Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović juče nam je posredstvom RTNK dala lekciju iz spinologije: kako da riječ „svjedok“ zvuči kao „krivac“, i to za djelo za koje nijedna institucija nikoga u datome predmetu, barem javno, ne sumnjiči, navodi se u saopštenju Crnogorskoga Pen centra.&nbsp;
Prema njihovim riječima, ako je vjerovati ministarki kulture i medija (a već smo se više puta uvjerili da joj baš i nije vjerovati), „sloboda medija nije ugrožena“, samo će neki urednici „morati da svjedoče“, jer su „dio jedne hijerarhije“ i, kako prenosi RTNK, „mnogi su učestvovali u raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Tako je ona, kako dodaju uz PEN-a, gotovo u jednome dahu, kroz priču o sudskim epilozima koji će tek uslijediti, ukinula pretpostavku nevinosti.
- Njen je nastup u dvoipominutnome prilogu višestruko problematičan, ali jedan problem ipak prednjači: ono što ministarka opisuje kao „možda nešto što je mene najviše pogodilo u svemu onome, ja ga zovem zemljotresu, kada se ta naredba za sprovođenje istrage izdavala – a to je raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori“, baš to u naredbi SDT-a koju pominje, nekim čudom, ne postoji. Te traume „koje je možda najviše pogađaju“ ministarka izmaštava i bez trunke odgovornosti izbacuje u javni prostor kojim na nacionalnome nivou upravlja, baš kao što AI alati koji joj pišu zvanična saopštenja haluciniraju nagradu što ju je Matica crnogorska dala Milutinu Mićoviću - ističe se u saopštenju Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni poručuju da - ako se ko još i pitao zašto su Demokrate uz ministarstva sile tražili Ministarstvo kulture i medija - stigao je odgovor.
- Da razjasnimo logiku spin-mašine: šest se medija pominje u naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, ali niko iz tih medija još nije pozvan ni za svjedoka. U tim okolnostima ministarkino pozivanje da „svi moraju da svjedoče“ te forsiranje u naredbi nepostojećega krivičnog djela „raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje“ ima samo jedan cilj: da javnost unaprijed povjeruje da su svi ti mediji već krivi i da se prema njima raspiruje mržnja - ističu iz PEN-a. &nbsp;
Prema njihovim riječima, ministarka kulture i medija govori kao tužilac, a zvuči kao sud, što je ozbiljan pravni i politički problem, ali i jasan znak koliko smo istinski daleko od medijske i svake druge slobode.

PEN centar: Ministarka kulture i medija govori kao tužilac a zvuči kao sud

Hladniji dani donose i povratak sezonskih infekcija – od obične prehlade i gripa, do bronhiolitisa i laringitisa. Ambulante su pune, a mnogi građani, vođeni starim navikama, iako je uglavnom riječ o virusnim oboljenjima, posežu za antibioticima bez ljekarskog recepta.
Antibiotici se u Crnoj Gori i dalje koriste kao „lijek za sve“, što, prema riječima stručnjaka, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje pojedinca i zajednice.
Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr Nebojša Kavarić, u razgovoru za Portal Analitika upozorava da neracionalna primjena antibiotika vodi ka rastućoj otpornosti bakterija i da je odgovorna upotreba tih ljekova jedan od najvećih izazova savremene medicine.
<h2>Antibiotik djeluje samo protiv bakterija</h2>
„Antibiotici su ljekovi koji djeluju isključivo protiv bakterijskih infekcija – ciljano uništavaju ili zaustavljaju rast bakterija“, objašnjava dr Kavarić.
Ne djeluju na viruse, pa samim tim, kaže, nemaju nikakav efekat kod gripa, prehlade, COVID-a, virusnog bronhiolitisa, virusnog laringitisa i sličnih virusnih oboljenja.
Dodaje da svaki antibiotik ima jasno definisano mjesto u terapiji, vrijeme djelovanja i potencijalne nuspojave, te da se mora birati prema vrsti i osjetljivosti bakterije.
„Upotreba “za svaki slučaj” nema nikakvog medicinskog opravdanja – naprotiv, vodi u otpornost bakterija i slabljenje prirodne mikrobiote organizma”, naglašava dr Kavarić.
Prema riječima sagovornika Analitike, antibiotik je opravdan samo kada je jasno potvrđeno ili vrlo vjerovatno da se radi o bakterijskoj infekciji.
„To su, na primjer, gnojna angina uz potvrdu streptokoknog uzročnika, bakterijska upala pluća, infekcija mokraćnih puteva sa potvrđenim nalazom u urinu, kao i bakterijski otitis media ili sinusitis koji traje više dana uz visoku temperaturu i gust sekret”, dodaje on.
S druge strane, kada su u pitanju virusne infekcije, antibiotic, podvlači, ne pomaže.
„Ne skraćuje tok bolesti, ne smanjuje simptome, niti sprečava komplikacije – naprotiv, može izazvati nuspojave, oštetiti crijevnu mikrofloru i stvoriti rezistentne bakterije koje kasnije postaju problem i za pacijenta i za zdravstveni sistem”, objašnjava dr Kavarić.
<h2>Antibiotici i dalje dostupni bez recepta</h2>
Iako je zakonom zabranjeno izdavanje antibiotika bez recepta, praksa samoinicijativnog uzimanja u Crnoj Gori i dalje postoji.
„Ljudi se često vode preporukom komšije, poznanika ili iskustvom od prošle zime. To ukazuje na nedovoljno povjerenje u zdravstveni sistem, ali i nedostatak edukacije o razlikama između virusnih i bakterijskih infekcija“, kaže dr Kavarić.
Antibiotik, ističe on, ne smije biti “brza pomoć”.
„To je ozbiljan lijek koji mora biti propisan uz tačnu indikaciju, dozu i trajanje terapije. Zato je važno da se javnost kontinuirano edukuje, a propisi dosljedno sprovode”, precizira sagovornik Analitike.
Antimikrobna rezistencija, upozorava doktor, jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice.
„Procjene međunarodnih autoriteta pokazuju da bi do 2050. godine više ljudi moglo umirati od infekcija rezistentnim bakterijama nego od malignih bolesti, ukoliko se ne preduzmu odlučne mjere”, poručuje.
Ni Crna Gora nije izuzetak – već se bilježi porast otpornosti kod bakterija koje izazivaju infekcije mokraćnih puteva, respiratornog i gastrointestinalnog trakta.
„Ako se ovakav trend nastavi, mogli bismo se suočiti sa situacijom da antibiotici koje danas uzimamo zdravo za gotovo više ne djeluju. To znači duže hospitalizacije, teže infekcije i veći rizik od smrtnog ishoda i kod naizgled jednostavnih oboljenja”, pojašnjava Kavarić.
<h2>Najčešće greške pacijenata</h2>
Pacijenti, kaže Kavarić, često prave greške tokom terapije antibioticima.
„Najčešće su samoinicijativno uzimanje bez pregleda, prekidanje terapije čim se osjete bolje, pogrešno doziranje, kombinovanje sa alkoholom ili drugim ljekovima, kao i čuvanje “ostatka” antibiotika za sljedeći put”, navodi doktor.
Posljedice su ozbiljne – bakterije preživljavaju i postaju otpornije, bolest se vraća u težem obliku, a crijevna mikroflora se narušava, što dodatno slabi imunitet.
<h2>Negativni efekti na organizam</h2>
„Antibiotici širokog spektra narušavaju prirodnu ravnotežu mikroorganizama u crijevima, što se odražava na imuni sistem, probavu i opšte zdravlje“, ukazuje Kavarić.
Foto: Unsplash
Najčešće nuspojave su dijareja, gljivične infekcije, alergijske reakcije i smanjena otpornost zbog gubitka “dobrih bakterija” koje štite organizam.
Prema novijim istraživanjima, neracionalna upotreba antibiotika može uticati i na mikrobiom djece u razvoju, povećavajući rizik od alergija, gojaznosti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja.
<h2>Šta treba mijenjati</h2>
Rješenje, kako ističe sagovornik Analitike, leži u promjenama na tri nivoa – zdravstvenom, obrazovnom i sistemskom.
„U praksi moramo poštovati smjernice, edukovati ljekare o racionalnom propisivanju i redovno raditi antibiograme. U obrazovanju – potrebno je da građani, od školskog uzrasta, razumiju razliku između virusa i bakterija. U kontroli – moramo sprovoditi zakone koji propisuju izdavanje antibiotika samo uz recept”, objašnjava dr Kavarić.
Posebno naglašava ulogu Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, koja kroz edukaciju roditelja i djece doprinosi promjeni kulture upotrebe ljekova.
<h2>Alternativa antibioticima</h2>
Kod virusnih infekcija, kako ističe, cilj liječenja je olakšanje simptoma i podrška imunom sistemu, a ne uništavanje virusa antibioticima.
Foto: Ilustracija
„Važno je unositi dovoljno tečnosti, odmarati, kontrolisati temperaturu paracetamolom ili ibuprofenom, uzimati probiotike, vitamine D, C i cink, i balansirano se hraniti“, navodi dr Kavarić.
Pomažu i fiziološki rastvori, inhalacije, te biljni preparati poput ehinacee, propolisa i meda – uz oprez kod djece.
„Ako se stanje ne poboljšava nakon nekoliko dana, ne treba čekati – već potražiti ljekarsku pomoć i uraditi laboratorijske analize”, naglašava on.
<h2>Kako ojačati imunitet</h2>
Za jačanje otpornosti u jesenjem i zimskom periodu, doktor Kavarić preporučuje fizičku aktivnost, boravak na svježem vazduhu, smanjen unos šećera, dovoljno sna i raznovrsnu ishranu bogatu vitaminom D, voćem, povrćem i ribom.
„Ljekarsku pomoć treba obavezno potražiti ako temperatura traje duže od tri dana, ako se jave znaci teškog disanja, bolova u grudima, dehidratacije, ili ako dijete odbija tečnost, ima povraćanje, pospanost ili osip. Tek tada ljekar, na osnovu analiza krvi i urina, može procijeniti da li se radi o bakterijskoj infekciji i da li je antibiotik zaista potreban”, zaključuje sagovornik Analitike.

Kavarić: Antibiotik nije lijek “za svaki slučaj”, samoinicijativno uzimanje uvećava rizik od smrtnosti i kod jednostavnih oboljenja

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se prekjuče sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u Briselu.
Tom prilikom je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što, kako su naveli iz kabineta crnogorskog predsjednika, predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
– Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobićemo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija - Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja. Tako da, 1. juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru – svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja zapadnog Balkana, svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora – Zapadni Balkan – poručio je Milatović.
Prema mišljenju profesorice na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikolete Đukanović, Samit bi mogao biti važan ispit zrelosti za Crnu Goru i prilika da pokaže da može biti stabilan, kredibilan i predvidljiv partner Evropske unije.
– Organizovanje ovakvog događaja nosi snažnu simboliku: ono bi Crnu Goru pozicioniralo kao regionalnog lidera u evropskim integracijama i zemlju koja može da preuzme odgovornost i inicijativu – kazala je Đukanović za "Dan".
Kako je dodala, istovremeno, riječ je i o obavezi, jer bez suštinskog napretka u reformama i zatvaranju ključnih poglavlja, Samit bi mogao ostati samo politički gest bez dubljeg sadržaja.
– Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, ovaj samit može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije – ocijenila je Đukanović.
<h2>Simbolična prekretnica</h2>
Sve češće se govori da bi Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, a članica EU postati već 2028. Ukoliko se taj optimistični scenario ostvari, to bi predstavljalo istorijski iskorak za našu zemlju i potvrdu njenog dugogodišnjeg evropskog puta. Najavljeni samit, koji bi, prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, trebalo da se održi u Crnoj Gori sredinom naredne godine, mogao bi poslužiti kao simbolična prekretnica – trenutak kada će jasno moći da se sagleda koliko je evropska perspektiva Crne Gore postala dostižna stvarnost.
Evropske integracije predstavljaju rijetku tačku potpune saglasnosti u crnogorskoj politici. Uprkos dubokim političkim i ideološkim pod‌jelama koje obilježavaju javni život, ideja evropske budućnosti ostaje zajednički imenitelj gotovo svih relevantnih društvenih aktera – od vlasti i opozicije, preko civilnog sektora, do akademske zajednice. Konsenzus o evropskom putu Crne Gore traje već jedan duži vremenski period i postao je jedan od temelja državne politike, ne samo kao spoljnopolitički cilj, već i kao okvir modernizacije društva.
Ipak, pred Crnom Gorom je još uvijek značajan dio posla kako bi se ispunili svi kriterijumi i zatvorila preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Proces reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija, ostaje presudan za konačno članstvo. Međutim, sadašnji geopolitički trenutak ide u prilog aspiracijama zvanične Podgorice. Evropska unija, suočena s novim globalnim bezbjednosnim izazovima, pokazuje veće raspoloženje da ubrza proces proširenja i pruži konkretnu perspektivu državama zapadnog Balkana.

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

U svijetu parfema, jedan od najzanimljivijih trendova posljednjih godina je layering – umjetnost slojevitog nanošenja mirisa. Riječ je o tehnici koja omogućava stvaranje sopstvene mirisne harmonije – odraza vaše ličnosti, raspoloženja i trenutka. Upravo taj koncept inspiriše i novu, redizajniranu kolekciju mirisa L’Occitane en Provence, brenda koji već pola vijeka slavi prirodu, profinjenost i eleganciju juga Francuske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809104_facbdcedfbc03947c9e6e90fae82e7d086cc6bb4a93e9ba972a94a455a53c8f2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101809104_facbdcedfbc03947c9e6e90fae82e7d086cc6bb4a93e9ba972a94a455a53c8f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="750" loading="lazy" alt="L’Occitane"> <figcaption>L’Occitane</figcaption> </figure>  Prozračna jednostavnost i nova vizuelna elegancija U susret obilježavanju 50 godina postojanja, L’Occitane je predstavio potpuno obnovljenu liniju parfema – elegantniju, moderniju i senzualniju nego ikad. Novi vizuelni identitet Maison L’Occitane en Provence nadahnut je arhitekturom Provanse i njenim prepoznatljivim oblicima. Bočice čistih linija i suptilnih detalja odišu toplinom juga Francuske i odražavaju gostoljubivi duh brenda. Monogram u obliku stilizovanog slova L simbolizuje pogled u budućnost – sklad tradicije i savremenog izraza. Miris koji se prilagođava vama U središtu nove kolekcije nalazi se ideja personalizacije. Svaki miris može se nositi samostalno ili kombinovati s drugim notama, stvarajući jedinstvenu kompoziciju koja govori o vama. L’Occitane poziva da se igrate mirisima, istražujete i otkrivate savršene spojeve koji odražavaju vaše raspoloženje, stil i energiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809104_f26e89fa6ee1bc95539a6b984c195f0aab91c6512adfaafcd477267e7b9dd015.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101809104_f26e89fa6ee1bc95539a6b984c195f0aab91c6512adfaafcd477267e7b9dd015" data-rendition-name="original" width="1000" height="728" loading="lazy" alt="foto: L’Occitane"> <figcaption>foto: L’Occitane</figcaption> </figure>  Kultni klasici u savremenom ruhu Obnovljena kolekcija donosi i osvježene verzije kultnih L’Occitane mirisa. Prepoznatljivi L’Occitan, Baux, Cap Cedrat i Herbae sada dolaze pod novim imenima – Lavande Poivre Noir, Cèdre Encens, Cèdre Gingembre i Ortie Blanche – zadržavajući autentičan karakter, ali u profinjenijem, savremenom izdanju. Tu su i omiljeni klasici poput Fleurs de Cerisier, Néroli Orchidée i Rose, koji i dalje očaravaju svojom nježnošću i bezvremenskim francuskim šarmom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809108_e9a79eae458b8c7a84b9b4fa9171e6edcafc183530b9405e6ac97971e53a7fce.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101809108_e9a79eae458b8c7a84b9b4fa9171e6edcafc183530b9405e6ac97971e53a7fce" data-rendition-name="original" width="1000" height="359" loading="lazy" alt="L’Occitane"> <figcaption>Foto: L’Occitane</figcaption> </figure>  Gdje pronaći svoj mirisni potpis Za sve koji žele da otkriju savršenu kombinaciju nota, stručni tim u L’Occitane prodavnicama stoji na raspolaganju za personalizovane savjete: 📍 Porto Montenegro, Tivat – Strada Navale 📍 Podgorica – Ulica Džordža Vašingtona 77 Dodatnu inspiraciju i kompletnu ponudu možete pronaći i na zvaničnom <a href="https://mne.loccitane.com/">web shopu</a> U potrazi za idealnim poklonom, L’Occitane nudi raskošne poklon setove uz mogućnost slanja personalizovane poruke. Za online porudžbine u vrijednosti većoj od 50 eura, dostava je besplatna, dok za manje iznose iznosi 4,23 eura. Isporuka je brza i pouzdana – u roku od 1 do 3 radna dana na teritoriji cijele Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809108_5837c45141395da64e3095a9f847f6ccb39e73c6a1a32b5ea05e6c5bc29ab860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025101809108_5837c45141395da64e3095a9f847f6ccb39e73c6a1a32b5ea05e6c5bc29ab860" data-rendition-name="original" width="1000" height="838" loading="lazy" alt="foto: L’Occitane"> <figcaption>foto: L’Occitane</figcaption> </figure>

Umjetnost kombinovanja mirisa: L’Occitane u novom ruhu donosi mirisnu harmoniju

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Tag: krivicna-prijava-soskic

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

PEN centar: Ministarka kulture i medija govori kao tužilac a zvuči kao sud

Kavarić: Antibiotik nije lijek “za svaki slučaj”, samoinicijativno uzimanje uvećava rizik od smrtnosti i kod jednostavnih oboljenja

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

Umjetnost kombinovanja mirisa: L’Occitane u novom ruhu donosi mirisnu harmoniju

PRATITE TVe UŽIVO