Nekadašnja premijerka Islanda Katrin Jakobsdotir, najpopularnija islandska političarka, poznata po posvećenosti održivosti i socijalnoj odgovornosti, biće jedna od ključnih govornica na ESG Adria Samitu u Crnoj Gori.&nbsp;
U aprilu ove godine, u Tivtu, učesnici će imati priliku da čuju njenu priču o liderstvu koje stavlja ljude i planetu u središte političkih odluka. Tokom njenog mandata Island je transformisan i po kvalitetu života &nbsp;Islanđani su u samom svjetskom vrhu.
Samit će okupiti stručnjake i lidere iz cijelog svijeta, podstičući diskusiju o tome kako ESG principi mogu oblikovati otpornije i pravednije društvo.&nbsp;
- Iako globalni izazovi poput klimatskih promjena i ekonomskih pomaka mogu djelovati apstraktno, Katrín u ovu raspravu donosi podsjetnik da su ti problemi, u svojoj suštini, pitanje ljudi. Odluke koje donose lideri poput nje imaju stvarne efekte na zajednice, porodice i buduće generacije. Njen rad na Islandu nije bio samo o zakonodavnim inicijativama, već o stvaranju atmosfere koja je podržavala održivost i inkluzivnost. Zbog toga nam je veliko zadovoljstvo što će biti dio našeg samita u Crnoj Gori- kazala je direktorica samita Biljana Brajtvejt.
Na ESG Adria Samitu, Jakobsdotir će govoriti o tome kako ESG pitanja utiču na svakodnevni život, naročito onih koji su najugroženiji.
- Ovaj samit nije samo prilika da se čuje priča jedne liderke. To je šansa za sve nas da razmislimo o tome šta možemo učiniti u svojim zajednicama da doprinosimo održivosti i ravnoteži. Kako možemo, poput Katrin, iskoristiti našu poziciju za pokretanje promjena koje će imati pozitivan uticaj na društvo? Samit nas podsjeća da svi imamo odgovornost u oblikovanju budućnosti- zaključila je Brajtvejt.
Samit će se održati od 9. do 11. aprila u Porto Montenegru, sa potvrđenim učesnicima i učesnicama iz cijelog svijeta.
- Crna Gora je opet u središtu pažnje zbog svoje posvećenosti održivom razvoju- poručuju organizatori.
Samit organizuju Sustineri Partners i Porto Montenegro, u saradnji sa Vladom Crne Gore i pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bivša premijerka Islanda, koja je pozitivno transformisala ovo ostrvo, učesnica ESG Adria Samita u Tivtu

Američki predsjednik Donald Tramp danas je na svojoj mreži Truth Social istupio protiv studentskih protesta. Kako je napisao, „svo federalno finansiranje će stati za bilo koji koledž, školu ili univerzitet koji dozvoljava nezakonite proteste“. Agitatori će, naveo je, „biti zatvoreni/ili trajno vraćeni u zemlju iz koje su došli. Američki studenti će biti trajno izbačeni ili, u zavisnosti od krivičnog djela, uhapšeni. BEZ MASKI! Hvala vam na pažnji po ovom pitanju“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304210328_79814e16d7b97f42e0ba7e42a83a89353ba69583ca79a203e1967fd64289a365.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304210328_79814e16d7b97f42e0ba7e42a83a89353ba69583ca79a203e1967fd64289a365" data-rendition-name="original" width="903" height="393" loading="lazy" alt="Tramp"> </figure>

Tramp oštro protiv studentskih protesta: Biće kažnjeni

U Budilniku na Televiziji E govorimo o tome šta će crnogorskom zdravstvu donijeti mogućnost transplatacije matičnih ćelija koštane srži.&nbsp;
Pitamo zbog čega je smanjen procenat ispunjenja evropskih obaveza u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Analiziramo finansijsku pismenost građana, ali razgovaramo i o tome koliko je država zaradila od kako je ukinuta upotreba plastičnih kesa, a s druge strane, koliko je njihova cijena dodatni udar na budžet građana.&nbsp;
<h2>"Srećan dan" od 9 do 11 sati 
</h2>
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, pogledajte priču o najstarijem Kolašincu. Milovan Bulatović ne broji godine već sjećanja.&nbsp;
A, o manifestaciji Podgorički piknik, govori organizatorka Sara Dragicević.&nbsp;
Koncert "Njoj posvećeno" biće organizovan 8.marta, a tim povodom gosti Srećnog dana su Bojan Marović i Bane Tomašević.&nbsp;
Srijeda je dan za teme iz astrologije, a Nenad Gogić nam objašnjava kako dan rođenja u sedmici određuje karakter.

U Budilniku sjutra o matičnim ćelijama, smanjenju evropskih obaveza, finansijskoj pismenosti građana...

Scene iz Skupštine Srbije su, nažalost, potpuno normalne i očekivane, kaže advokat i član predsjedništva Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik. Siguran je da se neće zaustaviti na sukobima u parlamentu, nego da će se nastaviti i na ulici. Vidljivo je, kazao je on u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, da vlast gubi podršku i da se ne biraju sredstva i dodao da ljudi u Srbiji više nemaju straha od Aleksandra Vučića.
Poslanici vlasti i opozicije u Skupštini Srbije sukobili su se prilikom pokušaja da se održi prvo proljećno zasijedanje. Rad parlamenta prekinut je u trenutku kada je opozicija bacila dimne bombe i aktivirala protivpožarni aparat. Problem je, kažu iz opozicije, što vlast nastavlja sa radom iako, kako tvrde, nema legitimitet. No, iz vlasti tvrde da rade na ispunjenju studentskih i građanskih zahtjeva, te da su potezi opozicije zapravo pokušaji terorizma.&nbsp;
Olenik podsjeća i na incidente u Novom Sadu, kada je privatno obezbjeđenje Srpske napredne stranke (SNS), kako kaže, jurilo po gradu djevojke koje učestvuju u blokadi fakulteta i tukli ih bejzbol palicama, a jednoj su polomili vilicu.
- Još je veći skandal kad je predsjednik Republike izašao i javno na televiziji rekao oni su trebali malo da ih tuku, ali su se zanijeli pa su ih tukli više, čime je direktno priznao da je angažovao ljude, da ih je platio i oni su to uradili. Na taj način predsjednik komunicira sa građanima, sa studentima, sa pobunjenim građanima, i to je način političke komunikacije sa jedne strane, a sa druge strane nijedna institucija, osim ulice, ne radi. Nažalost, potpuno je normalno, i očekivano, da imamo ovakve, ili slične scene i u parlamentu, i na ulici. Nažalost, siguran sam da se neće zaustaviti na ovakvim sukobima u parlamentu, nego da će se to nastaviti i na ulici - rekao je Olenik.
Smatra da predstavnici vlasti uvijek vole da glume žrtve, pa je tako i danas opozicija optužena da su povrijedili tri poslanice vlasti, iako se na snimku vidi da predmet koji je bačen dolazi iz klupa u kojima sjedi vlast.
- Razgovarao sam sa kolegama i sa osobljem u Skupštini, i svi se slažu da to što se vidi na snimku je istina, da su poslanici SNS-a gađali i pogodili poslanice SNS-a, i da su ih povrijedili. Nažalost, to je ovdje normalizovano, jer trenutno vlast, odnosno predsjednik Republike pokušava sve što može da skrene medijsku pažnju sa protesta da njegovi birači koji su pod jednom lažnom slikom RTS-a, nikad ne saznaju za te proteste i da nikad ne znaju da koliko su ti protesti masovni, i koliko više građani Republike Srbije nemaju povjerenja u predsjednika Republike - istakao je Olenik.
Prema njegovim riječima, Vučićev arsenal metoda se stanjio, pa mu ostaje gola sila ili da se povuč. Olenk smatra da bi Vučiću povlačenje bilo najpametnije i da bi na taj djelimično sačuvao partijsku strukturu.
Odgovarajući na pitanja kako vidi put studenata, može li se među njima neko iskristalisati kao lider i može li do promjena bez politike, kaže da u političkoj teoriji, ali i praksi čudno zvuči koncept da se bez politike ne može, ali bez lidera može, što pokazuju tromjesečni protesti studenata.
- Studenti u pobuni imaju takozvano fluidno rukovodstvo, ali su oni izgradili mehanizam donošenja odluka, to su plenumi, i kroz komisije, pojedinačne za razne oblasti, su razvili mehanizam sprovođenja tih odluka. Dokle god god studenti u pobuni imaju mehanizam donošenja odluka koje funkcionišu, i dokle god mogu da sprovode te odluke u praksi, a mislim da to rade više nego odlično, nema potrebe za liderima - kaže Olenik.
U Srbiji bi, dodaje on, bilo jako opasno da postoji lider, jer bi se onda sva sila novca, kapitala, ucjena, prijetnji, medijska stvarnost sručila na njih, i ne postoji čovjek, koliko god bio jak, koji to može da izdrži. Prije ili kasnije bi ti lideri bili stavljeni pod kontrolu, zato je, prema njegovom mišljenju, ovakav način studentske borbe odličan.&nbsp;
-To, naravno, ne znači da u nekom trenutku sa građanskim sektorom, opozicijom, građanima, ne treba da se napravi dogovor, a ne oko lidera, nego oko vrijednosti za koje se zalažemo i mi kao opozicija, građani, ali i studenti. Jer, suštinski, sva četiri studentska zahtjeva mogu da se prevedu na to da u Srbiji počne zakon da važi jednako za sve, i to bi bio tektonski poremećaj za Srbiju, jer mi nikad nismo imali vladavinu prava, i nikad nismo imali takvu situaciju da zakon jednako važi za sve. Ako se dogovorimo da su to vrijednosti koje želimo da budu dominantne u našem društvu, onda možemo da preskočimo liderstvo, ali istovremeno da vodimo i političku borbu, jer svaki protest, svaka blokada je politički metod borbe - naveo je on.
Predsjednik Srbije sjedi, smatra Olenik, na mnogo stolica istovremeno, i čeka, kako kaže, da vidi šta će se desiti.
Odlazak predsjednika Srbije u Republiku Srpsku, podsjeća Olenik, nakon presude Miloradu Dodiku, je očuvanje , dodaje on, imidža zaštitnika Srba u regionu, i on nije otišao kao podrška Dodiku, nego, kako kaže, zbog sebe.
- Vučić sebe nikad ne prikazuje kao predsjednika svih građana Republike Srbije, on sebe lažno predstavlja kao predsjednika svih Srba, u regionu, cijelom svijetu, što prosto nije tačno, jer predstavnici Srba u Crnoj Gori imaju svoju Vladu i predsjednika Republike Crne Gore, oni imaju Skupštinu, a ne Aleksandra Vučića. Drugo sam ton posjete, kad znamo kakav rječnik koriste i Dodik i Vučić, ta posjeta i te poruke koje su oni poslali, onako diplomatski govoreći je mlaka. Da oni hoće da sačuvaju Republiku Srpsku onda bi Dodik odmah podnio ostavku posle prvostepene presude, a ne bi se ovako kukavički &nbsp;krio iza te Republike Srpske - rekao je Olenik.
Vučićeva je retorika da je Crna Gora uzeta Srbij, objašnjava Olenik, usmjerena je na birače, odnosno,na glasački turizam, kada iz Bosne i Crne Gore, kako kaže, dovlače građane da glasaju u Srbiji.
- To je još veći problem u Crnoj Gori, po pitanju brojeva, da dolaze iz Srbije i Bosne da glasaju, a Crna Gora ima manje biračko tijelo, pa je veći uticaj tih uvezenih birača. Mislim da je ta poruka za unutrašnju upotrebu u Republici Srbiji, po pitanju uvezenih birača, a istovremeno je poruka da on svoje političke pione u Crnoj Gori i dalje drzi blizu sebe, odnosno da oni, kao na primjer predsjednik Skupštine Crne Gore, i dalje izvršavaju sve njegove naloge - zaključio je Olenik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FcoGrBYsGIW4%3Fsi%3DcZhnWWRtXyufTAqe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Olenik: Siguran sam da se neće zaustaviti na ovakvim sukobima u parlamentu, nego da će se to nastaviti i na ulici

Pogledajte novu epizodu (S)avetnice na našem Jutjub kanalu:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fg0WsyL5P-Vs%3Fsi%3DszkwyHvTK9CA0MU_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisiju "Na kraju dana" možete pratiti radnim danima od 20 sati.

Uticaj svjetskih političkih dešavanja na (S)avetnicu

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tag: katrin-jakobsdotir

Bivša premijerka Islanda, koja je pozitivno transformisala ovo ostrvo, učesnica ESG Adria Samita u Tivtu

Tramp oštro protiv studentskih protesta: Biće kažnjeni

U Budilniku sjutra o matičnim ćelijama, smanjenju evropskih obaveza, finansijskoj pismenosti građana...

Olenik: Siguran sam da se neće zaustaviti na ovakvim sukobima u parlamentu, nego da će se to nastaviti i na ulici

Uticaj svjetskih političkih dešavanja na (S)avetnicu

PRATITE TVe UŽIVO