Večeras je, kako je i najavljeno, održan Plenum cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika ispred spomenika Lovćenska vila u 17.26 sati u znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ koji zbog tragedije na Cetinju, u kojoj je ubijeno 13 ljudi traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i odbranu Alekse Bečića.&nbsp; Stefan Todorović, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, se na samom početku zahvalio građanima što su se odazvali pozivu prosvjetnih i kulturnih radnika i radnica Cetinja i došli na plenum podrške neformalnoj studentskoj grupi Kamo śutra. - Povod koji nas je okupio, dobro je svima poznat. To su užasni masovni zločini počinjeni na Cetinju u posljednje dvije i po godine u kojima je živote izgubilo dvadeset troje naših sugrađana i sugrađanki među kojima i četvoro đece. Pred takvim zločinima čovjek zanijemi i riječi postaju nemoćne pred nesnosnim bolom i gubitkom koji je zadesio porodice stradalih, njihove rođake, kumove, prijatelje i cijelo naše Cetinje - kazao je Todorović.&nbsp; Dodaje da je teško pronaći riječi utjehe, i ono što ostaje jesu podrška solidarnost i zajedništvo.&nbsp; Nažalost, ističe, podrška i solidarnost su najviše izostale od onih koji navodno treba da brinu o našim životima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219170244_75174ee65c0a7189456930799c4033d2a2f68eafd4725803ad0f02480aab26e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219170244_75174ee65c0a7189456930799c4033d2a2f68eafd4725803ad0f02480aab26e5" data-rendition-name="original" width="1013" height="1800" loading="lazy" alt="Povorka na Ct"> </figure>  - I to je još jedan razlog zbog čega smo se večeras okupili i koji nam ne dozvoljava da ćutimo i ostanemo nijemi na neodgovorno i neprofesionalno postupanje policije i nosilaca najviših bezbjednosnih i državnih funkcija. Ne možemo i ne smijemo ostati nijemi na njihovu nebrigu i nečinjenje u produženom trajanju. Kako u periodu prije tragedija, tako i vremenu između tragedija, u kojima nijesu uradili ništa kako nam se masovni zločin ne bi ponovio. Zatim ne smijemo ostati nijemi na njihovo neadekvatno postupanje tokom trajanja masovnih zločina i na kraju na njihovo trenutno ponašanje i potpuno odsustvo ośećaja odgovornosti i empatije - istakao je Todorović.&nbsp; On je kazao i da su studenti danas rijetki svjetionik u posrnulom građanskom društvu Crne Gore i zato je obaveza svih nas, kao slobodnih građana Crne Gore, da im pružimo neophodnu pomoć i ohrabrenje, te da nam njihovo djelovanje govori da živimo u vremenu i društvu u kojem gubitak nevinih ljudskih života ne povlači nikakvu odgovornost. Zatim, dodaje, da živimo u društvu u kojem postoji dilema da li podržati studente koji traže pravdu za nevino stradale ljude i đecu. - I zaista se moramo zapitati – u kakvom to društvu živimo. Ko su ti ljudi, ko su ti profesori, intelektualci, umjetnici, javni djelatnici, političari koji se premišljaju da li podržati studente? Kako uopšte može postojati dilema da li podržati borbu da nam se masovni zločini više ne dešavaju - istakao je Todorović.&nbsp; I zato poručuju studentima da su u pravu i da ne dozvole da ih pokoleba truli sistem, nezdravo i moralno posrnulo društvo u kojem živimo.&nbsp; - I poruka za kraj je – što ćutnja odgovornih bude duže trajala, to će naša građanska neposlušnost biti glasnija - zaključuje Todorović.&nbsp; Predstavnik neformalne grupe studenata "Kamo śutra", Petar Mrdak kazao je u svom govoru da nijesu došli kao gosti nego kao oni koji dijele tugu i bijes sa građanima.&nbsp; - Tuga neće nikad proći, ali ovo što osjećamo i to što smo nebezbjedni može i mora da prestane, a može prestati samo ako dobijemo odgovore na pitanja – zbog čega nakon Medovine niko nije izvukao lekcije, zbog čega se nijesu dali odgovori tada, kako se sve ponovo prvog dana ove godine ponovilo po još strašnijem obimu - rekao je Mrdak.&nbsp; On je kazao da se nikada nećemo vratiti normalnome života, ali da pokušavaju da svima koji će živjeti ovđe u budućnosti obezbijedimo takav život.&nbsp; - Prijestonica mora biti mjesto zajedništva svih koji žive u Crnoj Gori - poručio je Mrdak.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBHzzHYoyA9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ističe da zahtijevaju samo jedno, da se svi osjećamo spokojno i bezbjedno. Mrdak je na kraju pozvao sve građanke i građane da se pridruže na protestu u Podgorici u subotu, u 19:30 sati.&nbsp; - Jer ne želimo da živimo u strahu - zaključio je Mrdak. Nakon održanih govora, građanke i građani Cetinja su započeli povorku tišine do stanice policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021918028_d5f7375ee6689b28e43647bedfb8b5ee5474ae9ddafc9e5ecf11822a389ea08a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025021918028_d5f7375ee6689b28e43647bedfb8b5ee5474ae9ddafc9e5ecf11822a389ea08a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sudenti Kamo sjutra"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021918024_dbef27bcfdbd5a78bc7bd01bfc46eb510611bed2b2a9a7a9f0a5518d7ec971b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025021918024_dbef27bcfdbd5a78bc7bd01bfc46eb510611bed2b2a9a7a9f0a5518d7ec971b4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Odgovornost "> <figcaption>Građani ispred stanice policije ostavili transparente na kojima piše "Odgovornost" i "Neodgovornost ubija"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219180216_d9ad992469499ec5c4fa56dacb90582a29cb06ba1493b541f54d36312f3c3803.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250219180216_d9ad992469499ec5c4fa56dacb90582a29cb06ba1493b541f54d36312f3c3803" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ispred stanice policije na Ct"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219180220_dd0975b86c1ceab44ca9a77dadc0216a4d77afa8099e60986d407f5f0f3eaf32.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250219180220_dd0975b86c1ceab44ca9a77dadc0216a4d77afa8099e60986d407f5f0f3eaf32" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Neodgovornost ubija"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prosvjetni i kulturni radnici Cetinja: Što ćutnja odgovornih bude duže trajala, to će naša građanska neposlušnost biti glasnija

Iz kolektiva neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ saopštili su da će se priključiti večerašnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika koji se organizuje kako bi se iskazala podrška njihovim zahtjevima, među kojima je prvi smjena ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.&nbsp;
Oni su podsjetili da će plenum poćeti ispred spomenika Lovćenska vila u 17:26h, te da će odatle građani i građanke započeti povorku tišine do stanice policije.&nbsp;
Incijatori današnjeg plenuma, njih oko 40, pozvali su sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže održavanju Plenuma. &nbsp;
- Mi, prosvjetni i kulturni djelatnici i djelatnice s Cetinja, svjesni težine trenutka u kojemu se naš grad nalazi nakon dva masovna ubistva u kojima je život izgubilo dvadeset troje naših sugrađana i sugrađanki, od čega četvoro đece, smatramo da svi zajedno kao društvo moramo preduzeti ozbiljnije korake i uticati na institucije sistema da preuzmu odgovornost kako se pomenuti zločini nikad ne bi ponovili. Stoga smo odlučni podržati zahtjeve studentske grupe "Kamo śutra" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U znak solidarnosti sa studentima i studentkinjama, kako se dodaje, pozivaju sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže na Plenumu koji će održati u utorak u 17.26h ispred spomenika Vila.&nbsp;
- Takođe, pozivamo sve stanovnike i stanovnice Prijestonice koji saośećaju sa žrtvama zločina da prisustvuju Plenumu, kako bismo svi zajedno donijeli odluku o načinu na koji ćemo podržati naše studentkinje i studente u njihovoj građanskoj neposlušnosti. Mirno, dostojanstveno, cetinjski, radi žrtava, i da se nikad ne ponovi! - navodi se u saopštenju.
Inicijalni potpisnici i potpisnice:&nbsp;
Prof. dr Aleksandar Čilikov, akademik CANU
Prof. dr Veselin N. Ivanović, Univerzitet Crne Gore
Doc. mr Aleksandar Radunović - Popaj, FDU, Univerzitet Crne Gore
Tatjana Tanja Jović, etnološkinja
Jelena Lela Milošević, direktorica Centra za kulturu Prijestonice Cetinje
Maja Dragićević Roganović, etnološkinja / antropološkinja
Anđe Kapičić, istoričarka umjetnosti
Žana Lekić, redovni profesor kamerne muzike na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Olivera Kusovac, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Adnan Čirgić, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, predśednik Crnogorskoga PEN centra
Mr Vukota Vukotić, Državni arhiv Crne Gore
Mr Ivana Mitrović, profesorica, JU
Srednja stručna škola
Prof. dr Jasna Tatar Anđelić, redovna profesorica Filološkoga fakulteta Univerziteta Crne Gore
Slađana Sjekloća, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Petar Špadijer,
profesor biologije u JU Gimnazija, član UO NVO Prosvjetna zajednica Crne Gore
Doc. dr Jelena Šušanj, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Bojan Martinović, redovni profesor klavira na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. mr Oleksij Molčanov, redovni profesor korepeticije, Fakultet muzičkih umjetnosti UCG
Prof. mr Suzana Pajović, Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Mr Ljiljana Perišić, Osnovna škola "Njegoš"
Petar Glendža, Narodni muzej Crne Gore
Srđan Pejović, arhivski savjetnik, Državni arhiv Crne Gore
Nataša Stanojević, profesorica Gimnazije
Prof. dr Jelena Martinović Bogojević, muzički pedagog, Muzička akademija UCG
Prof. dr Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Ana Pejović, arhivistica, Državni arhiv Crne Gore
Doc. dr Deja Piletić, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Svetlana Ivanović, profesorica u Gimnaziji
Dejana Dizdar, Osnovna škola "Lovćenski partizanski odred"
Branka Kaluđerović, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Danijela Bokan, mr obrazovne politike
Doc. dr Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Irena Delja, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Stefan Todorović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Zoran Vulević, pisac
Mr Jakov Marković, Narodni muzej Crne Gore
Mr Dejan Batrićević, grafički dizajner
Željko Vušurović, dramski pisac
Balša Vulević, pjesnik
Rajko Radulović, dramaturg i publicist
Izabela Radunović, profesorica talijanskoga jezika
Luka Radović, muzičar i vizuelni umjetnik
Sreten Vujović, pisac i prevodilac
Mr Sanja Orlandić, FCJK - Cetinje
Radmila Kovačević, slikar
doc. dr Milan Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Radmila Kovacevic, slikar
Borilović Anuška, profesor engleskog jezika i književnosti, OŠ "Njegoš"
Jovanović Maja, profesorica likovne kulture, OŠ " Njegoš"
Đukanović Vesna, profesorica c- s,b,h jezika i književnosti, OŠ Njegoš
Darinka Peras, OŠ "Njegos", Cetinje
Jovanka Popovic Pavlović, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Popović Dobrila, profesorica engleskog jezika i književnosti, OŠ " Njegoš"
Božo Zuber, glumac
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog OŠ " Njegoš"
Danijela Radulović, bibliotekar savjetnik
Branko Mrdak, prof likovne grupe predmeta, srednja likovna škola "Petar Lubarda"
Lada Perović, profesorica likovne grupe predmeta Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Pejović, profesorica dizajnerske grupe predmeta, Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Lompar, magistar grafike
Vukan Lompar, profesor dizajnerske grupe predmeta
Andrea Stankovic, profesorica muzičke kulture OŠ "Njegoš"
Vesna Knežević, profesor, OŠ "Njegoš"
Irena Vujošević, prof. razredne nastave,OŠ "Njegoš",
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog, OŠ " Njegoš"
Jelena Vujović, profesor razredne nastave OŠ "Njegoš"
Lidija Balšić, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Branislava Jovićević, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegoš"
Biljana Kavaja, nastavnik razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Svetlana Marković , profesor razredne nastave, Osnovna škola " Njegoš"
Ana Kokotović, profesor razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Mr Mirjana Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Vladimir Marković, profesor engleskog jezika i književnosti-JU Srednja stručna škola

„Kamo śutra“ se priključuje današnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika: Ispred spomenika Lovćenska vila u 17.26 sati

Jedan od najistaknutijih ruskih pijanista svoje generacije, višestruki laureat prestižnih međunarodnih takmičenja, Rem Urasin, održaće premijerni koncert u Podgorici u utorak, 16. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Gostovanje uglednog umjetnika realizuje se u okviru muzičkog programa KIC-a, a ujedno je dio manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS.
Rem Urasin je dobitnik brojnih međunarodnih priznanja, među kojima se izdvajaju nagrade sa Međunarodnog Šopenovog takmičenja u Varšavi (1995), „Monte Carlo Piano Masters“ (Velika nagrada, 2001) i Međunarodnog takmičenja pijanista u Sidneju (2004). Tokom bogate međunarodne karijere nastupao je sa vodećim svjetskim orkestrima i u najuglednijim koncertnim dvoranama.
Na koncertu u KIC-u publika će imati priliku da čuje djela Frederika Šopena i Domenika Skarlatija. Govoreći o programskom izboru, Urasin ističe da, iako naizgled pripadaju različitim epohama i muzičkim svjetovima – italijanskom baroku i poljskom romantizmu – Skarlati i Šopen dijele duboku umjetničku povezanost.
– Poznato je da se Šopen duboko divio Skarlatijevim sonatama, pronalazeći u njima savršenu jasnoću forme i emocionalnu dubinu koje će kasnije postati obilježje i njegove sopstvene muzike – zapisao je Urasin.
O umjetniku
Rem Urasin aktivno nastupa širom svijeta, održavajući resitale, solističke koncerte i majstorske kurseve. Sarađivao je sa Ruskim nacionalnim orkestrom, Državnim simfonijskim orkestrom Rusije, Moskovskom i Varšavskom filharmonijom, Poljskim baltičkim filharmonijskim orkestrom, kao i sa simfonijskim orkestrima u Sidneju i Tokiju. Nastupao je i sa brojnim kamernim ansamblima u Beču i Krakovu, te sarađivao sa istaknutim umjetnicima poput Mihaila Pletnjeva, Maksima Vengerova, Miše Majskog, Džulijana Rahlina i drugih.
Njegovi diskografski projekti, objavljeni u Velikoj Britaniji, SAD-u, Rusiji, Japanu i Australiji, naišli su na izuzetno priznanje kritike. CD sa djelima Rahmanjinova i Šostakoviča, snimljen sa violončelistom Borisom Andrijanovim, britanski časopis Gramophone proglasio je najboljim albumom u kategoriji kamerne muzike za 2007. godinu. Posebno se izdvaja i dvostruki CD sa kompletnim Šopenovim mazurkama, objavljen 2015. godine za izdavačku kuću „Brilliant Classics“, koji je na platformi YouTube zabilježio više od tri miliona pregleda.
Urasin je i autor brojnih umjetničkih i edukativnih projekata, aranžer i orkestrator, kao i umjetnički direktor Muzičkog i umjetničkog festivala Fondacije „Svjatoslav Rihter“ u Tarusi. Od 2022. godine živi i djeluje u Portugalu.
Ulaz na koncert je besplatan.

Koncert pijaniste Rema Urasina u KIC-u „Budo Tomović“

Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati započinju pregovore o potpisivanju Sporazuma o ekstradiciji i Sporazuma o pravnoj saradnji u krivičnim stvarima, što predstavlja značajan korak u jačanju ugovorne baze između dvije države, čiji su odnosi ocijenjeni kao izuzetno dobri i na najvišem nivou. To je poručeno tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića sa ministrom pravde UAE Abdulahom bin Sutanom bin Awadom Al Nuaimijem, održanog u Abu Dabiju.
Ministar Božović boravi u službenoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je sa svojim domaćinom razgovarao o mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje, predstavljajući pritom reformske procese koje Crna Gora sprovodi u okviru evropskih integracija.
– U punom kapacitetu smo posvećeni procesu evropske integracije jer je to imperativ za našu Vladu. Usaglašavanje sa pravnim okvirom Evropske unije je zahtjevan, ali ključan proces za reformu pravosudnog sistema i stvaranje sigurnog i pouzdanog ambijenta za građane i privredu – poručio je Božović.
On je istakao da Crna Gora, paralelno sa EU putem, jača odnose i sa strateškim partnerima poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, što potvrđuju i međudržavni sporazumi potpisani tokom ove godine.
Ministar pravde UAE Abdulah Al Nuaimi naglasio je značaj institucionalne saradnje dva ministarstva pravde, ocijenivši Crnu Goru kao važnog partnera i prijatelja.
– Postoje brojne mogućnosti za saradnju i spremni smo da sarađujemo na svim nivoima kako bismo ojačali ugovornu bazu, kao temelj buduće, još uspješnije saradnje – kazao je Al Nuaimi, uz poruku da Crna Gora može računati na punu podršku, posebno u oblasti digitalizacije pravosuđa i razvoja modela mirnog rješavanja sporova.
Sagovornici su se saglasili da su dosadašnji međudržavni sporazumi dali snažan impuls odnosima dvije zemlje, te da je došlo vrijeme da se veoma dobri politički i ekonomski odnosi dodatno osnaže kroz precizniji i snažniji pravni okvir.
U tom kontekstu, iskazana je spremnost za formiranje zajedničkih radnih timova koji će u narednom periodu raditi na jačanju međunarodne saradnje u krivičnim stvarima i oblasti ekstradicije, ali i na unapređenju digitalizacije pravosuđa, kao i promociji arbitraže i medijacije kao savremenih modela mirnog rješavanja sporova.
Tokom susreta je ocijenjeno da dvije zemlje ulaze u fazu intenzivnije saradnje, te da je ovo pravi trenutak za jačanje ugovorne baze i razmjenu najboljih praksi, koje će doprinijeti većoj efikasnosti i sigurnosti pravnog sistema, kako u funkciji budućih investicija, tako i u drugim oblastima od obostranog interesa.

Božović u Emiratima: Buduću saradnju podstaći snažnijim pravnim okvirom

Tužilaštvo u Esenu podiglo je optužnicu protiv medicinskog tehničara (32) zbog sumnje da je seksualno zlostavljao pacijente koji su bili pod anestezijom na univerzitetskoj klinici. On se takođe sumnjiči da je napastvovao 14-godišnju djevojčicu koja je bila pri svijesti.
Intenzivnom i anesteziološkom tehničaru iz Dortmunda stavlja se na teret da je između aprila 2017. i avgusta 2025. naškodio ukupno petoro pacijenata – četiri žrtve su bile ženskog pola, jedna muškog. Prema navodima suda u Esenu, oni su imali 14, 28, 35 i 43 godine. Starost pete žrtve nije poznata.
Kako je navela portparolka suda, djela su se dogodila dok su žrtve bile u vještačkoj komi ili pod totalnom anestezijom. „Pacijenti su bili bespomoćni i bez svijesti“, rekla je ona za BILD.
Na Univerzitetskoj klinici u Esenu navodno su se dogodila tri silovanja. Još jedno djelo se, prema optužnici, dogodilo u drugoj bolnici. Osumnjičeni je posljednjih godina radio u više klinika u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji: Minsteru, Gelzenkirhenu, Bohumu – preko jedne agencije za privremeno zapošljavanje. Radio je i honorarno u Kliničkom centru Dortmund.
Prema optužnici, 32-godišnjak je svoja djela snimao i fotografisao, a tužilaštvo ga tereti da je snimke slao jednoj poznanici (30), koja je optužena za saučesništvo. Istražitelji ga takođe terete za posjedovanje i distribuciju dječje pornografije.
Policija je došla do osumnjičenog nakon što je kriminalna policija u Kosfeldu protiv njega vodila istragu zbog sumnje da posjedjuje dječju i životinjsku pornografiju. U julu su policajci pretresli njegov stan u Olfenu i zaplijenili telefone i memorijske uređaje.
Prema informacijama BILD-a, pronašli su dva video-snimka na kojima su, kako se čini, omamljeni pacijenti koji su seksualno zlostavljani – jedan muškarac i jedna žena. Pored toga, istražitelji su otkrili fotografije nage, očigledno anestezirane pacijentkinje.
Početkom avgusta osumnjičeni je uhapšen u Dortmundu i od tada je u istražnom pritvoru. Prema sudu, optužnica je uručena, a ako nadležno vijeće prihvati optužnicu, suđenje bi moglo da počne već na proljeće.

Njemačka: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba zadobila teže, a šest lakše tjelesne povrede.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru, Kotoru i Budvi po dvije.
U Tivtu, Ulcinju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdat je 401 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;