Šesnaest Italijana je nestalo nakon što je požar zahvatio bar u Švajcarskim Alpima, a još desetak italijanskih državljana je hospitalizovano nakon požara, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.
- Nadam se da nema (italijanskih) žrtava, ali ne možemo ništa isključiti - rekao je Tajani za televiziju Skaj TG24, opisujući situaciju kao „haotičnu". Tajani, koji je u redovnom kontaktu sa švajcarskim vlastima, rekao je da su povrijeđeni Italijani zadobili teške opekotine.
Dvadeset dvoje mladih ljudi je teško povrijeđeno, saopštila je klinika švajcarskom listu 24 Eur. Liječenje njihovih opekotina moglo bi da traje nedjeljama ili čak mjesecima, rekla je Kler Šarme, direktorka Univerzitetske bolnice u Lozani.
- Ovo su mladi pacijenti. Između 16 i 26 godina - dodala je Šarme.
Nakon katastrofe u ljetovalištu Kran-Montana, u kojoj su desetine poginule, a stotine povrijeđene, prema policijskim podacima, klinika u Lozani je aktivirala plan za vanredne situacije kako bi mogla da liječi veliki broj pacijenata, rekla je direktorka.
Policija još nije objavila tačan broj žrtava jer identifikacija žrtava još uvijek traje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

U narednim danima prioritet je identifikacija nastradalih, kako bi njihova tijela što brže bila vraćena porodicama, dodao je on, prenosi BBC.
Među nastradalima i povrijeđenima pretežno su mladi ljudi, ističu nadležni.&nbsp;
Predsjednik Švajcarske Gi Parmelin izjavio je da je ovo jedna od „najgorih tragedija koju je njihova zemlja doživjela".
Dodao je da životi mnogih ljudi više nikada neće biti isti i uputio saučešće porodicama žrtava, najavljujući da će zastave širom zemlje biti spuštene na pola koplja pet dana.
Žrtve su različitih nacionalnosti, a vlasti i dalje rade na njihovoj identifikaciji, koja će možda potrajati nedjeljama zbog teških opekotina.
<h2>'Ništa se nije vidjelo od dima'</h2>
Jedan muškarac ispričao je za Francusku novinsku agenciju (AFP) da je bio zarobljen u zapaljenoj prostoriji i da je morao da razbije prozor da bi izašao.
„Bili smo zarobljeni, mnogo ljudi nije uspjelo da izađe. Ništa nijesmo vidjeli od dima i nijesmo znali kako da se spasimo", rekao je on.
Ispričao je da uspio da izađe kroz prozor, ali da je polovina njegove odjeće izgorjela.
„Morao sam da se sakrijem iza stola kad je vatra buknula", dodao je on.
Većina povrijeđenih zadobila je teške opekotine.
Regionalni guverner Metijas Renar izjavio je da „značajan broj" povrijeđenih klasifikovan kao kritično ugrožen.
U bolnici u Sionu liječi se 60 ljudi, dok su neki prebačeni u druge švajcarske gradove, a nadležni u Francuskoj, Nemačkoj i Italiji ponudili su pomoć pacijentima sa teškim opekotinama.
Renar je upozorio da su medicinske službe pod velikim pritiskom i apelovao na javnost da ne preopterećuje bolnice bez stvarne potrebe.
<h2>'Bio je haos, ljudi su stizali sa svih strana'</h2>
Žena koja je provela noć u bolnici u Sionu s majkom, ispričala je lokalnim medijima kako su izgledali dramatični trenuci kada su počele da pristižu žrtve požara u baru.
Prema njenim riječima, medicinska sestra je tražila od svih u čekaonici da napuste prostoriju, dok su povrijeđeno stizali jedan za drugim.
„Brzo sam izašla napolje da oslobodim pristup Hitnoj pomoći i onda je nastao haos, ljudi su stizali sa svih strana, ozbiljno povrijeđeni", kaže ona.
Osećao se miris izgorjelog, dodaje.

Pet dana žalosti u Švajcarskoj zbog tragičnog požara u skijalištu: 40 mrtvih i više od 115 povrijeđenih

Rustem Umerov je svakodnevno u kontaktu sa američkim timom i našim partnerima u Evropi. Pripremamo formate i važne sastanke.
To je, u današnjem video-obraćanju, saopštio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.&nbsp;
Otkrio je i da će se već 3. januara u Ukrajini održati sastanak savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Ističe da je ovo prvi takav sastanak u Ukrajini i fokusiran je na mir. Naveo je da će mu prisustvcovati evropski predstavnici. Očekuje da će se američki tim pridružiti onlajn.
Tvrdi da je petnaest zemalja potvrdilo svoje učešće, zajedno sa predstavnicima evropskih institucija i NATO-a.
- Zatim, 5. januara, biće održan sastanak vojske – načelnika generalštabova. Glavno pitanje su bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Politički, skoro sve je spremno i važno je razraditi svaki detalj kako će garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i na moru – ako uspijemo da okončamo rat. A to je ključni cilj za sve normalne ljude - kazao je ZNapomenuo je i da će se 6. januara održati sastanak na nivou evropskih lidera iz Koalicije voljnih.
- Sada se pripremamo da osiguramo da sastanak bude produktivan, da se podrška poveća i da postoji veće političko povjerenje, kako u bezbjednosne garancije, tako i u mirovni sporazum - izjavio je on, uz zahvalnost svima koji im pomažu.

Zelenski: Važno razraditi svaki detalj kako će bezbjednosne garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i moru

Najmanje tri osobe su ubijene, a još sedam se vodi kao nestalo nakon napada na neformalne rudare u sjevernom Peruu na Novu godinu, saopštio je u četvrtak lokalni gradonačelnik, što je posljednji u nizu napada na male rudare zlata u ovoj andskoj zemlji.
Napad se dogodio u gradu u sjevernoj regiji La Libertad, rekao je gradonačelnik Pataza Aldo Marino za lokalnu televiziju.
Policija je ranije prijavila da je 13 rudara ubijeno u istom okrugu u maju prošle godine, dok su kriminalne bande nastojale da prošire svoju kontrolu nad tim područjem.

Troje ubijenih, sedmoro nestalih u napadu na neformalne rudare u Peruu

Primjena Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika, počinje danas.
Granskim kolektivnim ugovorom, koji je u utorak potpisao ministar zdravlja Vojislav Šimun, koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra povećan je 15 odsto, a za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem deset odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od pet odsto.
Granskim kolektivnim ugovorom obuhvaćeno je skoro šest hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.
Šimun je ranije saopštio da je GKU jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika.&nbsp;
GKU je potpisan sa predstavnicima Samostalnog sindikata zdravstva i Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, koji su ocijenili da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.

Danas počinje primjena GKU u zdravstvu

Palestinci su danas prolazili pored gomila ruševina u gradu Gazi dok su nastavljali da donose humanitarnu pomoć svojim porodicama prvog dana nove godine.
Snažni vjetrovi su tukli po krhkim šatorima koji su stajali usred gomila ostataka zgrada oštećenih i uništenih tokom dvogodišnjeg rata u enklavi.
Posljednjih nedjelja jaka kiša je poplavila improvizovana kamp-naselja, a blatnjava voda je natopila ćebad i dušeke u šatorima, čineći svakodnevni život raseljenih Palestinaca još težim.
Iako se sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa uglavnom poštuje, njegov napredak se usporio.
Izrael je saopštio da odbija da pređe u sljedeću fazu dok se posmrtni ostaci posljednjeg taoca ne pronađu u Gazi.
Hamas je saopštio da je razaranje u Gazi otežalo napore da se pronađu posmrtni ostaci.
Izazovi u sljedećoj fazi uključuju raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga, formiranje tehnokratskog organa vlasti za Gazu, razoružavanje militantne grupe Hamas i dalje povlačenje izraelskih trupa sa teritorije.
I Izrael i Hamas međusobno se optužuju za kršenje primirja.
Rat između Izraela i Hamasa počeo je nakon napada koji je Hamas izveo na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi — uglavnom civila — a 251 osoba je oteta.
Ministarstvo zdravlja Gaze, koje je dio administracije pod kontrolom Hamasa, saopštilo je u ponedjeljak da je više od 71.000 Palestinaca ubijeno u Gazi otkako je Izrael pokrenuo odmazdnu ofanzivu u Pojasu Gaze.
Ministarstvo u svom izvještaju ne pravi razliku između civila i boraca.
Ujedinjene nacije i nezavisni stručnjaci Ministarstvo zdravlja smatraju najpouzdanijim izvorom podataka o žrtvama rata.
Izrael osporava te brojke, ali nije objavio svoje.

Raseljenih hiljade, razorene zgrade i poplavljeni šatori otežavaju život Palestincima uprkos primirju

Š.M. iz Plava uhapšen je zbog sumnje na nasilje u porodici, a nakon što je policija pretresom njegovog stana pronašla lovačku pušku, 19 komada municije i lovački nož.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji se izjasnio da se u radnjama Š.M. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i protiv njega je podnijeta krivična prijava - kazali su u policiji.

Tag: italijanski-ministar

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Pet dana žalosti u Švajcarskoj zbog tragičnog požara u skijalištu: 40 mrtvih i više od 115 povrijeđenih

Zelenski: Važno razraditi svaki detalj kako će bezbjednosne garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i moru

PRATITE TVe UŽIVO