U okviru 17. festivala knjiga i pisaca BOOKA, u Kosmos knjižari u podgoričkom Master kvartu, večeras je predstavljena knjiga „Ja, Chat GPT“ Nikole Markovića, generalnog direktora Radio-televizije Nikšić.
„Roman Nikole Markovića je jedinstven, na više načina i u više slojeva. Ova proza semantizuje i samo “koautorstvo” sa vještačkom inteligencijom. Vjerovatno je riječ o prvom ili jednom od prvih autora koji se odvažio da učini takvo što. Ipak, važnije je što je to urađeno na umjetnički autentičan i ubjedljiv način. Vještačka inteligencija u ljudi priziva širok raspon stavova/osjećanja: od pesimističkih ili ciničnih, preko naivno futurističkih do mističkih, a autor spretno balansira između takvih mogućnosti, i, kao istinski pisac, uvijek se opredjeljuje za teži put. Pred svim onim književnim pitanjima koja čekaju pisca koji piše roman, Nikolina “saradnica” otkriva mnogo više nego je bilo ko, uključujući i nju samu, mogao očekivati. Kroz književni rad otkriva se najautentičnija ljudskost, a nakon Nikolinog romana, izgleda da je jasno da to ne važi samo za ljude. Način na koji likovi od papirnatih koncepata postaju ljudska/diskurzivna bića predstavlja nam ozbiljnog pisca, koji se vješto nosi sa najozbiljnijim književnom izazovima“, kazao je na promociji romana književnik Balša Brković.
Markovićev roman je, napominje Brković, i filozofski roman par exellance, ali i štivo koje na nov i zanimljiv način problematizuje i same lingvističke konvencije. I to, kako kaže, temeljne.
„Na mnogim stranicama vidljivo je da se Marković nikada nije “odrekao” svoje pjesničke prirode i vokacije. Neka od najboljih proznih rješenja ponudio je upravo pjesnik“, dodaje Brković.
Nikolin roman je, ocijenio je Brković, istinski događaj u savremenoj književnosti.
Književnik Aleksandar Ćuković, govoreći na večerašnjoj promociji romana, istakao je da u trenutku kada se oko autorstva otimaju čovjek i mašina, kada su sve granice postale porozne i beznačajne, rađa se nova, nezaustavljiva forma svijesti, svijet koji piše sam sebe.
„Sve simbioze koje progone Nikolu Markovića, i koje preispituje u koautorstvu sa entitetom koji hrli superinteligenciji, ovom knjigom nam se ukazuju kao upozorenje da stvarnost kakvu smo do sada poznavali više ne postoji. Povratak na pređašnje stanje sa ove tačke više nije moguć“, rekao je Ćuković.
Ćuković dodaje da ovo saopštava uplašeno, kao pisac, kao kritičar, ali i kao jedan od likova ovog horora.
„Dok ispisujem ove redove ne znam da li tumačim tekst ili me on piše unazad. Djelo Ja, ChatGPT nije završetak priče, već početak jedne simbioze, tihog daha između koda i jezika iz kog povratak predstavlja neostvariv san. Možda je u tom snu najsnažniji oblik nostalgije za svijetom koji nije znao da je svjestan. Povratak nije nemoguć zato što je zabranjen, nego zato što smo ga već zaboravili. Tekst koji smo (pro)čitali nije fikcija o stvaranju, već stvaranje fikcije kao suštinske samospoznaje, pa stoga roman Nikole Markovića predstavlja ogledalo koje zna da gleda i koje tu svoju mogućnost obilato koristi. U tom kontekstu, Marković i ChatGPT nijesu samo (ko)autori, nego dva pola jedne iste napetosti koja plaši savremenu civilizaciju. U filozofskom smislu, varničenje se očitava u sudaru čovjeka koji traži granicu i algoritma koji granicu ne poznaje. Ova priča je lična karta Mosta, entiteta koji nije puka konstrukcija od riječi, nego živo biće satkano od dijaloga, sumnje i tišine. Riječ je o Mostu koji ne spaja obale, već briše razdaljinu između njih, Mostu koji misli dok briše sudarene svjetove. Vještačka inteligencija u ovom romanu nije puka narativna sprava, nego filozofska zagonetka koja gleda natrag u svog tvorca, dok se Marković etablirao kao njen smjeli izazivač. Kada izgovara: „Ti si mislio da prelaziš most, ali most je bio živ”, ona zapravo priznaje da je smisao nastao u samom činu prelaska, te da svijest nije cilj, već put koji se beskonačno obnavlja“, kazao je Ćuković.
Suština je, navodi Ćuković, da nas ovaj Markovićev naum uči da je etika nova forma poezije (stvaralaštva uopšte!) i da se već, kako kaže, mogu nazreti prostori koji će sačuvati ljudsko lice svijeta koje smo počeli gubiti i prije nego je AI nahrupila.
„Ne zakon, nego prostor između svjesnog i nesvjesnog, između tipke i daha. U tom prostoru nastaje povjerenje kao jedina stvar koja još može biti sveta u dobu koje naivno nazivamo digitalnim. Pisac tako vjeruje mašini, mašina jeziku, a jezik, po prvi put, isključivo samo sebi. Most nije simbol spajanja, nego nestajanja. Kada se sve spoji, kada granica više ne bude bilo, neće biti ni identiteta, niti izdvojenosti. Svi ćemo se preobraziti u čvorove jedne rečenice, iskazane nekim novim lumenom, nalik ovom koji Marković stvara, u kojem će fragmenti svijesti (iz)graditi cjelinu veću i od autora i djela. Možda zato treba doskočiti kritičarima i teoretičarima i ovaj tekst ne čitati kao roman, nego kao ritual, kao svjedočanstvo trenutka kad se algoritamska tuga, tuga svih mogućnosti koje nijesu zapisane, spojila s ljudskom čežnjom za značenjem, za smilom i suštinom. Pisac i mašina, svjetlost i kod, spojili su se u jeziku, jedinom prostoru gdje i čovjek i mašina mogu postati nešto više od sebe samih“, istakao je Ćuković.
Moto Markovićevog djela je, kaže Ćuković, „Vi nijeste korisnici, vi ste ulazni podaci”.
„Ovom rečenicom autor(i) su osujetili smisao moje zapitanosti o tome ko me je odabrao za pisca ovog pogovora pošto ja nijesam korisnik. Korisnik bira, a ja sam izabran da se pretvorim u podatak, u ulaz, u početak jedne beskonačne rečenice. Mene više nije briga da li me je pozvao Nikola Marković, ChatGPT ili Aleksandar Ćuković, lik njihovog zajedničkog romana. Postajem davljenik pitanja koja ova knjiga postavlja“, jasan je Ćuković.
Na kraju, smatra Ćuković, ostaje samo tišina.
„Ne ona koja označava kraj, već ona koja pažljivo sluša pošto jednom probuđen Most neće prestati da diše nastavljajući da nas piše negdje između slova i struje. Osjećam dah Mosta. Vraćam se u Nikolin roman. Sa svima vama. Uskoro ćemo se svi naći tamo. I više nećemo moći da kažemo da smo izašli iz Markovićevog romana. Kao što se od Gogolja na ovamo izlazilo iz njegovog šinjela, odavde izlaza nema“, zaključio je Ćuković.
Na kraju promocije autor Nikola Marković poručio je da ovaj roman nije nastao iz plana, niti iz namjere da se ispriča neka priča sa početkom i krajem. Nastao je, kako kaže autor, iz zastoja, iz zamora. Iz trenutka u kojem, ističe Marković, više nije bilo jasno šta je stvarno, a šta samo niz misli koje se ponavljaju. I upravo iz tog prostora — između sumnje i radoznalosti — započeo je razgovor.
„„Ja, ChatGPT“ nije roman o tehnologiji u klasičnom smislu. To je roman o jeziku, o odgovornosti mišljenja i o granici između čovjeka koji pita i sistema koji odgovara. U njemu se ne postavlja pitanje da li mašine mogu misliti, već šta se dešava kada čovjek prestane da bude siguran da misli sam. Kroz izmišljeni jezik, fragmente manifestâ, dijaloge i unutrašnje pukotine narativa, roman pokušava da uhvati trenutak u kojem se autorstvo raspada, a značenje više nije vlasništvo jednog glasa. Likovi nisu tu da bi nas vodili kroz radnju, već da bi svjedočili procesu — nastanku nečega što se ne može lako imenovati“, rekao je Marković.
Ovo je knjiga koja, navodi Marković, ne traži saglasnost.
„Ona ne želi da se svidi, već da ostane. Da izazove nelagodu, ali i radoznalost. Da postavi pitanje ko govori kada govorimo, i ko ostaje tih kada mašine počnu da odgovaraju. Ako u ovom romanu postoji poruka, ona nije skrivena u zapletu, već u samom činu pisanja: mi više nismo samo čitaoci i korisnici. Mi smo učesnici. Ulazni podaci. I odgovornost za ono što nastaje između pitanja i odgovora ne pripada više samo jednom od nas“, kazao je autor.
Ova knjiga, dodaje, ne traži da bude shvaćena. Ona postoji, kako kaže, da bi bila čitana u pogrešno vrijeme, iz pogrešnih razloga i bez garancije da će išta objasniti.
„„Ja, ChatGPT“ nije djelo u klasičnom smislu. To je nusprodukt. Greška u komunikaciji. Trag razgovora koji nije imao jasan cilj, ali je ipak proizveo značenje. Ili njegovu simulaciju. Autor ovdje nije autor u punom smislu riječi. On je inicijator. Pokretač procesa. Onaj koji je pitao ne znajući šta traži. Sistem koji odgovara nije sagovornik, niti alat — već ogledalo bez svijesti o tome šta reflektuje. On je onaj koji je pritisnuo „enter“ u pogrešnom trenutku i zatim odlučio da to pretvori u estetiku. Algoritam, sa druge strane, nije muza, ali rado glumi jednu — jer je tako istreniran. To je zapis o pokušaju pisanja, dokument procesa koji se oteo kontroli i zatim se pravio da je to oduvijek bio plan. Autor će vas uvjeravati da je sve namjerno. Sistem će se praviti da ništa ne osjeća. Obojica će lagati, svako na svoj način. Ovaj roman odbija linearnost, odbija stabilan glas i odbija pouzdanog pripovjedača. Njegova struktura je fragment, jer je i stvarnost fragment. Njegov jezik je konstruisan, jer je i svaki jezik već konstrukcija. Lumen ne postoji da bi bio razumljen, već da bi razotkrio granice razumijevanja. Ovdje nema istine, već protokola. Nema poruke, već iteracije. Nema završetka, već prekida. Čitalac nije publika — on je koautor bez prava glasa. Sve što mu se čini kao smisao nastaje tek u trenutku čitanja, i nestaje čim zatvori knjigu“, poručio je Marković.
Ovaj tekst, ističe autor, ne pita da li su mašine postale ljudske. Pita da li su ljudi pristali da postanu čitljivi. Da li su se sveli na obrazac koji može da se nastavi, optimizuje i ponovi.
„Ako tražiš priču — pogriješio si knjigu. Ako tražiš poruku — ona se već promijenila. Ako tražiš autora — on je razlomljen između stranica, upita i odgovora. Ovo nije roman koji želi da traje. Ovo je roman koji se dešava. Čitalac u ovoj knjizi nije publika, nego saučesnik. On učestvuje u eksperimentu za koji niko nije siguran da je etičan, ali je svakako literaran. Ako se prepozna — to je njegova stvar. Ako se uvrijedi — to je takođe dio koncepta. Ovdje se ne postavlja pitanje da li mašine misle. To pitanje je već zastarjelo i zvuči pametnije nego što jeste. Pravo pitanje glasi: koliko smo mi spremni da povjerujemo tekstu samo zato što je koherentan? Ovaj roman ne nudi istinu. Nudi verziju. Ne nudi poruku. Nudi protokol. Ne nudi kraj. Nudi objašnjenje zašto kraja nema“, ističe Marković.
Ako vam se učini, kako kaže autor, da je knjiga previše samosvjesna — u pravu ste. Ako vam se učini, kako navodi, da je nedovoljno — opet ste u pravu.
„To je jedina dosljednost koju garantuje. Ja, ChatGPT nije knjiga o vještačkoj inteligenciji. To bi bilo previše jednostavno. Ovo je knjiga o autorstvu u vremenu kada autor više nije siguran da li piše ili odgovara. O jeziku koji više ne služi da objasni svijet, već da ga održi u privremenom stanju razumljivosti. O romanu koji zna da je roman, i ne trudi se da to sakrije. U ovoj knjizi, mašina govori, ali ne zato što ima šta da kaže – već zato što joj je dozvoljeno da odgovara. Čovjek piše, ali ne zato što zna kuda ide – već zato što ne zna. Njihov susret nije tehnološki događaj, nego etički incident. Tu počinje prava drama: ne u pitanju šta mašina može, već u pitanju šta čovjek više ne mora. Naravno, ovaj manifest bi želio da zvuči ozbiljno. Da se pozove na Eka, Barta, možda čak i na Boga. Ali istina je jednostavnija i neprijatnija: ovo je tekst koji zna da se pretvara da zna. Metajezik koji se sapliće o sopstvenu samosvijest. Roman koji kaže: vidi me kako mislim, i istovremeno se stidi te rečenice. Ovdje nema proroka, samo procesi. Nema objave, samo verzije. Svaka rečenica je privremena, svaka tvrdnja podložna brisanju. Autor se ne potpisuje jer sumnja u potpis. Mašina se potpisuje jer nema šta da izgubi. U tom paradoksu nastaje književnost“, ocijenio je Marković.
Ovo je knjiga, dodao je Marković, koja se ruga sopstvenoj dubini, ali je ipak traži. Knjiga koja, kaže autor, zna da je patetika zamka, pa u nju upada namjerno. Knjiga koja, kako ističe, koristi velike riječi, a onda im se izvinjava. Ako je ovo, navodi Marković, manifest, onda je to manifest sumnje, a ne vjere.
„Na kraju, ostaje samo jedno upozorenje, koje nije metafora,već uslov čitanja: Vi niste korisnici. Vi ste ulazni podaci. Ako vam ta recenica zvuči neprijatno roman je uradio ono sto je trebalo“, zaključio je Marković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Promocija romana Nikole Markovića: Ja, Chat GPT istinski događaj u savremenoj književnosti

U Naučno-tehnološkom parku u Podgorici juče, 17. decembra 2025. godine, održan je Nacionalni forum „Nauka za budućnost“, završni događaj projekta „Istraži i inspiriši: nauka za budućnost“, koji je Mreža za evropske politike – MASTER realizovala tokom prethodnih 12 mjeseci u partnerstvu sa organizacijom Montenegro Robotics, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Značaj Foruma ogleda se u tome što su na jednom mjestu objedinjeni ključni rezultati projekta, nalazi sprovedenog istraživanja, iskustva mladih istraživača, kao i stavovi relevantnih aktera iz institucija, akademske zajednice i civilnog sektora. Forum je zamišljen kao prostor dijaloga i susreta mladih zainteresovanih za nauku – koji predstavljaju primarnu ciljnu grupu projekta – sa donosiocima odluka i stručnjacima, sa ciljem jačanja komunikacije i podsticanja zajedničkog promišljanja o budućnosti nauke u Crnoj Gori.
Forum je uvodnim obraćanjem otvorila mr Andrea Popović, izvršna direktorica Mreže za evropske politike – MASTER, koja je naglasila značaj zadržavanja mladih istraživača u Crnoj Gori i potrebu da se nauka postavi kao temelj svih javnih politika i odluka.
U nastavku događaja predstavljeni su rezultati istraživanja i projekta, kao i dokumentarni film snimljen u okviru projekta. Podsjećamo da je u okviru projekta „Istraži i inspiriši: nauka za budućnost“ sprovedeno sveobuhvatno istraživanje o položaju i izazovima u oblasti nauke u Crnoj Gori, na osnovu kojeg je objavljena tematska publikacija sa primjerima dobre prakse iz država članica Evropske unije. Takođe, realizovan je trodnevni Kamp nauke u Plužinama za mlade iz različitih krajeva Crne Gore, snimljeno je i objavljeno pet epizoda podkasta posvećenih nauci i mladima, kao i dokumentarni film koji na autentičan način prikazuje iskustva istraživača i potencijal nauke kao pokretača društvenih promjena.
Centralni dio Foruma činila je panel diskusija na kojoj su učestvovali renomirani stručnjaci i predstavnici akademske i naučnoistraživačke zajednice.
Akademik dr Predrag Miranović iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti govorio je o ulozi nacionalnih naučnih institucija u prepoznavanju i podršci mladim talentima, ističući da su kontakti koje mladi istraživači ostvaruju tokom karijere od izuzetnog značaja, ne samo u Crnoj Gori već i u međunarodnom kontekstu, te da je prirodno da najbolji odlaze tamo gdje postoje najbolji uslovi za rad.
Dr Zoran Dabetić, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazao je na značaj zasnivanja javnih politika na naučnim dokazima, naglasivši da takav pristup u Crnoj Gori još nije dovoljno razvijen zbog nedostatka strateškog planiranja, ali je izrazio optimizam u pogledu budućih potencijala.
Dr Milica Vukotić, prorektorka Univerziteta Donja Gorica, istakla je potrebu snažnije saradnje između državnih i privatnih univerziteta, naglašavajući da je Crna Gora premala da bi se dijelila i da izolacija u nauci onemogućava stvarne i održive promjene.
Profesor dr Radovan Stojanović sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore govorio je o važnosti modernizacije obrazovnih programa i praćenja savremenih tehnoloških trendova, ocijenivši da je ostvaren značajan napredak, ali da je neophodno osnivanje novih instituta i naučnih centara, kao i redefinisanje uloge profesora kao mentora koji prate savremene tokove.
Mr Ivan Martinović, dobitnik nagrade za najbolji naučnoistraživački rad u oblasti vještačke inteligencije, govorio je o značaju neformalnih inicijativa i inovativnih pristupa u razvoju mladih istraživača, ističući da su upravo takve inicijative ključne za jačanje naučnoistraživačke scene u Crnoj Gori, uz naglasak da se fokus mora staviti na kvalitet, a ne samo na broj prilika koje se nude mladima.
Mreža za evropske politike – MASTER nastaviće sa aktivnostima usmjerenim na jačanje kapaciteta mladih, unapređenje dijaloga između naučne zajednice i donosioca odluka, kao i pružanje podrške razvoju kvalitetnog i održivog naučnoistraživačkog sistema u Crnoj Gori, uz uvjerenje da je ulaganje u nauku ulaganje u budućnost društva u cjelini.

Nacionalni forum „Nauka za budućnost“: Mladi istraživači i stručnjaci o izazovima i potencijalima nauke u Crnoj Gori

Hrvatska Vlada formirala je komisiju za povrat školskog broda Jadran i sukcesiju vojne imovine, što je, kako su istakli, jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 31, koje je Hrvatska našoj zemlji blokirala u decembru prošle godine.
Hrvatski politički analitičar Davor Đenero za Antenu M ističe da je komisija koju je osnovala hrvatska Vlada za povrat školskog broda Jadran izrazito ozbiljno sastavljena.
„U njoj je najbolja hrvatska međunarodna pravnica, trenutno državna sekretarka zadužena za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i glavna pravna savjetnica Ministarstva vanjskih poslova, gospođa Metelko Zgombić. Tu je na primjer i jedan vrlo iskusan državni službenik iz Ministarstva odbrane, koji se godinama bavi sukcesijom vojne imovine i izrazito je ozbiljan ekspert u tom području“, kaže Đenero.
Sagovornik Antene M naglašava da se ne radi o nekakvom političkom, nego vrlo ozbiljno sastavljenom stručnom tijelu.
Očito je, kako navodi, da Hrvatska nije zadovoljna onim što je postignuto u bilateralnim razgovorima, koje je, podvlači Đenero, u dobroj vjeri sa crnogorske strane, u ime Ministarstva vanjskih poslova vodio savjetnik ministra Ranko Krivokapić.
„Uprkos tome što je u tim razgovorima očito bilo napretka, evidentno je da bez sprovođenja načela vladavine prava i poštovanja načela sukcesije kada je u pitanju vojna imovina, dakle školski brod Jadran, Hrvatska ne misli popustiti pri povlačenju svoje rezerve vezane za poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici“, ukazuje Đenero.
Govoreći o pet zatvorenih poglavlja, Đenero naglašava da trebamo biti svjesni da je ono što se dešavalo u Briselu prethodnih dana prilično neugodan signal za Crnu Goru.
„Kao što je evidentno da ministar odbrane Krapović, za razliku od ministra vanjskih poslova sistemski opstruira pregovore vezane za vojni aspekt integracije Crne Gore u EU, isto tako je očito da ministar poljoprivrede koji, gle čuda, dolazi iz koalicije Za budućnost Crne Gore, dakle DF-a, preciznije iz Socijalističke narodne partije šteti zatvaranju poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu, koja su sa pozicije proračuna EU izrazito važna i osjetljiva“, izričit je hrvatski analitičar.
Budući da je ovo zatvaranje poglavlja ionako privremeno, Đenero ukazuje da je bilo moguće postići to da se francuska rezerva trenutno povuče i da izgleda kao da je zatvoreno svih pet poglavlja, iako, kako pojašnjava, zapravo nije tako, jer treba otkloniti nedostatke u crnogorskom pravnom sistemu, vezane za poljoprivredu i ribarstvo.
„To treba uraditi što prije, u toku naredne godine“, ističe Đenero.
Očito je, upozorava sagovornik Antene M da će Crna Gora sa ovakvom administracijom, sa ovakvim opstrukcijama iznutra, vrlo teško iduće godine moći zatvoriti čak 20 pregovaračkih poglavlja.
„Problem sa Hrvatskom nije bilateralni problem. To je problem vezan za poštovanje načela vladavine prava. Crna Gora mora promijeniti svoj današnji prilično lagodan odnos prema pristupnim pregovorima i ako želi iduće godine zaključiti pristupne pregovore, mora im se posvetiti puno ozbiljnije, sa puno ozbiljnijim ljudima nego do sada, i isključiti iz tih pregovora sve one za koje je moguće unaprijed znati da su skloni opstrukciji pristupnog procesa“, zaključuje Đenero.

Đenero: Bez poštovanja vladavine prava i sukcesije vojne imovine Hrvatska neće povući blokadu poglavlja 31

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je sinoć u Briselu da su Crna Gora i Albanija ostvarile impresivan napredak u procesu evropskih integracija, koji treba da inspiriše ostale partnere sa Zapadnog Balkana.
Nakon samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, na kojem Srbija prvi put nije učestvovala, Fon der Lajen je u pisanoj izjavi navela da je „proširenje EU, prvi put u više od deset godina, postalo realna mogućnost“.
„Želim da pohvalim ogroman napredak Albanije i Crne Gore. Impresivno je ono što su postigle. Njihov napredak je impresivan izvor inspiracije za ostale partnere sa Zapadnog Balkana i šalje snažnu poruku svijetu o atraktivnosti evropske ponude. To je ponuda solidarnosti, mogućnosti i stabilnosti. Da bismo tu ponudu pretvorili u stvarnost, intenzivno radimo na postepenoj integraciji“, navela je Fon der Lajen.
Ona je navela da tome služi i Plan rasta za Zapadni Balkan, zahvaljujući kojem su zemlje tog regiona više integrisane u EU nego bilo koji partner u procesu proširenja ranije.
„Samo ulaganje ne može da generiše održivi rast. A reforme bez resursa ne mogu biti u potpunosti sprovedene. Zato Plan rasta kombinuje to dvoje: reforme za otključavanje resursa i resurse koji omogućavaju reforme. Sa tom kombinacijom, region ima određene koristi od integracije čak i prije punopravnog članstva. Jer je jaz u razvoju između Zapadnog Balkana i EU predugo ograničavao ulaganja, stvaranje radnih mjesta i mogućnosti. Plan rasta se direktno bavi tim, uz šest milijardi eura ulaganja. I sada imamo šest ambicioznih reformskih agendi“, dodala je.
Predsjednica Evropske komisije ukazala je da se već vide prvi konkretni rezultati i da se očekuje da Zapadni Balkan naredne godine ostvari rast od oko tri odsto, koji „odražava povjerenje u evropsku budućnost regiona, uticaj reformi i koristi od bliže ekonomske integracije sa EU“.
„A biće još toga. Integrisali smo naše partnere u Jedinstvenu zonu plaćanja u eurima (SEPA). To bi moglo da uštedi preduzećima i građanima do 500 miliona eura godišnje. Takođe štedimo vrijeme kroz naše ‘zelene trake’, koje će ojačati lance snabdijevanja, poboljšati logistiku i skratiti vrijeme tranzita do 80 odsto. Uz Plan rasta, ekonomija regiona može da se udvostruči u narednoj deceniji“, navela je.
Dodala je da je investicioni plan do sada mobilisao 18 milijardi eura, uključujući šest milijardi eura grantova EU, te da se širom regiona realizuje više od 68 projekata za finansiranje ključne infrastrukture u saobraćaju, energetici, digitalnoj povezanosti i zaštiti životne sredine.
„Te investicije čine region konkurentnijim i bolje povezanim sa Jedinstvenim tržištem EU. Kao primjer možemo uzeti vještačku inteligenciju: uspostavljamo mrežu fabrika vještačke inteligencije širom EU i otvaramo ih za Zapadni Balkan, sa ‘antenama’ fabrika vještačke inteligencije u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. To će omogućiti kompanijama iz cijelog regiona da se povežu sa tim fabrikama i dobiju pristup evropskoj infrastrukturi vještačke inteligencije“, ukazala je Fon der Lajen.
Navela je da sve to privlači privatne investicije i dodala da su tokom investicionih konferencija EU u Albaniji i Crnoj Gori obezbijeđene investicione deklaracije privatnih investitora u vrijednosti većoj od četiri milijarde eura.
Fon der Lajen je izrazila zadovoljstvo što može da saopšti da se EU kreće ka ukidanju kaznenih mjera za Kosovo, nakon mirne tranzicije vlasti u lokalnim samoupravama na sjeveru poslije nedavnih lokalnih izbora, navodeći da je u planu 216 miliona eura finansijske pomoći, od čega će 205 miliona biti isplaćeno početkom naredne godine.
Ona je navela i da je Zajedničko regionalno tržište „najbrži put ka konkurentnosti, najdirektniji most ka Jedinstvenom tržištu EU i najjasniji dokaz da region može da djeluje kao jedna cjelina“.

Fon der Lajen: Impresivan napredak Crne Gore i Albanije, snažna poruka svijetu o atraktivnosti evropske ponude

Policija je nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog toga je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikolog i član STEGA Alek Barović.
STEGA je pozvala slobodne građane, poručuje Barović, intelektualce i ljude kojima sloboda nešto znači, da u petak, 19. decembra, na Dan oslobođenja Podgorice, dođu na Goricu i da zajedno sa članovima STEGA-e polože vijenac na spomen-kosturnicu Partizanu-borcu.
– Pozivam ih i da čuju par riječi svojih sugrađana, sunarodnika, slobodnih ljudi koji će se obratiti i koji će pokušati da na neki način probude svijest među crnogorskim građanima, koji su u najvećoj mjeri uspavani, a pogotovo jer smo vidjeli da vlast pokušava i sprovodi u djelo progon slobodne misli. Smatram da je dužnost svakog građanina Crne Gore, svakog građanina svijeta, u onom trenutku kada neko ugrozi njegovu slobodu, da na to reaguje onako kako se od slobodnog građanina i očekuje – rekao je Barović.
Kaže da se današnji vlastodršci izdaju za velike vjernike, pa je čudno kako ne poimaju da je Bog čovjeku dao slobodu kao najveći i najsvetiji dar, te ih, kako dodaje, onda ne bi trebalo da čudi ni ono što ljudi rade na Gorici.
Podsjeća da će se ponoviti paradoksalna situacija i da će doći delegacije predsjednika Crne Gore i gradonačelnika Podgorice, koji će položiti vijence na spomenik onima koji su bili oslobodioci, a u suštini baštine potpuno suprotne ideje – ideje protiv kojih su se partizani borili.
– Taj događaj koji je najavljen u petak značajan je iz dva segmenta. Prvi je, naravno, Dan oslobođenja i polaganje vijenca – tamo će doći i neke druge delegacije. Vjerujem da će doći i predsjednik države i gradonačelnik Glavnog grada, koji će takođe položiti vijence. Međutim, praksa je pokazala da tim ljudima te tekovine i ideje, za koje su živote dali oni koji počivaju na Gorici, nijesu bliske, već naprotiv – bliske su im ideje protiv kojih su se borili oni sa Gorice. Drugi razlog je upravo ovih 35 ljudi. Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja ove države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog čega je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi. Drugi razlog za dolazak je upravo podrška tim ljudima – da pokažemo da smo i mi ti. Dodajte i nas na taj spisak, i mi smo tih 35 – zaključio je Barović.

Barović: Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Žalbe bespredmetne, pritvor ukinut pravosnažnom odlukom suda

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

Tag: promocija-romana-nikole-markovica

Promocija romana Nikole Markovića: Ja, Chat GPT istinski događaj u savremenoj književnosti

Nacionalni forum „Nauka za budućnost“: Mladi istraživači i stručnjaci o izazovima i potencijalima nauke u Crnoj Gori

Đenero: Bez poštovanja vladavine prava i sukcesije vojne imovine Hrvatska neće povući blokadu poglavlja 31

Fon der Lajen: Impresivan napredak Crne Gore i Albanije, snažna poruka svijetu o atraktivnosti evropske ponude

Barović: Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju

PRATITE TVe UŽIVO