Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je odlučan u nastojanju da se izgradnja projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu završi, jer je to dobro i za Zetu, i za Podgoricu i za cijelu Crnu Goru.&nbsp;
Gostujući u Jutarnjem programu TVCG istakao je da je riječ o ekološkom postrojenju koje postoji na više lokacija u Evropi, kojoj, kako kaže, svi težimo.
- Od prvog radnog dana počeo sam se intenzivno baviti pitanjem kolektora. Bilo je mnogo razgovora sa mještanima. Na kraju smo napravili jedan paket i ponudu koju nije realno odbiti. Iza paketa stoje Glavni grad, Vlada Crne Gore i EU. Mi smo spremni da sve preporuke Vlade prenesemo u odluke u Skupštini Glavnog grada ukoliko će to biti dodatni nivo garancije za mještane Botuna - istakao je Mujović.
Kaže da je cilj rješavanje pitanja basena crvenog mulja.
- Čak smo napravili ponudu da kolektor ne možemo staviti u pogon dok baseni crvenog mulja ne budu sanirani. Veći nivo ozbiljnosti nijedna vlada nije mogla prikazati. To je ekološko postrojenje, istih postrojenja ima širom Evrope. Svi se kunemo u Evropu, a onda dođemo u situaciju da odustajemo od tog postrojenja ili tražimo da ono bude dislocirano i da dislokacija od 500 metara bude kamen spoticanja - kaže Mujović i dodaje da je odlučan u nastojanju da se ovo postrojenje završi jer je to nešto što je dobro i za Podgoricu, i za Zetu, i za cijelu Crnu Goru.
Odgovarajući na pitanja građana, koji su ukazali na problem gužvi, Mujović kaže da su gužve velike, ali da je to posljedica neplanske gradnje.
- Sve što Glavni grad radi sa aspekta prostornog planiranja prikazaće se u narednom periodu, ali sada plaćamo danak metodama bivše vlasti - kaže Mujović.
Nabrojao je niz infrastrukturnih projekata koji su završeni.
- Ne mogu se čudu načuditi kada iz opozicije čujemo da se nije ništa radilo. Kada govorimo o infrastrukturi, napominjem da je za godinu dana izgrađeno pet poligona - istakao je, između ostalog, Mujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mujović: Odlučan sam da se završi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) Damjan Ćulafić poručio je da MERS ostaje posvećeno sprovođenju evropskih standarda kroz odgovorne i održive ekološke politike.
Ćulafić je na marginama Drugog ministarskog sastanka za Zelenu agendu za Zapadni Balkan održao sastanak sa Johanom Sathofom, poslanikom u Bundestagu i državnim sekretarom Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), na kojem je razgovarano o prioritetima Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine, upravljanja otpadnim vodama i sprovođenja klimatskih politika.
- Sastanak sa Johanom Sathofom protekao je u konstruktivnoj atmosferi. Istakao je važnost nastavka podrške Crnoj Gori kroz projekte u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja otpadnim vodama, uz poseban fokus na transparentnost procesa i efikasnost realizacije - navodi se u saopštenju.
Na sastanku obje strane su ocijenile da je, kako navode, od suštinske važnosti jačanje institucionalne koordinacije i komunikacije prema javnosti, kako bi građani imali jasan uvid u koristi i faze realizacije projekata iz oblasti zaštite životne sredine.
- Zahvaljujući podršci Njemačke razvojne banke (KfW) i regionalnog fonda WBiF, obezbijeđeno je 30 miliona eura za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Ulcinju. Ministar je informisao prisutne da u narednom periodu u skladu sa strateškim dokumentima Crna Gora treba da ima ukupno 37 aglomeracija - dodaje se u saopštenu.
Ćulafić je prisutne upoznao sa ključnim planskim i zakonskim dokumentima koji predstavljaju temelj za sprovođenje evropskih ekoloških standarda, a koje je Crna Gora usvojila: Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) u okviru klimatskih ciljeva, Plan adaptacije na klimatske promjene, Zakon o upravljanju otpadom i Uredbu o zabrani upotrebe određenih plastičnih proizvoda, Predlog zakona o klimi, čije se usvajanje u Skupštini očekuje brzo.
- Tokom razgovora posebno je naglašena potreba za jačanjem regionalne saradnje i razmjenom iskustava sa državama koje uspješno sprovode LIFE i srodne programe, većom odgovornošću lokalnih samouprava u praćenju i sprovođenju projekata upravljanja otpadnim vodama i uspostavljanjem finansijske discipline i efikasnijim korišćenjem raspoloživih sredstava - piše u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da će se u narednom periodu raditi na daljem unapređenju saradnje između Vlade Crne Gore i Njemačke, sa ciljem ubrzanja realizacije ekoloških projekata i jačanja javne svijesti o važnosti zaštite životne sredine.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ostaje posvećeno sprovođenju evropskih standarda i unapređenju kvaliteta života građana kroz odgovorne i održive ekološke politike - zaključio je Ćulafić.

1250x600

1084x550

Za kolektor u Ulcinju obezbijeđeno 30 miliona

Kontrola optužnice protiv državljana Srbije Mihaila Čolovića (48) iz Aranđelovca, Dragana Ilića (45) iz Kragujevca i odbjeglog Edija Balše Piralića (36), koji se sumnjiče da su učestvovali u ubistvu Ilije Bogdanovića, ponovo je danas odgođena pred Višim sudom u Podgorici.
Razlog odlaganja je taj što advokatu odbrane Marku Popoviću nije dostavljen dio dokaza koji čine sastavni dio optužnice. Zbog toga je postupajući sudija Zoran Radović prekinuo ročište i novo zakazao za 29. januar.
Podsjetimo, Cetinjanin Ilija Bogdanović (39) ubijen je dvadeset minuta iza ponoći, u noći između srijede i četvrtka, 24. aprila 2025. godine.
Ubistvo se dogodilo u Ulici vojvode Boža na Cetinju. Bogdanović se nalazio u automobilu sa suprugom kada je u njegovom pravcu ispaljeno sedam hitaca.
Iako su iz policije tada zvanično saopštili da je Bogdanović bio u kontaktu sa osobama iz kriminalnog miljea, nije saopšteno da li se sumnja da je to bio motiv ubistva. Motiv nije naveden ni u tužilačkim spisima.

Odgođena kontrola optužnice za ubistvo Bogdanovića

Vlada Crne Gore raspisala je Javni konkurs za oblikovanje idejnog rješenja vizuelnog identiteta za obilježavanje jubileja – 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, saopšteno je iz Vlade, a kako dodaju, predmet konkursa je dizajn znaka i/ili logotipa i izrada knjige grafičkih standarda koji će obezbijediti jedinstven i prepoznatljiv vizuelni identitet ovog važnog državnog jubileja. 
 
- Konkurs je javan i dvostepeni, a pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica sa teritorije Crne Gore, koja mogu konkurisati individualno ili u grupi. Zainteresovani učesnici na konkurs mogu prijaviti jedan ili više radova, pri čemu se svaki rad dostavlja kao poseban konkursni elaborat, u skladu sa uslovima definisanim u tekstu konkursa- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Rok za dostavljanje radova je 24. decembar 2025. godine do 15:00 časova, dok je objava rezultata prve faze konkursa planirana najkasnije do 30. decembra 2025. godine, a finalnih rezultata do 15. januara 2026. godine. 
 
Za prvorangirano idejno rješenje predviđena je novčana nagrada u iznosu od 5.000 eura, a nagrađeno rješenje, nakon isplate nagrade, postaje vlasništvo Vlade Crne Gore, sa prenosom svih autorskih prava u skladu sa uslovima konkursa.

Vlada raspisala Javni konkurs za idejno rješenje vizuelnog identiteta za obilježavanje 20. godišnjice nezavisnosti

OpenAI pregovara s Amazonom o potencijalnom ulaganju i sporazumu o korišćenju njihovih čipova za vještačku inteligenciju, potvrdio je CNBC.
Detalji su fluidni i još podložni promjenama, ali ulaganje bi moglo premašiti deset milijardi USD, prema osobi upoznatoj s temom koja je tražila da ostane anonimna jer su razgovori povjerljivi. The Information prvi je izvijestio o potencijalnom dogovoru.
Razgovori dolaze nakon što je OpenAI u oktobru završio restrukturiranje i formalno iznio detalje svog partnerstva s Microsoftom, dajući mu veću slobodu prikupljanja kapitala i partnerstva s kompanijama u širem ekosistemu vještačke inteligencije, prenosi SEEbiz.
Microsoft je uložio više od 13 milijardi USD u OpenAI i podržava kompaniju od 2019. godine, ali više nema pravo prvokupca da bude OpenAI-jev dobavljač računarskih usluga, prema saopštenju iz oktobra. OpenAI sada takođe može razvijati neke proizvode s trećim stranama.
Amazon je uložio najmanje osam milijardi USD u konkurenta OpenAI-a, Anthropic, ali ovaj div e-trgovine mogao bi pokušati proširiti svoju izloženost na procvatu generativnog tržišta vještačke inteligencije. Microsoft je preduzeo sličan korak i prošli mjesec najavio da će uložiti do pet milijardi USD u Anthropic, dok će Nvidia uložiti do deset milijardi USD u startup.
Amazon Web Services dizajnira vlastite AI čipove od otprilike 2015. godine, a hardver je postao ključan za AI kompanije koje pokušavaju trenirati modele i zadovoljiti rastuću potražnju za računarstvom. AWS je 2018. najavio svoje Inferentia čipove, a ranije ovog mjeseca najnoviju generaciju svojih Trainium čipova.
OpenAI je posljednjih mjeseci preuzeo više od 1,4 biliona USD obaveza za infrastrukturu, uključujući sporazume s proizvođačima čipova Nvidia, Advanced Micro Devices i Broadcom. Prošli mjesec OpenAI je potpisao ugovor o kupovini kapaciteta od AWS-a u vrijednosti od 38 milijardi USD, što je njegov prvi ugovor s vodećim proizvođačem cloud infrastrukture.
U oktobru je OpenAI finalizovao sekundarnu prodaju dionica u ukupnom iznosu od 6,6 milijardi USD, omogućujući sadašnjim i bivšim zaposlenima prodaju dionica po vrijednosti od 500 milijardi USD.

OpenAI pregovara s Amazonom o ulaganju većem od deset milijardi dolara

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Tag: kolektor-ulcinj

Mujović: Odlučan sam da se završi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Za kolektor u Ulcinju obezbijeđeno 30 miliona

Odgođena kontrola optužnice za ubistvo Bogdanovića

Vlada raspisala Javni konkurs za idejno rješenje vizuelnog identiteta za obilježavanje 20. godišnjice nezavisnosti

Mujović: Odlučan sam da se završi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

OpenAI pregovara s Amazonom o ulaganju većem od deset milijardi dolara

PRATITE TVe UŽIVO