‘’In the Shadow. Women on the move’’ (U sjenci. Žene u pokretu) &nbsp;je dokumentarni film koji prikazuje snagu i otpornost migrantkinja u Evropi, a gledaoci će moći da ga pogledaju premijerno danas na Televiziji E.
Kroz jedanaest ličnih priča i uvida stručnjaka, film govori o migracijama izazvanim ratom, seksualnim nasiljem, porodičnim razlozima, LGBTQI+ diskriminacijom i siromaštvom.
Žene u ovom filmu govore o svojim iskustvima prelaska Sredozemnog mora, bjekstvu iz ratom pogođenih zemalja poput Ukrajine i Mjanmara, i napuštanju Latinske Amerike radi spasavanja sebe i svojih porodica. U filmu učestvuju i humanitarni radnici, zaposleni u prihvatilištima i socijalnim službama, koji govore o podršci migrantkinjama.
Film se bavi temama prisilnih, porodičnih i LGBTQI+ migracija, ulogom posrednika, kao i uticajem migracija na muškarce i buduće generacije.
Film koji ćete imati priliku da pogledate na našoj televiziji je emotivan prikaz često nevidljive borbe žena u migraciji – priča o hrabrosti, izdržljivosti i dostojanstvu.
&nbsp;Film ‘’In the Shadow. Women on the Move’’ nastao je u sklopu COST akcije WEMov- Women on the Move, koji je podržala Evropska unija.
Autorke filma su dr Marie Ruiz, profesorka na Univerzitetu Žil Vern u Amijenu, u Francuskoj i dr Stelamarina Donato, profesorka na univerzitetu LUMSA u Rimu. One su ujedno i vodile cjelokupan projektat Women on the Move.
Film’’In the Shadow. Women on the Move’’ možete pogledati na Televiziji E, u sklopu emisije Građanski ugao danas u 18 i 22 sata, i sjutra u 12 sati.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOajAHEDIRV%2F%3Figsh%3DYmp1MmI0em9pN2ll&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EKSKLUZIVNO NA TV E: ‘’In the Shadow. Women on the Move’’, film o hrabrosti, otporu i iskustvima žena u migraciji

U napadu u kome su SAD zarobile Nikolasa Madura u Karakasu poginulo je 100 ljudi, objavio je venecuelanski ministar unutrašnjih poslova Diosdado Kabeljo.
Prema njegovim riječima u napadu su povrijeđeni i svrgnuti venecuelanski predsjednik i njegova supruga.
- Do sada, i naglašavam do sada, ima 100 mrtvih i sličan broj ranjenih. Napad na našu zemlju je bio užasan - &nbsp;rekao je Kabeljo u svojoj nedjeljnoj emisiji na javnoj televiziji, prenosi francuski Frans 24 na svom portalu.
On je rekao da je Madurovoj supruzi Siliji Flores povrijeđena glava i da je zadobila udarac u tijelo, a da je Maduro ranjen u nogu, dodajući da se na sreću oni oporavljaju.
Američki specijalci 3. januara upali su u Venecuelu i odveli predsjednika Madura sa suprugom u Njujork, gdje ga terete za organizovanje trgovine drogom.
Do sada je bilo javljeno da je tokom napada Karakas bombardovan, a da su poginula najmanje 24 venecuelanska vojnika.
Vlada Kube je ranije potvrdila da su u američkom napadu poginula 32 kubanska vojna i policijska službenika koji su radili u Venecueli.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodriges proglasila je juče sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike tamošnje vojske, koji su poginuli u američkom napadu na Karakas.

Ministar policije Venecuele: U napadu SAD poginulo 100 ljudi

Borbe su se juče pojačale u sjevernom sirijskom gradu Alepu, a desetine hiljada stanovnika su pobjegle iz dva pretežno etnički kurdske opštine kada je vojska naredila civilima da odu.
Evakuacije su se dogodile usred najsmrtonosnije runde novijeg nasilja između vladinih snaga i kurdskih boraca.
Sirijska vojska je dala ljudima rok do 15 sati da napuste opštine Šeik Maksud i Ahrafija, poslije čega će ih smatrati „zatvorenom vojnom zonom“. Kada je rok istekao, u te dvije opštine su se čule eksplozije.
Više od 46.000 ljudi je raseljeno odatle, po podacima Direkcije Alepa za socijalna pitanja i rad. Taj grad ima više od dva miliona stanovnika.
U sukobima i artiljeriskoj vatri juče je poginulo sedam ljudi u područjima koja kontrolišu Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima uz podršku SAD i pet drugih u područjima koja kontrolišu snage vlade. Desetine ljudi su ranjene.
Sirijsko Ministarstvo informisanja saopštilo je da će vojska pokrenuti „ograničenu vojnu operaciju“ u Alepu, navodeći da je to odgovor na napade kurdskog SDF-a na djelove najvećeg grada u zemlji i nekadašnjeg trgovačkog centra koje drže vladine snage.
Ministarstvo je saopštilo da je u takvim napadima posljednjih mjeseci ubijeno više od 20 civila i ranjeno više od 150, a poginulo više od 25 vojnika.
SDF koji je optužio vladine snage za napad na civilna naselja i infrastrukturu i za nametanje „gušeće i potpune opsade“ kurdskim područjima, saopštio je danas da vladine snage koriste teško naoružanje za napad na naselja Šeik Maksud i Ahrafijeh. Dodalo je da kurdske snage pružaju „žestok otpor kako bi odbile“ napad i zaštitile naselja i njihove stanovnike.
Vojne operacije u Alepu „isključivo su usmjerene na očuvanje bezbjednosti, sprečavanje bilo kakve oružane aktivnosti u stambenim područjima i zaustavljanje njihove upotrebe kao sredstva pritiska na grad Alepo“ i „sprovode se uz punu posvećenost zaštiti civila, obezbjeđivanju njihove bezbjednosti i zaštiti njihove imovine“, navela je vlada u saopštenju koje je objavila državna novinska agencija SANA.
Najnoviji sukobi su do sada najsmrtonosniji između te dvije strane i dolaze u trenutku kada napori da se SDF spoje sa nacionalnom vojskom pokazuju mali napredak.
Dva pretežno kurdska naselja su posljednjih mjeseci bila poprišta povremenih sukoba. Prethodne runde borbi završene su sporazumima o primirju.
SDF ima desetine hiljada boraca i glavna je snaga koja će biti apsorbovana u sirijsku vojsku.
Rukovodstvo Sirije pod privremenim predsjednikom Ahmadom el Šaraom potpisalo je u martu sporazum sa SDF-om, koji kontroliše veliki dio sjeveroistoka, o spajanju sa sirijskom vojskom do kraja 2025. godine. Bilo je neslaganja oko toga kako će se to dogoditi. U aprilu su desetine boraca SDF-a napustile Šeik Maksud i Ahrafiju kao dio sporazuma.
Zvaničnici centralne vlade i SDF-a ponovo su se sastali u nedjelju u Damasku, ali su vladini zvaničnici rekli da nije postignut opipljiv napredak.
Neke od frakcija koje čine novu sirijsku vojsku, formiranu poslije pada bivšeg predsjednika Bašara al Asada u pobunjeničkoj ofanzivi u decembru 2024. godine, ranije su bile pobunjeničke grupe koje je podržavala Turska i koje imaju dugu istoriju sukoba sa kurdskim snagama.
SDF je godinama bio glavni partner SAD u Siriji u borbi protiv grupe Islamska država, ali Turska smatra SDF terorističkom organizacijom zbog njihove povezanosti sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) koja je vodila dugotrajnu pobunu u Turskoj. Mirovni proces je sada u toku.
SDF i sirijska vlada su se međusobno optuživali da pokušavaju da osujete martovski sporazum.
Prokurdska Partija za jednakost i demokratiju naroda (DEM) u Turskoj je pozvala na prekid napada na kurdska naselja u Alepu, rekavši da su napadi prekršili martovski sporazum, te pozvala Tursku i druge države da podrže demokratizaciju u Siriji zahtijevajući obustavljanje vojnih operacija.

Stanovnici bježe iz grada Alepa dok eskaliraju sukobi vojske Sirije i snaga Kurda

SAD će se povući iz desetina međunarodnih organizacija, uključujući Fond Ujedinjenih nacija za populaciju (United Nations Population Fund - UNFPA) i sporazum UN kojim se uspostavljaju međunarodni pregovori o klimi (UNFCCC - osnova Pariskog sporazuma iz 2015).
Predsjednik Donald Tramp je u srijedu potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja podrška SAD za 66 organizacija, agencija i komisija. Dao je svojoj administraciji zadatak da preispita učešće i finansiranje svih međunarodnih organizacija, uključujući i one povezane sa Ujedinjenim nacijama, navodi se u saopštenju Bijele kuće na društvenim mrežama.
Većina meta su agencije, komisije i savjetodavni paneli povezani sa UN koji se fokusiraju na klimu, rad i druga pitanja koja je Trampova administracija kategorisala kao pitanja usmjerena na raznolikost stanovništva (diversity) i inicijative koje se tiču buđenja svijesti o raznim vrstama diskriminacije, prema djelimičnom spisku koji je dobio AP.
- Trampova administracija je utvrdila da su te institucije suvišne u svom obimu, loše upravljane, nepotrebne, rasipne, loše vođene, zarobljene interesima aktera koji promovišu sopstvene agende suprotne našim, ili predstavljaju prijetnju suverenitetu, slobodama i opštem prosperitetu naše nacije - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Trampova odluka da SAD napuste organizacije koje podstiču saradnju među zemljama u rješavanju globalnih izazova dolazi u trenutku kada je njegova administracija pokrenula vojne napore ili izdala prijetnje koje su uznemirile i saveznike i protivnike, uključujući zaribljavanje autokratskog lidera Venecuele Nikolasa Madura i nagovještavanje namjere da Danskoj uzme Grenland.
Administracija je prethodno obustavila podršku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Agenciji UN za palestinske izbjeglice (UNRWA), Savjetu UN za ljudska prava i agenciji UN za kulturu UNESKO jer je Vašington usvojio širi, "a la kart" pristup plaćanju svojih obaveza svjetskoj organizaciji, birajući koje operacije i agencije smatraju da su u skladu sa Trampovom agendom i one koje više ne služe interesima SAD.
- Mislim da je to kristalizacija američkog pristupa multilateralizmu, koji je "ili će biti kako ja hoću ili vi put pod noge". To je veoma jasna vizija želje za međunarodnom saradnjom pod uslovima samog Vašingtona - rekao je šef za poslove UN u Međunarodnoj kriznoj grupi Danijel Forti.&nbsp;
To je velika promjena u odnosu na način na koji su prethodne administracije - i republikanske i demokratske - postupale sa UN, i to je primoralo svjetsku organizaciju, koja već prolazi kroz sopstveno unutrašnje presipitivanje, da odgovori nizom smanjenja broja zaposlenih i programa.
Mnoge nezavisne nevladine agencije - neke koje rade sa Ujedinjenim nacijama - navele su zatvaranje mnogih projekata zbog odluke američke administracije prošle godine da smanji stranu pomoć preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Uprkos velikoj promjeni, američki zvaničnici, uključujući i samog Trampa, kažu da žele da novac poreskih obveznika usmjere na proširenje američkog uticaja u mnogim inicijativama UN koje postavljaju standarde, gdje postoji konkurencija sa Kinom, poput Međunarodne unije za telekomunikacije, Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada.
Povlačenje iz Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) najnoviji je pokušaj Trampa i njegovih saveznika da distanciraju SAD od međunarodnih organizacija fokusiranih na klimu i rješavanje klimatskih promjena.
UNFCCC, sporazum iz 1992. godine 198 zemalja o finansijskoj podršci aktivnostima u vezi sa klimatskim promjenama u zemljama u razvoju, osnovni je ugovor za značajan Pariski sporazum o klimi. Tramp, koji klimatske promjene naziva prevarom, povukao je SAD iz tog sporazuma ubrzo po povratku u Bijelu kuću.
Međutim, naučnici kažu da su klimatske promjene iza sve većeg broja smrtonosnih i skupih ekstremnih vremenskih uslova, uključujući poplave, suše, šumske požare, intenzivne padavine i opasne vrućine.
Povlačenje SAD moglo bi da omete svjetske napore za suzbijanje "gasova staklene bašte" koji zagrijavaju planetu jer "daje drugim zemljama izgovor da odlože svoje akcije i obaveze", rekao je klimatolog Univerziteta Stanford Rob Džekson, koji predsjedava Globalnim karbonskim projektom, grupom naučnika koji prate emisije ugljen-dioksida.
Takođe će biti teško postići značajan napredak u pogledu klimatskih promjena bez saradnje SAD, jednog od najvećih svjetskih emitera zagađenja i jedne od najvećih privreda svijeta, rekli su stručnjaci.
Agencija UN za stanovništvo koja podržava seksualno i reproduktivno zdravlje širom svijeta dugo je bila "gromobran" za republikansku opoziciju, a sam Tramp je smanjio finansiranje te agencije tokom svog prvog mandata. On i drugi republikanski zvaničnici su optužili tu agenciju da učestvuje u "praksi prisilnog abortusa" u zemljama poput Kine.
Kada je predsjednik Džozef Bajden stupio na dužnost u januaru 2021, on je obnovio finansiranje te agencije. Pregled Stejt departmenta sproveden sljedeće godine nije pronašao dokaze koji bi potkrijepili Trampove tvrdnje o "praksi prisilnog abortusa".
Ostale organizacije i agencije koje će SAD napustiti, su Sporazum o energiji bez ugljenika, Univerzitet Ujedinjenih nacija, Međunarodni savjetodavni komitet za pamuk, Međunarodna organizacija za tropsko drvo, Partnerstvo za atlantsku saradnju, Panamerički institut za geografiju i istoriju, Međunarodna federacija umjetničkih savjeta i agencija kulture i Međunarodna grupa za proučavanje olova i cinka.
Stejt department je saopštio da su u toku dodatne revizije agencija i organizacija iz kojih bi se SAD mogle povući.

SAD će napustiti desetine međunarodnih organizacija, povlačeći se iz globalne saradnje

Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: in-the-shadow-women-on-the-move

EKSKLUZIVNO NA TV E: ‘’In the Shadow. Women on the Move’’, film o hrabrosti, otporu i iskustvima žena u migraciji

Ministar policije Venecuele: U napadu SAD poginulo 100 ljudi

Stanovnici bježe iz grada Alepa dok eskaliraju sukobi vojske Sirije i snaga Kurda

SAD će napustiti desetine međunarodnih organizacija, povlačeći se iz globalne saradnje

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

PRATITE TVe UŽIVO