Crnoj Gori je, od početka IPA III programskog ciklusa, dodijeljeno više od 390 miliona eura EU podrške u ključnim reformskim sektorima, uključujući transport, životnu sredinu, energetiku, poljoprivredu, reformu javne uprave, vladavinu prava i zapošljavanje.
Generalni direktor za koordinaciju EU finansijske pomoći i zamjenik nacionalnog IPA koordinatora, Bojan Vujović, je na redovnom godišnjem sastanku nadglednog IPA odbora u Podgorici, ukazao na podršku u iznosu od 150 miliona eura EU podrške za dionicu Mateševo-Andrijevica, kapitalni projekat koji će modernizovati saobraćajnu mrežu Crne Gore i značajno unaprijediti regionalno povezivanje.
Sastanak je okupio predstavnike crnogorskih institucija, korisnike IPA sredstava i partnere iz Evropske komisije, kako bi razmotrili rezultate implementacije EU programa podrške od kojih Crna Gora ima koristi u predpristupnom periodu, kao i definisali prioritete za naredni period. Sastankom su kopredsjedavali predstavnici crnogorskih institucija i Evropske komisije.
Učesnici sastanka su, kako se navodi u zajedničkom saopštenju ministarstava evropskih poslova i finansija, istakli snažan angažman nacionalnih institucija u procesu pristupanja EU. Crnogorske institucije su tokom više IPA ciklusa stekle značajno iskustvo u upravljanju sredstvima EU, dok su nacionalni sistemi dodatno ojačani kako bi se obezbijedilo da budući, veći obimi fondova budu korišćeni djelotvorno i u korist građana.&nbsp;
U kontekstu jačanja ljudskih resursa, istaknuto je da je Vlada usvojila plan zapošljavanja koji predviđa 100 novih radnih mjesta u sistemu upravljanja fondovima, a čija je realizacija planirana za narednu godinu.
Vujović je naveo da je Crna Gora ostvarila značajan napredak i u pregovaračkom Poglavlju 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, zahvaljujući usvajanju novog Akcionog plana i pratećih dokumenata koji će pomoći zemlji da se pripremi za korišćenje budućih EU kohezionih fondova.&nbsp;
On je objasnio da su dokumenti izrađeni kroz inkluzivan proces, uključujući javne konsultacije održane u oktobru.
Šefica Jedinice B4 u Generalnoj direkciji za proširenje i susjedstvo, Barbara Hesus-Himeno, rekla je da Crna Gora, kao predvodnica u procesu pristupanja EU, treba na najbolji mogući način da iskoristi raspoloživa IPA sredstva u cilju ispunjavanja završnih mjerila u pregovorima i pripreme za članstvo u EU, u skladu sa ciljem Crne Gore da se pridruži Evropskoj uniji 2028. godine.
Generalni direktor za upravljanje strukturama pretpristupnih fondova EU u Ministarstvu finansija, Velibor Damjanović, informisao je da su, zahvaljujući snažnoj posvećenosti institucija, gotovo svi IPA III programi akreditovani ili u završnoj fazi akreditacije, dok izvještaji Evropske komisije potvrđuju da je nacionalni sistem stabilan, funkcionalan i spreman za upravljanje većim obimom EU sredstava.&nbsp;
On je ukazao i na novi program iz Plana rasta, vrijedan 383 miliona eura, koji dodatno jača reformske procese i direktno podržava državne finansije i građane.
Učesnici su pozdravili stabilan i značajan napredak u korišćenju IPA sredstava u Crnoj Gori i još jednom potvrdili zajedničku posvećenost ubrzanju reformi i osiguravanju da EU podrška donese opipljive rezultate za građane na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Više do 390 miliona eura za ključne reformske sektore

Pojačan nadzor tržišne inspekcije tokom novogodišnjih praznika dao je konkretne rezultate, saopštio je tržišni inspektor Besim Musić, prenosi Agencija Mina.
On je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, naveo da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, u saradnji sa Koordinacionim tijelom za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, organizovalo pojačane kontrole u periodu od 30. decembra do 2. januara na teritoriji cijele Crne Gore.
U tom periodu izvršeno je 136 inspekcijskih nadzora, a u 61 slučaju utvrđene su nepravilnosti. Po tom osnovu izdato je prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 30,28 hiljada eura, prenosi portal Vijesti.
Musić je istakao da je riječ o relativno malom broju privrednih subjekata koji su kršili Zakon o unutrašnjoj trgovini, posebno kada je riječ o radu tokom državnih praznika.
Samo u dva slučaja utvrđeno je nepoštovanje zabrane rada za vrijeme praznika, a oba su zabilježena na primorju.
„Većina nepravilnosti odnosila se na neisticanje cijena, nedostupnost poslovne dokumentacije i neadekvatno obavještavanje potrošača o robi“, kazao je Musić.
On je dodao da se izrečene kazne u najvećem broju slučajeva brzo naplaćuju, te da se čak 98 odsto kazni plati u roku od osam dana, koristeći zakonsku mogućnost plaćanja dvije trećine iznosa.
Tržišna inspekcija je tokom praznika sarađivala sa drugim inspekcijskim službama i Upravom policije, a pojačani nadzori biće nastavljeni i u narednim danima.

Izrečene kazne od preko 30 hiljada eura

Evropski čelnici upravo su objavili zajedničku izjavu u kojoj poručuju da Grenland pripada njegovim stanovnicima te da isključivo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o njegovoj budućnosti. Izjava je objavljena što su američki predsjednik Donald Tramp i njegov ključni savjetnik Stiven Miler posljednjih dana ponovno otvorili pitanje američkog preuzimanja te arktičke teritorije.
Izjava dolazi nakon što je Trump u intervjuima poručio da Sjedinjenim Državama "treba Grenland", dok je Miler izjavio da bi Grenland "trebao biti dio SAD-a" te utvrdio da se "niko neće ratovati s Amerikom za budućnost Grenlanda", što je izazvalo snažne reakcije u Evropi.
Današnju zajedničku izjavu su potpisali francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, poljski premijer Donald Tusk, španski Pedro Sančez, britanski Kir Starmer i danska premijerka Mete Fredriksen. Zajedničku izjavu, među ostalima, potpisali su francuski predsjednik Makron i britanski premijer Starmer.
<h3>Zajednička izjava evropskih čelnika</h3>
- Arktička sigurnost ostaje ključni prioritet za Evropu i od presudne je važnosti za međunarodnu i transatlantsku bezbjednost. NATO je jasno dao do znanja da je arktička regija prioritet te da evropski saveznici pojačavaju svoje djelovanje. Mi i mnogi drugi saveznici povećali smo svoju prisutnost, aktivnosti i ulaganja kako bismo Arktik održali sigurnim i odvraćali protivnike. Kraljevina Danska - uključujući Grenland - dio je NATO-a. Bezbjednost na Arktiku stoga se mora osiguravati zajednički, u saradnji s NATO saveznicima, uključujući Sjedinjene Države, uz poštovanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica. To su univerzalna načela i nećemo ih prestati braniti. Sjedinjene Države ključan su partner u tom nastojanju, kao NATO saveznik i kroz odbrambeni sporazum između Kraljevine Danske i Sjedinjenih Država iz 1951. godine. Grenland pripada njegovim ljudima. Isključivo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda - stoji u zajedničkoj izjavi.
<h3>Tramp i Miler zaoštrili retoriku</h3>
Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih je dana više puta ponovio da Sjedinjene Države "apsolutno trebaju Grenland", ne isključujući mogućnost jednostranih poteza. Njegov ključni savjetnik Stiven Miler izjavio je za CNN da Grenland "treba biti dio SAD-a" te utvrdio da "niko neće ratovati protiv Amerike" zbog tog pitanja. Te izjave dodatno su uznemirile evropske saveznike, naročito nakon američke vojne operacije u Venecueli, koja je podstaknula strahove da Vašington prijetnje više ne iznosi samo retorički.
<h3>"Ako SAD vojno napadne drugu zemlju NATO-a, tada sve staje"</h3>
Danska premijerka Mete Frederiksen ranije je upozorila da Trampove izjave treba shvatiti ozbiljno, dok su brojni evropski zvaničnici poručili da bi svako zadiranje u suverenitet Danske i Grenlanda predstavljalo direktno kršenje međunarodnog prava i temeljnih načela NATO saveza.
- Želim jasno reći da ako SAD odluče vojno napasti drugu zemlju NATO-a, tada sve staje, uključujući NATO i time bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je.
Evropski čelnici u zajedničkoj izjavi jasno su dali do znanja da neće odstupiti od obrane tih načela, naglašavajući da sigurnost Arktika mora počivati na međunarodnom pravu, savezništvu i poštovanju suvereniteta država.

Evropski lideri odgovorili Trampu: Grenland pripada njegovim stanovnicima

U emisiji „Budilnik“ na Televiziji E bavimo se aktuelnim temama koje su obilježile početak godine i otvorile ključna društvena pitanja.
Obilne padavine koje su ponovo pogodile Crnu Goru stavile su na test spremnost sistema i izazvale brojne probleme širom zemlje. Analiziramo koliko su institucije spremne da odgovore na krize i da li su naučene lekcije iz prethodnih iskustava.
Od reformi koje na papiru djeluju obećavajuće, do izazova koji se svakodnevno osjećaju u praksi – otvaramo pitanje stanja u pravosuđu i sagledavamo koji su bili najveći testovi sa kojima se ovaj sektor suočavao tokom 2025. godine.
Poseban fokus stavljamo i na položaj novinara, pitajući da li će 2026. godina donijeti veću bezbjednost i slobodu rada za one koji i dalje djeluju pod pritiscima i prijetnjama.
Na kraju, razgovaramo o ulozi građana – koliku su snagu pokazali tokom prethodne godine i da li su dovoljno uključeni u procese koji oblikuju društvo u kojem živimo.
„Budilnik“ – teme koje bude pitanja i otvaraju dijalog.

„Budilnik“: Sistem na ispitu, pravosuđe pod lupom i bezbjednost novinara

Slovenija će održati parlamentarne izbore 22. marta nakon što je predsjednica Nataša Pirc-Musar danas potpisala dekret kojim se poziva na glasanje u državi članici NATO i Evropske unije, u vjerovatno tijesno konkurentnoj trci.
- Dekret označava početak važnog perioda za demokratiju u kojem će građani ponovo odlučiti o budućem pravcu naše zemlje - &nbsp;navela je Pirc-Musar u saopštenju.
Od juna 2022. godine, Slovenijom upravlja koaliciona vlada lijevog centra premijera Roberta Goloba, koja se sastoji od ministara iz Golobovog Pokreta slobode, Socijaldemokrata i Lijevog bloka. Populistički bivši premijer Janez Janša, koji vodi SDS stranku, ostaje najjača opozicija bloku.
Pirc-Musar je rekla da želi da nova vlada bude formirana brzo i da će mandat dodijeliti „onome ko donese 46 glasova“ u parlamentu od 90 članova.
Ona je također apelovala na predstavnike političkih stranaka i medija da zadrže predizbornu retoriku smirenom i fokusiraju se na pronalaženje rješenja za izazove sa kojima se suočava društvo, a ne na podjele.

Tag: ipa-odbor

Više do 390 miliona eura za ključne reformske sektore

Izrečene kazne od preko 30 hiljada eura

Evropski lideri odgovorili Trampu: Grenland pripada njegovim stanovnicima

„Budilnik“: Sistem na ispitu, pravosuđe pod lupom i bezbjednost novinara

Predsjednica Slovenije raspisala parlamentarne izbore za 22. mart

PRATITE TVe UŽIVO