerka Italije Đorđa Meloni.
Meloni ističe da je dogovor o korišćenju zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine još daleko, iako se lideri već sjutra sastaju u Briselu.
Belgija se najviše protivi toj ideji jer se najveći dio novca nalazi upravo u Jurokliru, finansijskoj instituciji koja se bavi poravnanjem i čuvanjem hartija od vrijednosti. Strahuju od tužbi zbog odmazde Rusije kada se rat završi.
Ideji se protivi i najveći Putinov saveznik u Uniji.
- Ako Evropska unija usvoji tu ludačku ideju da konfiskuje ruska zamrznuta sredstva, to će imati nevjerovatno loš uticaj na Juroklir - kazao je premijer Mađarske Viktor Orban.
Dok raspravljaju o novcu, u Uniji su uspjeli da se dogovore oko plana okončanja uvoza ruskog gasa do kraja 2026. godine.
Sve to uz šoljicu kafe posmatra i komentariše bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko, koji je uspio da se približi Vašingtonu i da skine dio sankcija.
A šta Tramp najviše voli da čuje: pohvale.
- Sada sve najviše zavisi od pozicije Donalda Trampa. Zaista mnogo toga. Najvažnije je da Tramp ne odustane od svog stava. On je čovjek jake volje, ponekad impulsivan, a najvažnije je da ne odustane od ovoga. Ako nastavi da gura u ovom pravcu, to će dovesti do rezultata - naveo je Lukašenko.
Samo što se sa Trampom nikad ne zna u kojem će pravcu da pogura.

Putin prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju

Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, poručio je da je put Crne Gore ka Evropskoj uniji jasno ubrzan, budući da je naša država ove sedmice uspješno zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Takođe je istakao da se raduje sljedećem samitu EU - Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori.
"Upravo smo zaključili naš samit sa partnerima sa Zapadnog Balkana. To je najznačajnija prilika u godini da ponovo potvrdimo snagu našeg odnosa. Današnji samit poslao je jasnu poruku: snažno podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", kazao je Košta.
On je istakao da proširenje ostaje u samom središtu "naših zajedničkih ciljeva".
"To je pravi izbor iz tri razloga:
- prvo, iz geopolitičke perspektive. Proširena Evropska unija znači sigurniju, snažniju i mirniju Evropu;
- drugo, zato što proširenje jača naš zajednički prosperitet. Svako prethodno proširenje to je i dokazalo;
- i treće, zato što Evropska unija ostaje privlačan i vjerodostojan projekat — i moramo ispuniti očekivanja koja ona stvara. Proširenje se sada odvija brže nego u posljednjih 15 godina. Moramo iskoristiti ovu priliku", naveo je Košta.
Predsjednik ES je istakao da je proširenje Evropske unije proces proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje među kandidatima, kao i da oni koji napreduju brže ne trebaju da budu usporeni zbog drugih.
"U proteklih 12 mjeseci ostvaren je značajan napredak:
- put Crne Gore ka EU jasno je ubrzan. Samo ove sedmice uspješno je zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja;
- Albanija je uspjela da u veoma kratkom roku otvori sve pregovaračke klastere, a posljednje već u novembru. Naredna godina biće njihov trenutak istine za ubrzanje reformi;
- kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, pozdravljamo korake za jačanje regionalne povezanosti i nadamo se stvarnom napretku u 2026. godini. Njihove vlasti znaju šta treba da urade;
- ove godine Bosna i Hercegovina je usvojila Reformsku agendu, što je neophodan korak za pristup Planu rasta. To će im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Evropske unije i postepene integracije;
- kada je riječ o Kosovu, pozdravljamo korake preduzete u izgradnji povjerenja među zajednicama. Predstojeći parlamentarni izbori mogu biti ključni trenutak za učvršćivanje reformi i konstruktivno uključivanje u evropski pristupni put.
Budimo jasni: pored tehničkih aspekata procesa, pred nama je temeljni politički izbor — izbor između ostajanja zarobljenim u prošlosti ili kretanja naprijed ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji; izbor između podjela ili pomirenja i saradnje, koji su sami temelji Evropske unije", kazao je Košta.
On je poručio da Zapadni Balkan samo prevazilaženjem prošlosti može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprinijeti "stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi".
"Put pred nama neće biti lak. Neke reforme biće teške, ali vrijede truda. I uvjeren sam da su naši partneri posvećeni njihovom sprovođenju", kazao je Košta.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da će EU nastaviti da podržava svoje partnere na svakom koraku.
Proširenje je duboko transformativan proces. Društveno-ekonomska konvergencija učvrstiće njihovu budućnost u Evropskoj uniji. EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi oni su dio evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mjesto", Zaključio je Košta.
On je na kraju poručio da se raduje narednom samitu u Crnoj Gori u junu 2026. godine.

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Javnosti prepoznatljiva pjesma „Ko li mi te brani“, Jelene Jovetić, dobila je novu, snažnu emociju zahvaljujući interpretaciji Petre Radulović, jedne od značajnijih crnogorskih operskih umjetnica sa uspješnom međunarodnom karijerom.
Radulović je izvođenjem spojila opersku disciplinu i emotivnost bečkih scena sa crnogorskim vrijednostima, unoseći u pjesmu snagu ženskog glasa i osjećaj pripadnosti. Time su stihovi Jelene Jovetić dobili novu dubinu – kao savremena muzička poruka o identitetu, ravnopravnosti i potrebi zaštite onih koji dolaze poslije nas.
Autorka knjige “Ko li mi te brani”, kao autorka ovog projekta i teksta pjesme Jelena Jovetić, navodi da je ova pjesma naša napomena na vanvremenske vrijednosti i poruke da u svemu što radimo, gradimo novo dobro Crnoj Gori i nema veće svetosti od pripadnosti svojoj domovini.&nbsp;
Uz to, kako dodaje, ova pjesme ima i poruku više a to je važnost jednakih prava i borbe za prava naših djevojčica i žena i potreba da se češće svi zajedno zapitamo ko brani nas?
“Ljepotu i snagu ovoj priči dale su djevojčice, čija prisutnost nosi čistu emociju, nježnost i iskrenost, i podsjeća nas za koga i zašto stvaramo. Ovo nije samo jedna pjesma sa elementima rodoljublja, već priča o ravnopravnosti i zaštiti žena, posebnoj emociji i radosti rađanja djevojčica. Ovo je priča o borbi za opstanak i čuvanju vrijednosti, koje čine snagu naše zajednice”, istakla je Jovetić.
Muziku i aranžman potpisuje Bojan Jovović, dok je za video zadužen Miodrag Mika Marković. Na projektu su učestvovali i Marko Vuković (gafer), Ivana Miranović (styling) i Marija Ivanović (šminka).
U spotu se pojavljuju djevojčice: Ida Popović (violina), Vera Đurović (flauta), Lucija Jovetić (violina), Ana Lješković (violina i džudo), Marta Ćalasan (karate) i Matea Ćalasan (umjetnički ples).
Projekat je realizovan uz podršku Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, direktora Luke Radovića, kao i kreatorke Ivane Miranović, a finansijski ga je podržalo Ministarstvo kulture i medija.
“Veselimo se dolazećoj 2026. godini tokom koje ćemo slaviti život, zajedništvo, ljubav i snagu, slaviti crnogorske hrabre djevojčice i žene, slaviti 20 godina obnove crnogorske nezavisnosti. Slavimo jedni druge”, poručila je Jovetić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4umMxqr2YzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petra Radulović udahnula snagu i emociju pjesmi "Ko li mi te brani"

Evropska unija potvrđuje punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, uz napomenu da je budućnost Zapadnog Balkana u Uniji i da je proširenje realna mogućnost koju treba iskoristiti, navodi se u večeras usvojenoj Deklaraciji na samitu EU–Zapadni Balkan, koji se održava u Briselu.
U dokumentu se ističe da su lideri Evropske unije i njenih država članica, u konsultaciji sa partnerima sa Zapadnog Balkana, zaključili da današnji samit pokazuje snagu odnosa i koristi koje on donosi građanima. Istovremeno se navodi da ruska agresija na Ukrajinu i rastući geopolitički izazovi dodatno ističu potrebu za jačanjem veza između EU i Zapadnog Balkana.
Kako se navodi, samit predstavlja najznačajniju priliku u godini za ponovnu potvrdu strateškog partnerstva između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
U Briselskoj deklaraciji pozdravlja se novi dinamizam i napredak postignut od poslednjeg samita i naglašava da je ubrzanje procesa pristupanja, zasnovano na kredibilnim reformama partnera, pravednim i rigoroznim uslovima i principu sopstvenih zasluga, u obostranom interesu.
U dokumentu se navodi da odsustvo normalizacije odnosa između Prištine i Beograda i dalje koči oba partnera na njihovom evropskom putu i da svi sporazumi postignuti u dijalogu moraju biti sprovedeni, posebno Sporazum o putu ka normalizaciji i njegov Aneks.
- Podrška u okviru Fonda za reforme i rast Zapadnog Balkana uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera, uz mjerljiv napredak i opipljive rezultate u normalizaciji njihovih odnosa- navodi se u Deklaraciji.
Ističe se da je proširenje geostrateška investicija u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet, kako je navedeno u Granadskoj deklaraciji, kao i da hitni izazovi našeg vremena zahtijevaju održiv zamah. Zemlje koje teže članstvu pozvane su da pojačaju reformske napore, dok se od EU očekuje da ojača svoje unutrašnje temelje i sprovede neophodne reforme.
- EU pozdravlja posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana evropskim vrijednostima i principima, u skladu sa međunarodnim pravom, primatom demokratije, osnovnim pravima i vladavinom prava, i očekuje da se ta posvećenost pokaže i riječima i djelima- navodi se u tekstu, uz poseban akcenat na slobodu izražavanja, nezavisne i pluralističke medije, rodnu ravnopravnost i snažnu ulogu civilnog društva, kao i na garantovanje prava i jednakog tretmana pripadnika manjina.
U dokumentu se dodaje da inkluzivna regionalna saradnja, pomirenje i dobrosusjedski odnosi ostaju ključni za izgradnju zajedničke budućnosti, kao i za sprovođenje međunarodnih sporazuma u dobroj vjeri, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.
Naglašava se da su potrebni dalji odlučni napori u njegovanju pomirenja i regionalne stabilnosti, kao i u pronalaženju i sprovođenju konačnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove, ukorenjene u nasleđu prošlosti, u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući pitanja sukcesije, nestalih lica i ratnih zločina.
U Deklaraciji se ističe i nepokolebljiva podrška Ukrajini u odbrani njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta od, kako se navodi, ničim izazvane i nezakonite ruske agresije, kao i podrška pravednom i trajnom miru zasnovanom na Povelji UN i međunarodnom pravu.
Ponovo se naglašava značaj usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje restriktivnih mjera, uz pohvale partnerima koji su već u potpunosti usklađeni i poziv ostalima da slijede taj primjer.
EU ističe da ostaje posvećena postepenom približavanju partnera sa Zapadnog Balkana tokom samog procesa proširenja, kroz postepenu i reverzibilnu integraciju zasnovanu na zaslugama, koja građanima donosi konkretne koristi i priprema teren za pristupanje.
U dokumentu se navodi i napredak u integraciji partnera u jedinstveno tržište EU, uključujući pristupanje SEPA sistemu, digitalne inicijative, smanjenje troškova rominga i jačanje granične, energetske, transportne i digitalne povezanosti.
Ističe se da će Plan rasta ubrzati socio-ekonomsku konvergenciju regiona sa EU, uz uslov sprovođenja neophodnih reformi, kao i da Zajedničko regionalno tržište predstavlja ključni korak ka dubljoj integraciji.
Ukazuje se i na potrebu daljih napora u upravljanju migracijama, borbi protiv trgovine ljudima, korupcije, trgovine drogom, organizovanog kriminala, terorizma i nasilnog ekstremizma.
Na kraju se naglašava značaj strateške komunikacije i izgradnje povjerenja i društvenog konsenzusa o koristima proširenja.
-Računamo na partnere sa Zapadnog Balkana da svojoj javnosti jasno saopšte da EU ostaje najbliži partner regiona, glavni donator, investitor i trgovinski partner- navodi se u dokumentu, uz najavu narednog samita EU–Zapadni Balkan u Crnoj Gori u junu 2026. godine.
Na kraju se dodaje da se Srbija nije usaglasila sa Deklaracijom.

Usvojena zajednička deklaracija: Naredni samit u Crnoj Gori, budućnost Zapadnog Balkana je u EU

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: gp-pljevlja

GP Pljevlja: Podgoričanka osumnjičena da je prevozila migrante iz Pakistana i Nepala

Putin prijeti da će nastaviti rat ako pregovori ne uspiju

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Petra Radulović udahnula snagu i emociju pjesmi "Ko li mi te brani"

Usvojena zajednička deklaracija: Naredni samit u Crnoj Gori, budućnost Zapadnog Balkana je u EU

PRATITE TVe UŽIVO