U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i klimatskih izazova, o ulozi društvene odgovornosti, međunarodnih standarda i ESG principa u održivom razvoju razgovaralo se na konferenciji „Od inicijative do uticaja: Društvena odgovornost kao mjera održive budućnosti“, koju su u Podgorici organizovali Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) i Naučno-tehnološki park Crne Gore (NTP), uz podršku Fondacije Čini dobro i IM consulting, te medijsko pokroviteljstvo RTCG, saopšteno je iz Instituta za standardizaciju Crne Gore.
Otvarajući konferenciju, direktor ISME-a Zoran Glomazić poručio je da održivost predstavlja kontinuiran proces koji zahtijeva odgovornost i saradnju svih aktera, upozorivši da savremeni razvoj, uključujući digitalnu transformaciju, vještačku inteligenciju i biotehnologiju, mora biti praćen jednakim ulaganjem u razvoj svijesti o očuvanju biodiverziteta. On je naglasio da standardi imaju ključnu ulogu u tom procesu, jer omogućavaju regulaciju i unapređenje kvaliteta bez blokiranja razvoja.
- Insistiranje na donošenju i primjeni standarda koji mogu poslužiti za regulaciju ali ne i za blokadu razvoja, insistiranje na kvalitetu u svim domenima (proizvodi, usluge, procesi) može nam pomoći da održimo kontrolu nad pravcima razvoja koji se dramatično brzo mijenjaju- kazao je Glomazić.
U ime Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, Radivoje Drobnjak, menadžer za programske aktivnosti, istakao je da NTP, kao mjesto koje povezuje nauku, inovacije i preduzetništvo, prepoznaje društvenu odgovornost, standarde i ESG principe kao važne alate za jačanje konkurentnosti i otpornosti organizacija.
- Ovi koncepti nijesu samo formalni okviri, već konkretni mehanizmi koji unapređuju poslovanje i doprinose zajednici- naglasio je Drobnjak.
Iz ugla javnih politika, Jasna Vujović, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Ministarstva ekonomskog razvoja, poručila je da se savremena konkurencija više ne zasniva isključivo na cijeni i obimu, već prije svega na kvalitetu, povjerenju, transparentnosti i odgovornosti. Uloga države je, kako je navela, da obezbijedi predvidiv i pravedan regulatorni okvir, koji podstiče konkurenciju zasnovanu na kvalitetu, a ne da je sputava.
- Društveno odgovorno poslovanje, primjena standarda i ESG principa ne smiju biti posmatrani kao trošak, već kao prilika za jačanje konkurentnosti, povjerenja potrošača i dugoročne stabilnosti tržišta- kazala je Vujović.&nbsp;
Govoreći o povezivanju javnih politika i poslovne prakse, Vujović je naglasila značaj Instituta za standardizaciju Crne Gore u stvaranju mosta između regulatornog okvira i primjene standarda u realnom sektoru, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Međunarodnu dimenziju konferenciji dale su poruke predstavnika vodećih organizacija za standardizaciju. Cinzia Misiroli, v.d. generalna direktorica CEN/CENELEC-a, poručila je da društvena odgovornost i ESG principi nijesu apstraktni koncepti, već teme koje utiču na svakodnevne odluke građana i potrošača.
- Društvena odgovornost je osnova povjerenja, otpornosti i dugoročnog uspjeha- navela je Misiroli i ukazala na važnost ovog pitanja za evropski put Crne Gore.&nbsp;
U pismu podrške, generalni sekretar Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) Sergio Mujica istakao je da međunarodni standardi imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju koherentnosti i pouzdanosti u oblasti održivosti i ESG izvještavanja.
- Dobre ESG prakse ne mogu se postići bez globalne saradnje i uključivanja svih relevantnih aktera- poručio je Mujica, pozivajući stručnjake iz Crne Gore da se aktivno uključe u razvoj međunarodnih standarda.
Tokom konferencije održana su dva tematska panela posvećena pitanjima ulaganja u društvenu odgovornost i integraciji standarda u razvojne politike i poslovne strategije, kao i prezentacije primjera dobre poslovne prakse, koje su pokazale kako se odgovorne inicijative mogu pretočiti u konkretne i mjerljive rezultate.
Zaključeno je da društvena odgovornost, standardi i ESG principi predstavljaju važan oslonac u procesu evropskih integracija Crne Gore, ali i u sprovođenju UN Agende 2030, jer povezuju ekonomski razvoj sa brigom o ljudima, zajednici i životnoj sredini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

ISME: Standardi kao alat promjene, društvena odgovornost u fokusu održivog razvoja

Ministri spoljnih poslova Ukrajine, Holandije i Moldavije, Andrij Sibiha, David van Vil i Mihaj Popsoj, potpisali su danas u Hagu sporazum o osnivanju međunarodne Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini.
Potpisivanju sporazuma su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, holandski premijer Dik Shof, generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse i moldavska predsjednica Maja Sandu, prenosi Gardijan.
Zelenski je ranije danas u Hagu kazao da Rusija mora da snosi odgovornost za „zločin agresije”.
Zelenski se obratio i holandskom parlamentu, a uoči konferencije o osnivanju međunarodne komisije za potraživanja za Ukrajinu, koja će razmatrati zahtjeve za nadoknadu ratne štete i koja je dio međunarodnog mehanizma za obeštećenje.
Međunarodna Komisija za procjenu ratne štete u Ukrajini će procjenjivati i odlučivati o zahtjevima za reparacije, uključujući i svaki iznos koji treba da se isplati, a mehanizam reparacija koordinira Savjet Evrope sa sjedištem u Strazburu.
Osnivanje Komisije je, kako navodi Tanjug, uslijedilo nakon uspostavljanja takozvanog Registra štete, koji je već primio više od 80 hiljada zahtjeva za nadoknadu štete od pojedinaca ili organizacija iz Ukrajine.
Poslednji korak je osnivanje fonda za kompenzaciju, a još nije poznato kako će taj ključni dio procesa funkcionisati u praksi.
Lideri Evropske unije su pod pritiskom da postignu dogovor o tome šta da rade sa zamrznutom ruskom imovinom, o čemu će biti riječi na samitu koji počinje u četvrtak, kada će se razmatrati način da se finansira zajam Kijevu koji bi, prema predlogu, bio vraćen eventualnim ruskim reparacijama Ukrajini.

Potpisan sporazum o osnivanju Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini

Prema Crnoj Gori imamo najbliža i najbolja osjećanja jer s njom dijelimo istoriju, kaže predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
- To je država u kojoj trećinu stanovništva čine Srbi. Polovina stanovnika priča srpskim jezikom i koliko je tamo samo vjernika Srpske pravoslavne crkve. Ali, očekujemo da Srbiju poštuju kao što poštuju i druge države- naglasio je Vučević, koji je i savjetnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za regionalna pitanja.
Gostujući na RTS-u, Vučević je poručio i kako je Srbija bila "nesebična i solidarna", i to idejom da se sve države Zapadnog Balkana zajedno integrišu u EU.
On je na taj način odgovorio o navodima pojedinih crnogorskih političara kako Srbija pokušava da blokira evropski put naše države.

Vučević: Očekujemo da Crna Gora poštuje Srbiju onako kako poštuje i druge države

Američki zvaničnici saopštili su novinarima da su dva dana intenzivnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i evropskih zvaničnika rezultirala jasnim napretkom u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, ali da je i dalje ostala značajna praznina oko pitanja teritorija. Prema izjavama američkih zvaničnika, strane se približavaju sporazumu o sigurnosnim garancijama koje bi se temeljile na članku 5. NATO-a o kolektivnoj odbrani. Time bi se Ukrajina odrekla želje za članstvom u NATO savezu. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je proveo sedam sati sa Trampovim savjetnicima u Berlinu tokom protekla dva dana, potvrdio je da strane i dalje imaju „različite stavove o teritoriju“.
Zamjena teritorija
Dakle, riješena je praktično jedna od dvije glavne tačke trenja tokom nekoliko sedmica pregovora – sigurnosne garancije koje bi Ukrajina dobila od SAD-a i njihovih evropskih saveznika. Problem je što, prema Amerikancima, te garancije stupaju na snagu tek nakon kompletnog dogovora, koji uključuje lokacije poslijeratnih linija kontrole. Američki zvaničnik rekao je za Axios da će odluka o teritorijalnom pitanju biti na Ukrajini. Istovremeno, zvaničnik je naglasio da ostatak američke ponude – uključujući najjače sigurnosne garancije do sada – „neće biti na stolu zauvijek“. Iz toga se može zaključiti da će, za konačni dogovor o miru, Ukrajina morati pristati na teritorijalne ustupke u Donbasu.
Američki plan predviđa da se Ukrajina povuče sa otprilike 14% regije Donbasa koju kontroliše, ali koju je Rusija proglasila svojim teritorijem. U najnovijem nacrtu, to područje bi postalo demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“. Ovisno o strani, i uzimajući u obzir veće područje tzv. sivih zona koje ne kontroliše nijedna strana, procjenjuje se da bi Ukrajina morala ustupiti oko 5.000–6.000 km² Donbasa, koji Rusija još nije okupirala. „Zauzvrat“ bi dobila nazad oko 2.000–3.000 km² svog teritorija u drugim ukrajinskim regijama koje Rusija drži okupiranim.
Zelenski i „slobodna ekonomska zona“
Predsjednik Zelenski je odbacio ideju „slobodne ekonomske zone“, logično se upitavši zašto Rusija tamo jednostavno ne bi intervenirala nakon što se ukrajinske trupe povuku. No, u kombinaciji sa američkim sigurnosnim garancijama, to bi se moglo izbjeći. Ipak, za sada Zelenski odlučno odbija bilo kakve ustupke oko teritorija. On je naglasio da želi jasnije razumjeti kako će sigurnosne garancije funkcionisati prije donošenja bilo kakvih odluka o teritoriju.
Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je „90% problema riješeno“ između SAD-a i Ukrajine, ali da neka od preostalih pitanja zahtijevaju tehničke rasprave.&nbsp;
- Vjerovatno će se ovog vikenda održati razgovori negdje u Sjedinjenim Državama, možda u Miamiju, sa radnim grupama i vojnim osobljem koje će proučavati karte- rekao je zvaničnik, potvrdivši da će se sa Ukrajinom i dalje razgovarati o teritoriju.
Američki zvaničnik tvrdi da su ukrajinski i evropski sagovornici bili iznenađeni što je američka strana spremna ponuditi toliko sigurnosnih garancija i da SAD vjeruju da će se Rusija složiti.&nbsp;
- Predsjednik Donald Tramp vjeruje da može nagovoriti Rusiju da prihvati ovo garancijsko rješenje slično članku 5. NATO-a“, rekao je zvaničnik. On je dodao da će sigurnosne garancije „morati ići pred Senat- ali nije precizirao hoće li administracija tražiti formalni ugovor.
Američki argument je da sporazum Ukrajini nudi snažne sigurnosne garancije, ubrzava njen put ka Evropskoj uniji i stavlja milijarde dolara na stol za obnovu – ali dolazi sa „gorkom pilulom“ velikih teritorijalnih ustupaka. Rusija bi, zauzvrat, osigurala teritorijalne dobitke i priliku za reintegraciju u globalnu ekonomiju i zajednicu naroda. Misija, kako ju je opisao jedan američki zvaničnik, je „osmisliti najjači mogući paket, kako bismo vidjeli možemo li Rusiji ponuditi nešto što će zatvoriti ovo pitanje“.
Oprez u Kijevu i Evropi
Zvaničnici u Kijevu i evropskim prijestolnicama oprezni su jer smatraju da bi Ukrajina mogla pristati na bolne ustupke, a Rusija bi ih mogla odbiti i čekati na više. Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je prvi put osjetio da se sve strane ponašaju kao saveznici iz istog tabora. „Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu tako da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovo napadnu Ukrajinu.“
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. „No mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima, nego i o tome želi li Rusija uopšte mir“, dodao je Kristerson.
Osiguranje interesa Rusije
Za sada nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da je ruski zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu. Kremlj je priopćio da će božićno primirje, koje je predložio kancelar Merc, zavisiti od toga da li se postigne trajni mirovni sporazum ili ne.
Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će Rusija prihvatiti prekid vatre ako se Ukrajina fokusira na „kratkoročna, neodrživa rješenja“ umjesto na trajno rješenje.
&nbsp;- Želimo mir. Ne želimo primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata. Želimo zaustaviti ovaj rat, ostvariti svoje ciljeve, osigurati svoje interese i garantovati mir u Evropi za budućnost. To je ono što mi želimo- zaključio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

Evropska komisija (EK) ublažila je pravila o zabrani automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine, odustajući od ranijeg plana da svi novi automobili moraju biti električni. Prij edlog još treba da potvrde evropske vlade i Evropski parlament.
Prema novim pravilima, od 2035. proizvođači će morati da smanje emisiju ugljen-dioksida za 90 odsto, umjesto 100. To znači da 90 odsto njihovog voznog parka mora biti električno, dok preostalih 10 odsto mogu kompenzovati korišćenjem čelika sa niskom emisijom ili biogoriva. Time će plug-in hibridi, blagi hibridi i automobili sa motorima na unutrašnje sagorijevanje i dalje moći da se proizvode.
EK želi da podstakne proizvodnju malih i pristupačnih električnih automobila, dužine do 4,2 metra, pa predlaže da se svaki takav automobil proizveden u EU računa kao 1,3 vozila. Tako proizvođači lakše mogu postići cilj da 90 odsto automobila ima nultu emisiju.
Od 2030. godine države članice trebalo bi da osiguraju da određeni dio automobila koji kompanije daju zaposlenima bude električni. Kao primjer, Belgija je već uvela zakon da svi takvi automobili budu električni, pa danas 52 odsto voznog parka u vlasništvu kompanija čine električni automobili.

EU odustaje od plana da svi automobili od 2035. budu električni

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: institut-za-standardizaciju-crne-gore

ISME: Standardi kao alat promjene, društvena odgovornost u fokusu održivog razvoja

Potpisan sporazum o osnivanju Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini

Vučević: Očekujemo da Crna Gora poštuje Srbiju onako kako poštuje i druge države

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

EU odustaje od plana da svi automobili od 2035. budu električni

PRATITE TVe UŽIVO