Gradski Štab za vanredne situacije donio je odluku o ukidanju stanja vanredne odbrane od poplava na području Prijedora, pošto se stanje na zaplavljenim područjima počelo stabilizovati i voda povlačiti.
- Trenuti vodostaj Sane je 436 centimetara, a Gomjenice 481 centimetar. Vodostaj obje rijeke ima tendenciju opadanja, ali svi subjekti nastavljaju s aktivnostima na terenu - navodi se u saopštenju gradskog Štaba za vanredne situacije.
Najavili su da će se od sjutra redovno odvijati nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području grada, osim područnog odjeljenja Osnovne škole „Branko Ćopić“ u Gomjenici, koja je bila poplavljena.
U saopštenju se ističe da su tokom prethodne noći i danas dežurne ekipe, uz pomoć teške mehanizacije, prokopavanjem kanala usmjeravale vodu iz zaplavljenih područja ka koritima rijeka.
Pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice su pumpama ispumpavali vodu iz ulegnuća i dvorišta domaćinstava.
- Prema prvim procjenama, na području grada u više gradskih i prigradskih naselja voda je zaplavila i poplavila više od 800 objekata. Životno ugroženih nema - ističe se u saopštenju Štaba za vanredne situacije Prijedora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

BiH: Ukinuto stanje vanredne odbrane od poplava u Prijedoru

U Prijedoru je evakuisano je 145 osoba, a oko 800 objekata je poplavljeno, rekao je šef Odsjeka za civilnu zaštitu Prijedor Miroslav Krneta.
- Rijeka Sana je počela da opada, bila je 515 centimetara, a sad je 456 centimetara. Opada i rijeka Gomjenica. Rijeka Miloševica nije ovaj put pravila probleme zbog izgrađenog potpornog zida. Nakon analize štete koja je nastala, imat ćemo više informacija - istakao je on za RTRS.
Kako dodaje, gradski Štab za vanredne situacije preduzeo je sve korake koji su bili u njihovoj moći.
- Gradski štab proglasio je prvi stepen odbrane od poplava, nakon čega smo nastavili pratiti stanje. Na 460 centimetara proglasili smo vanredno stanje. Poduzeli smo sve mjere da bi spriječili izlijevanje Sane. U Tokovima i Gomjenici rađeni su nasipi, jedan dio nasipa u Tukovima nije izdržalo. Najteža situacija je u Tukovima i Gomjenici - dodao je on.
Kako ističe, novi problem jesu podzemne vode, koje su se počele pojavljivati na mjestima gdje do sada nisu.
- Evakuisano je oko 145 lica, oni gdje nisu imali gdje otići smješteni su u hotelu Prijedor. Oko 800 objekata je zaplavljeno, zvanično ćemo znati kada Grad Prijedor formira komisiju koja će izaći na teren - navodi on.
Preporučuje i da građani u Prijedoru vodu za konzumiranje prokuvavaju.

Prijedor: Evakuisano 145 osoba, poplavljeno 800 objekata

Na području Prijedora poplavljeno je više od osam stotina objekata, a do sada su vatrogasci i pripadnici Civilne zaštite evakuisali 145 ljudi iz poplavljenih kuća, najnoviji su informacije nadležnih službi u BiH.
Na području Prijedora sinoć je proglašeno stanje vanredne odbrane od poplava, a najteža situacija je u naseljima Gomjenica i Tukovi.
Mnoge kuće su pod vodom, a vodostaj Sane u večernjim časovima narastao je na 504 centimetra.
Prijedor je danas posetio premijer bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković, najavivši pomoć tom gradu, ali i ostalim poplavljenim područjima.

U Prijedoru poplavljeno više od 800 objekata: Evakuisano 145 osoba

Proglašene su mjere vanredne odbrane od poplava za poplavno područje rijeke Save Dubička ravan, sektor pet, saopšteno je iz javne entitetske ustanove "Vode Srpske" u Bosni i Hercegovini.
Na snazi su i sve prethodno proglašene mjere odbrane od poplava u poplavnim područjima te rijeke.
- Usljed velikog pritiska vode u toku dana pojavilo se nekoliko manjih klizišta na savskom nasipu u Orahovi kod Gradiške čija sanacija je u toku, a na području Broda rijeka Sava pravi uspor na ušću Ukrine i vraća vodu koja se razliva prema putu Brod-Derventa - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je tokom dana nastavljen rast vodostaja Save u svim sektorima u bh. entitetu Republika Srpska, a da je tokom dana najteža situacija i dalje na području Prijedora, gdje su poplavljena naselja. 
 
- Rijeka Sana prelila je preko parapetnog zida koji je 2015. godine nadograđen na visinu tzv. 500-godišnjih voda. Uz Sanu veliki je i pritisak vode iz rijeke Gomjenice i kanala Berek, kao i drugih vodotokova na ovom području - precizirano je u saopštenju.
Na području Prijedora, prema posljednjim informacijama, zaplavljeno je oko 600 objekata, ali niko nije životno ugrožen, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
- Timovi Republičke uprave civilne zaštite sa više čamaca i članova posade su na terenu i pomažu teritorijalnim vatrogasno-spasilačkim jedinicama u dvije mjesne zajednice u izvlačenju, odnosno prebacivanju građana iz kuća na prostor koji nije zaplavljen - rekao je Trninić.
Najkritičnije je u naseljima Tukovi i Gomjenica. 
 
Iz "Voda" su dodali da se na drugim slivovima u Republici Srpskoj bilježi stagnacija vodostaja i da se očekuje dalje smirivanje s obzirom da nisu najavljene nove obilnije padavine do kraja dana, prenela je Srna.
Rijeka Drina u Semberiji u toku noći između petka i subote opala je za oko 50 centimetara. 
 
- Na kanalskoj mreži u Semberiji situacija je takođe stabilna - naveli su iz "Voda Srpske". 
 
Obilne padavine uzrokovale su povećanje vodostaja rijeka u Bosni i Hercegovini.

BiH: Sava i dalje u porastu, teška situacija s poplavama i u Prijedoru

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Crnu Goru će danas u jutarnjim satima zahvatiti novo naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Više uslova za padavine biće u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -15 do tri, najviša dnevna od -2 do 11 stepeni.

Stiže novo naoblačenje, padavine popodne i tokom noći

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

Tag: prijedor