Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Vladu Crne Gore i poslanike Skupštine da hitno povuku iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i da obezbijede jasno propisane, precizne i provjerljive kriterijume za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sa odgovarajućim procesnim garancijama u disciplinskom postupku, kao što su pravo na upoznavanje sa optužbom i pravo da se na nju odgovori, tj. pravo na odbranu.
- <a href="https://www.gov.me/dokumenta/900fff6e-302c-436d-bf6d-3076715092ac" target="_blank">Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima</a>, koji je Vlada usvojila 16. decembra, predloženo je da u slučaju postojanja „bezbjednosnih smetnji" na strani policijskog službenika, koje utvrđuje uzak krug ljudi po izboru ministra unutrašnjih poslova, policijski službenik momentalno dobija otkaz, bez sprovođenja disciplinskog postupka. Otkaz se automatski odnosi i na sve službenike protiv kojih je disciplinski postupak po ovom osnovu već u toku. Na ovaj način se grubo ugrožava ljudsko pravo na rad i na pravičnost postupka i dozvoljava se uskom političkom krugu da nekontrolisano i arbitrerno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija - saopšteno je iz HRA.
Time se, kako kažu u toj organizaciji, omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting", koji inače podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stručnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slučaju ne smije izložiti riziku političke samovolje kakvu Predlog zakona dozvoljava.
Prijedlog, napominju u HRA, nije usklađen sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja Crne Gore EU.&nbsp;
- Ovakva rješenja jasno pretvaraju Policiju u instrument političke lojalnosti, ugrožavajući profesionalnost i depolitizaciju ove institucije i samim tim i povjerenje građana - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji detaljno su istakli posebno sporne tačke u Prijedlogu zakona. Navode da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju obrazuje ministar unutrašnjih poslova (čl. 6 Prijedloga), dobija veoma široko i nekontrolisano ovlašćenje da odlučuje o prijemu, obrazovanju i napredovanju u Upravi policije, kao i o prestanku radnog odnosa policijskim službenicima po sili zakona (čl. 24), a bez jasno definisanih i provjerljivih kriterijuma.&nbsp;
- Time se odlučivanje o egzistencijalnom pravu na rad prepušta tijelu koje nije nezavisno, već neposredno podređeno ministru kao eksponentu jedne političke partije - napominju u HRA.
U HRA dalje kažu da Prijedlog zakona radikalno mijenja dosadašnji sistem bezbjednosnih provjera tako što pomenuta Komisija može utvrditi postojanje bezbjednosnih smetnji i bez mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ako joj ANB ne dostavi mišljenje u predviđenom roku (čl. 6 i 20).&nbsp;
- Na taj način se napušta ranije zakonsko rješenje, prema kojem je izostanak mišljenja ANB-a značio pretpostavku da bezbjednosne smetnje ne postoje. Ovim se uklanja i minimalni institucionalni korektiv u postupku odlučivanja o "bezbjednosnim smetnjama" koji bi došao od ANB, kao nadležnog organa za pitanja bezbjednosti - dodaju u HRA.
Posebno je problematično, navode, što se kandidat za posao u policiji ili policijski službenik o navodnom postojanju bezbjednosnih smetnji samo formalno obavještavaju, bez prava da budu upoznati sa razlozima, činjenicama ili dokazima na osnovu kojih je takva ocjena donesena.&nbsp;
- Time se onemogućava i djelotvorna sudska ili upravna kontrola odluke, jer je pravo na pravni lijek svedeno na puku formalnost. U praksi, ovakvo rješenje omogućava trajno isključenje pojedinaca iz Uprave policije na osnovu tajnih, neprovjerljivih i potencijalno politički motivisanih procjena - ocjenjuju u HRA.
Prijedlog zakona, ističu, napušta koncept disciplinske odgovornosti kao osnovnog mehanizma utvrđivanja individualne krivice i profesionalne odgovornosti (čl. 22) koji je bez izuzetka propisan Zakonom o državnim službenicima, i to pod izgovorom efikasnosti.&nbsp;
- Predlagač tvrdi da je novi model efikasniji jer prestanak radnog odnosa po sili zakona dolazi odmah (čl. 24), bez dugotrajnih disciplinskih postupaka, a da je „ishod isti" kao kod sadašnjeg sistema. Ova tvrdnja je problematična, jer se zasniva na pretpostavci da su bezbjednosne smetnje nedvosmisleno i objektivno utvrđene, što dosadašnja praksa demantuje. "Prijeki sud" pod kontrolom ministra, ne može nadomjestiti pravičan postupak, u kojem postoji pravo na odbranu, a koje u državi vladavine prava, a ne partijske diktature, mora da bude dostupno svakome kome je ugroženo pravo na rad i lična i profesionalna reputacija - navode u HRA.
Uvodi se, naglašavaju, i retroaktivna primjena propisa (čl. 26). Pozivanje Vlade na „javni interes", kako bi izbjegla ustavnu zabranu povratnog dejstva propisa (čl. 147 Ustava), ne može, poručuju u HRA, opravdati retroaktivnu primjenu strožih posljedica koje automatski dovode do prestanka radnog odnosa, posebno kada se zasnivaju na tajnim i neprovjerljivim procjenama bezbjednosnih smetnji, bez prava na obrazloženu odluku i djelotvoran pravni lijek.
- Takvo pogoršanje pravnog položaja zaposlenih dodatno narušava pravnu sigurnost i pravičan postupak - naveli su u saopštenju.
U HRA kažu i da se Institut bezbjednosnih smetnji uspostavlja kao trajan i sveobuhvatan mehanizam selekcije, koji se ne odnosi samo na aktivne policijske službenike, već i na kandidate za prijem pripravnika, korisnike stručnog osposobljavanja u Policiji, kandidate za osnovno i visoko policijsko obrazovanje.
- To omogućava stalnu provjeru „podobnosti" kadra kako prilikom ulaska u sistem, tako i tokom cijele karijere. Time se stvara institucionalni okvir za političku i ideološku filtraciju kadrova, nespojivu sa principima profesionalne, depolitizovane i demokratski kontrolisane policijske službe - naglašeno je u saopštenju.
U HRA poručuju da se bezbjednost države ne može graditi na snižavanju dostignutog nivoa ljudskih prava u vidu ukidanja procesnih garancija, niti na političkoj selekciji kadrova, već na temelju vladavine prava koja podrazumijeva izgradnju profesionalnih institucija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutršanjim poslovima: Partijska čistka policije pod maskom „vetinga"

Zaštita djece u vanrednim i kriznim situacijama mora biti sistemski integrisana u procjene rizika i planove reagovanja, poručeno je sa radionice održane u Podgorici, koju su organizovali Ministarstvo unutrašnjih poslova - Direktorat za zaštitu i spašavanje, Inicijativa za pripremljenost i prevenciju katastrofa u jugoistočnoj Evropi (DPPI SEE) i UNICEF, na temu „Analiza i procjena rizika za osjetljivu kategoriju – djecu i brza procjena potreba“. Na otvaranju radionice govorili su Miodrag Bešović, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Mikele Mesina, regionalni savjetnik za vanredne situacije u kancelariji UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i Rade Rajkovčevski, šef Sekretarijata DPPI SEE. Bešović je naglasio važnost i kompleksnost teme jer se radi o najranjivijoj grupi u svakoj krizi – o djeci.&nbsp; - Cilj nam je da pronađemo odgovore na brojna pitanja. Neka od njih su: da li smo dovoljno pažnje posvetili i na adekvatan način obradili ovu oblast u procjeni rizika od katastrofa; da li su naši planovi dovoljno jasni u procedurama zaštite ove najranjivije kategorije; da li smo dovoljno obučeni za operativne aktivnosti zaštite i spašavanja djece; da li su oni dovoljno edukovani za samopomoć i saradnju. Briga o djeci u zaštiti i spašavanju nije samo obaveza. To je moralni i profesionalni imperativ - istakao je Bešović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219121212_ece54aa70ad39b41b2601a3693cb8d51ae265f14862ea09d5b2a6142bc883658.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219121212_ece54aa70ad39b41b2601a3693cb8d51ae265f14862ea09d5b2a6142bc883658" data-rendition-name="original" width="1205" height="1600" loading="lazy" alt="Sa radionice"> <figcaption>Sa radionice(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Radionica je organizovana kao nastavak prve regionalne obuke u ovoj oblasti, sa ciljem daljeg jačanja kapaciteta država članica DPPI SEE za integrisanje pristupa prilagođenih djeci u analize i procjene rizika od katastrofa, kao i u brze procjene potreba. Događaj je okupio predstavnike institucija i službi nadležnih za zaštitu i spašavanje, kao i eksperte i praktičare UNICEF-a iz cijelog regiona. Kroz stručne prezentacije, moderirane diskusije i praktične grupne vježbe, učesnici su razmatrali ključne aspekte analize rizika sa pristupom prilagođenom djeci, uključujući specifične ranjivosti i kapacitete u kontekstu katastrofa, upotrebu indikatora prilagođenih za djecu, kao i primjenu ovih pristupa u planiranju pripravnosti, odgovora i oporavka. - Radionica je pružila vrijednu platformu za razmjenu iskustava i dobrih praksi na regionalnom nivou, doprinoseći unapređenju koordinacije između institucija i službi nadležnih za zaštitu i spašavanje i institucija koje se bave zaštitom djece. Takođe, potvrđena je kontinuirana saradnja između DPPI SEE i UNICEF-a u promociji inkluzivnih, na djecu usmjerenih i otpornih sistema upravljanja rizicima od katastrofa u jugoistočnoj Evropi, sa posebnim fokusom na zaštitu i dobrobit djece u slučaju katastrofa i kriznih situacija - saopšteno je iz MUP-a. Nakon održane radionice, upriličen je bilateralni susret generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodraga Bešovića i Mikelea Mesine regionalnog savjetnika za vanredne situacije u kancelariji UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju. Tokom sastanka, sagovornici su ocijenili da je dosadašnja saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i UNICEF-a bila kvalitetna, sadržajna i usmjerena ka unapređenju sistema zaštite i spašavanja, posebno u kontekstu zaštite djece u vanrednim situacijama. Poseban akcenat stavljen je na nastavak i dodatno unapređenje saradnje kroz konkretizovanje aktivnosti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, sa fokusom na potrebe i bezbjednost djece, kao jedne od najranjivijih kategorija stanovništva. Takođe, razmatrane su mogućnosti realizacije zajedničkih regionalnih projekata koji bi doprinijeli jačanju kapaciteta i razmjeni dobrih praksi u oblasti upravljanja rizicima od katastrofa. - Sagovornici su izrazili spremnost da i u narednom periodu nastave blisku saradnju, uz zajednički cilj jačanja otpornosti zajednica i unapređenja sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i regionu - poručeno je iz MUP-a.

Zaštita djece kao prioritet u krizama: Jačanje regionalnih kapaciteta za odgovor na katastrofe

Privredna komora Crne Gore raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2025. godinu. Kao institucija od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog razvoja i podršku privrednicima, Komora prepoznaje važnost nagrađivanja izuzetnih rezultata i doprinosa poslovnih subjekata u zemlji, saopšteno je iz PKCG.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i ove godine dodijeliće se u sljedećim kategorijama: za uspješno poslovanje, za društvenu odgovornost, za inovativnost, za unapređenje menadžmenta i za žene u biznisu.&nbsp;
Nagrada za uspješno poslovanje dojeljuje se preduzetnicima, mikro i malim, srednjim i velikim privrednim društvima posebno za oblasti usluga i industrije.&nbsp;
Iz Privredne komore pozvali su članove Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade do 20. februara 2026. godine.&nbsp;
Prijedlozi se mogu dostaviti u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/2, Podgorica ili na imejl adresu pkcg@pkcg.org.&nbsp;
Odluku o dodjeli nagrada donosi Odbor za dodjelu nagrada Komore, koji je izabran od strane predsjednika Komore, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.
Pravilnik o dodjeli nagrada, koji sadrži kriterijume, može se pogledati na <a href="https://komora.me/">veb sajtu Privredne komore</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

Građani su počeli da se okupljaju na brdu Gorica u okviru skupa neformalne asocijacije slobodnih građana STEGA, na kom će obilježiti Dan oslobođenja Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111252_4c4378c27addb7c45c9862ce33c43e2f3e7c1448b9d8bbde1f5712ab88f5a61c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219111252_4c4378c27addb7c45c9862ce33c43e2f3e7c1448b9d8bbde1f5712ab88f5a61c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Početak je zakazan u 11 sati i 55 minuta na brdu Gorica kod spomenika Partizanu borcu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_e5bc21a15a4f2b57ef6dc494a396b218102dad61cc58cebd0229bc113df4e733.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121912128_e5bc21a15a4f2b57ef6dc494a396b218102dad61cc58cebd0229bc113df4e733" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111252_c0d20b922b4afc72f0ffa1ebfba9678094ad69069b4264ca086377090154a161.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251219111252_c0d20b922b4afc72f0ffa1ebfba9678094ad69069b4264ca086377090154a161" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEMIfHRBuMZY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Simbolično, kako je najavljeno, u 5 do 12 građanima će se obratiti novinar i publicista Danilo Daro Burzan, istoričarka Jadranka Selhanović, studentkinja političkih nauka Tamara Đurković i profesor istorije Igor Radulović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_ff7f47852efa37e78aa1a9e872cc13a935f3f3c0b448f61cc1fb403842d21c5c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251219111248_ff7f47852efa37e78aa1a9e872cc13a935f3f3c0b448f61cc1fb403842d21c5c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_ae5624c0181e934661595bcf76a60f14c17bf3ada64e5e7fae109bb4648371ef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121912128_ae5624c0181e934661595bcf76a60f14c17bf3ada64e5e7fae109bb4648371ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Vijenac na spomenik Partizanu borcu u ime asocijacije položiće akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović i generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111252_574ffcb94e445c3dfc778249242bafd9992d1d336c46bd710209a22a17d73c1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251219111252_574ffcb94e445c3dfc778249242bafd9992d1d336c46bd710209a22a17d73c1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_7bb1cfa49bd19e7195bcedbb55ab7db655d2b981c8e1701508f50154a7fd77b7.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251219111248_7bb1cfa49bd19e7195bcedbb55ab7db655d2b981c8e1701508f50154a7fd77b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_7c465be620d95b56f6f3ec47bc1347be8b8a90eb3f6e2a7cff98273ef6d8f701.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121912128_7c465be620d95b56f6f3ec47bc1347be8b8a90eb3f6e2a7cff98273ef6d8f701" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Nakon prigodnog programa, kako je najavljeno, govoriće reditelj Danilo Marunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_7be0cc2d3a8836874d59251a55b6b6743c1c0af998e35a341019b399298518e9.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251219111248_7be0cc2d3a8836874d59251a55b6b6743c1c0af998e35a341019b399298518e9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - STEGA poziva sve građanke i građane da sa Gorice zajedno u 5 do 12 pošaljemo poruku da Crna Gora ni danas ne pristaje na represiju bilo koje vrste i da uzdignute glave ponosno stoji na crvenoj liniji odbrane slobodne riječi i slobodnih građana, antifašizma i temeljnih ljudskih prava, braneći time i uspomenu na crnogorske antifašiste i borce koji su nam prije 80 godina obezbijedili život, slobodu i državu. Pridružite se grupi od 35 procesuiranih građana i budite dio istorije, slobode i časti. Vidimo se u 5 do 12 na Gorici, na crvenoj liniji - istaknuto je u najavi protesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_ba3a1a20df8282d9bb6307cbb71b4a246822584901f124459b14c447b05f7cd5.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025121912128_ba3a1a20df8282d9bb6307cbb71b4a246822584901f124459b14c447b05f7cd5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FxLQOqGerlR0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_4f003cf27c7d007e6a027e9435f41042a145948cc0a6ef6247e097fc341df645.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20251219111248_4f003cf27c7d007e6a027e9435f41042a145948cc0a6ef6247e097fc341df645" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_3896a59bf9e0d95cbf5a2d12d38cb268c78774b89635ed5ab83c2c6568ef4150.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20251219111248_3896a59bf9e0d95cbf5a2d12d38cb268c78774b89635ed5ab83c2c6568ef4150" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_db90fbb999df2c93d51dcee05984d279bb661d7e61e7484bffc62b0d51325b14.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20251219111248_db90fbb999df2c93d51dcee05984d279bb661d7e61e7484bffc62b0d51325b14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_ae4d599950c3ee6ee8132bee2ab82bb1eeea368c426e3b0bd8c299ba821ecf69.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="20251219111248_ae4d599950c3ee6ee8132bee2ab82bb1eeea368c426e3b0bd8c299ba821ecf69" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_16591b52cd5844e729cf8cbb36e42d5c5a49bb6c7da8063cf8aad2e01848a532.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20251219111248_16591b52cd5844e729cf8cbb36e42d5c5a49bb6c7da8063cf8aad2e01848a532" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWmloSXDl0Ew&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO, VIDEO) Počelo okupljanje na Gorici: Crna Gora ne pristaje na represiju

Rekonstrukcija Srednje stručne škole u Baru, vrijedna preko pola miliona eura, završena je.
Radovi su obuhvatili sanaciju fasade, ravnih i kosih krovova, kao i zamjenu dijela fasadne stolarije.
Rekonstrukcija je realizovana u okviru projekta ,,Program unapređenja crnogorskog obrazovanja”, koji Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova sprovode u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB).&nbsp;
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa međunarodnim partnerima, nastavljaju da rade na unapređenju kvaliteta obrazovne infrastrukture na svim nivoima obrazovanja, u svim krajevima Crne Gore, kako bismo i u infrastrukturnom smislu bili spremni za reformu obrazovnog sistema koja je pred nama - poručeno je iz tog resora.

Rekonstruisana Srednja stručna škola u Baru: Radovi vrijedni pola miliona eura

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-unutrasnjim-poslovima

HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutršanjim poslovima: Partijska čistka policije pod maskom „vetinga"

Zaštita djece kao prioritet u krizama: Jačanje regionalnih kapaciteta za odgovor na katastrofe

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

(FOTO, VIDEO) Počelo okupljanje na Gorici: Crna Gora ne pristaje na represiju

Rekonstruisana Srednja stručna škola u Baru: Radovi vrijedni pola miliona eura

PRATITE TVe UŽIVO