Grupa dječaka napala je danas na Zabjelu učenika osmog razreda Osnovne škole "Oktoih". Kako je portalu ETV kazala majka napadnutog dječaka, čije je ime poznato redakciji, njenog sina su psihički zlostavljali, snimali ga dok su mu skidali jaknu u namjeri da mu uzmu novac, zbog čega je pod stresom završio u Hitnoj pomoći.
Incident se dogodio u oko 14:30 sati, kod zgrade Lipe na Zabjelu kada se dječak vraćao kući iz škole. O svemu je obaviještena uprava "Oktoiha", a roditelji će slučaj prijaviti i policiji.
- Mog sina je napala grupa učenika, uzeli su mu jaknu, pretresali su ga da mu nađu novac. Uz to su ga snimali &nbsp;zbog čega je dodatno doživio stres. Jedan dječak je zasigurno učenik 9. razreda OŠ "Oktoih", drugu djecu ne poznajem. Moj sin pohađa nastavu u ovoj školi od šestog razreda, tako da slabije poznaje ostale učenike, naročito devetog razreda koji su suprotna smjena - kazala nam je majka dječaka.
Ona je dodala da se više puta čula sa direktorom škole i razrednim starješinom koji su joj obećali da će učiniti sve da otkriju vinovnike događaja.
- Sjutra ću se sastati sa upravom škole, a moj suprug će slučaj prijaviti policiji - poručila je ona.
U javnost je izašla sa detaljima nemilog događaja jer želi, kako kaže, da upozori na alarmantnu situaciju u društvu i porast vršnjačkog nasilje. Poručuje da će ići do kraja i krivično goniti napadače.
- Moj sin je jako miran dječak i odgovorno tvrdim da nije izazvao napad. Sigurno neće ostati na ovome, pojedinačno ću ići sa krivičnim prijavama. Ovome se mora stati na kraj - poručila je majka napadnutog dječaka.
Ovo je samo jedan od brojnih slučajeva vršnjačkog nasilja koji su se desili u posljednjih nekoliko sedmica.
Javnost je uznemirio događaj u Gimnaziji ,,Niko Rolović” u Baru, kada je sedamnaestogodišnjeg dječaka vršnjak ubo hladnim oružjem.
Prije četiri dana su roditelji dječaka iz Kotora prijavili policiji fizičko i psihičko nasilje nad njihovim djetetom koje, kako tvrde, duže vrijeme nad njim vrši dvanaestogodišnji učenik OŠ "Njegoš".
Podaci Centra za građansko obrazovanje pokazuju da je svaki peti učenik &nbsp;žrtva nasilja, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja. Najčešći oblik vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko nasilje.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Grupa dječaka napala učenika OŠ "Oktoih": Skidali mu jaknu, snimali ga, on pod stresom završio u Hitnoj

Saradnja Crne Gore i Austrije u oblasti obrazovanja je veoma uspješna, ocijenjeno je na sastanku ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić-Stojanović sa saveznim ministrom obrazovanja Austrije Kristofom Viderkerom u Beču, koji su govorili i o predstojećim reformama obrazovnog sistema u obje zemlje, kao i intenziviranju saradnje u budućem periodu.
Jakšić-Stojanović je predstavila ključne strateške ciljeve Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i mjere koje se realizuju kako bi pomenuti ciljevi bili realizovani i zahvalila Austriji na podršci u procesu implementacije Strategije reforme obrazovanja 2025-2035, posebno u dijelu koji se odnosi na stručno obrazovanje i uspostavljanje sistema karijernog savjetovanja.
Ona je istakla da je posebno raduje mogućnost potpisivanja novog Sporazuma o saradnji između dva resorna ministarstva.&nbsp;
Ministar Viderker je istakao veliku podršku Austrije Crnoj Gori u procesu pristupanja Evropskoj Uniji i istakao da se raduje intenziviranju saradnje koja se odnosi na sve nivoe obrazovanja u narednom perioduu

Jakšić-Stojanović i Vederker: Uspješna saradnja Austrije i Crne Gore biće unaprijeđena

Dosadašnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar razriješena je sa te funkcije na današnjoj sjednici Vlade, a na njeno mjesto postavljen je Ivan Radulović.
Na sjednici kojom je presjedavao predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lider Demokrata Aleksa Bečić, mandat je produžen direktorici Filmskog centra Crne Gore Aleksandri Božović, kao i v.d. generalnog direktora Direktorata za normativnu pravnu djelatnost, upravni postupak i međunarodnu saradnju u Ministarstvu turizma Andreju Orlandiću i v.d. sekretaru Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Edmiru Kalaču.
Ljubici Popović takođe je produžen mandat na poziciji v.d. sekretarke Ministarstva javne uprave, kao i Lidiji Ljumović na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave.
Vlada je razriješila članove Savjeta za zaštitu potrošača prof. dr Miloša Vukčevića i Miloša Rajevića, te imenovala Ivanu Smolović.
Mandat je produžen i Ivani Grujić na mjesto v.d. generalne direktorice Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Mladen Nedović razriješen je sa pozicije v.d. generalnog direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a mandat je produžen v.d. pomoćnice direktora Uprave za nekretnine Dragani Đurišić i v.d. generalne Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane Radmili Perović.
Vlada je imenovala Milisava Raspopovića za stalnog predstavnika Crne Gore pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OPCW), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Hagu.
Na današnjoj sjednici mandat je produžen i Draganu Dašiću na mjestu v.d. generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova, te Tijani Šuković na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Bojanu Nišaviću na poziciji &nbsp;v.d. generalnog direktora Direktorata za normativno-pravne i kadrovske poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Vlada razriješila Dragicu Lompar, Ivan Radulović novi direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“

Pokušaj izraelskih vlasti da napišu rutinsku kaznu za parkiranje u ultraortodoksnom jevrejskom naselju u Jerusalimu pretvorio se danas u nasilje, pošto su se članovi zajednice brzo okupili da protestuju, a nakon toga su povredili 13 policajaca, saopštile su vlasti.
Policija je saopštila da su sukobi prvi put izbili nakon što je inspektor pokušao da izda kaznu za parkiranje, što je dočekano nasiljem i prijetnjama.
Prvo je uhapšena jedna osoba, nakon čega su stigle stotine ultraortodoksnih demonstranata, pokušavajući da oslobode osumnjičenog, a tom prilikom su na policijske automobile bacali kamenje i jaja.
Policija je odgovorila šok bombama i vodenim topovima i demonstrante tukla palicama.
Stanovnici su optužili policiju da je pokušala da uhapsi muškarca jer se nije prijavio za regrutaciju, ali je policija to negirala.
Pet policajaca je prevezeno u bolnicu, a još nekoliko je lakše povrijeđeno. Policija je saopštila da je do danas popodne uhapsila četiri osobe i da istražuje nekoliko drugih.
Kada je Izrael osnovan 1948. godine, mali broj ultraortodoksnih jevrejskih naučnika je izuzet od regrutacije, koja je obavezna za većinu stanovnika Izraela.
Međutim, uz pritisak politički moćnih verskih stranaka, taj broj je porastao tokom decenija.

U Jerusalimu masovna tuča policije i ekstremnih Jevreja zbog parkinga i regrutacije

Tužilački savjet predložiće Sekula Raičevića- za predsjednika Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, a za njegovog zamjenika Veselina Šćepanovića,
Na sjednici je donijet i Pravilnik o anonimizaciji odluka Tužilačkog savjeta. 
 
- Na sjednici je razmatrano sedam pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada. Tužilački savjet je dao mišljenje da su dvije pritužbe neosnovane, a za dvije je dato mišljenje da se ne radi o pritužbi na rad državnih tuzilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, dok su za tri pritužbe zatraženi dodatni spisi predmeta od nadležnih državnih tužilaštava - navodi se u saopštenju sa sjednice.

Raičević predložen za predsjednika Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, Šćepanović za njegovog zamjenika

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: psihicko-slostavljanje

Grupa dječaka napala učenika OŠ "Oktoih": Skidali mu jaknu, snimali ga, on pod stresom završio u Hitnoj

Jakšić-Stojanović i Vederker: Uspješna saradnja Austrije i Crne Gore biće unaprijeđena

Vlada razriješila Dragicu Lompar, Ivan Radulović novi direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“

U Jerusalimu masovna tuča policije i ekstremnih Jevreja zbog parkinga i regrutacije

Raičević predložen za predsjednika Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, Šćepanović za njegovog zamjenika

PRATITE TVe UŽIVO