Crna Gora može i treba da bude pozitivan primjer koji će intenzivirati reforme i evropske integracije u regionu, poručio je lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović.
Kako je saopšteno iz BS-a, delegacija te stranke predvođena Ibrahimovićem je, na marginama Kongresa Evropske narodne partije (EPP) u Valensiji, imala i niz važnih bilateralnih susreta.
Navodi se da su se predstavnici BS-a sastali sa Rajnholdom Lopatkom, izvjestiocem Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru ispred EPP.
- Lopatka i Ibrahimović razgovarali su o aktuelnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori, evropskim integracijama i važnosti dodatne aktuelizacije politike proširenja Evropske unije (EU) u svjetlu geopolitičkih izazova - navodi se u saopštenju.
Kako su naveli iz BS-a, sagovornici su se saglasili da je politika proširenja odličan mehanizam za nastavak reformi u regionu, kao i da Zapadnom Balkanu treba podrška u njihovom sprovođenju.
Na sastanku je ocijenjeno i da je proširenje proces do čijeg se kraja dolazi rezultatima.
- Crna Gora može i treba da bude pozitivni primjer koji će intenzivirati reforme i evropske integracije u regiji - kazao je Ibrahimović.
Navodi se da je na sastanku sa Patriciom Lips, zamjenicom šefa CDU/CSU Parlamentarne Grupe za Evropsku politiku u Bundestagu, bilo riječi o podršci Crnoj Gori u procesu EU integracija kroz unapređenje saradnje između ministarstava spoljnih poslova dvije države.
- S obzirom na to da će partiji CDU, nakon više od 60 godina, pripasti mjesto MVP-a - dodaje se u saopštenju.
Ibrahimović je kazao da ga raduje ta činjenica i da će saradnja BS i CDU u okviru EPP dodatno osnažiti odnose Crne Gore i Njemačke.
Na sastanku je pokrenuta i inicijativa za jačanje političke saradnje između poslanika CDU/CSU i kluba poslanika BS.
- Tokom sastanka Jurgenom Hardtom, izvjestiocem spoljnopolitičke radne grupe CDU/CSU u Bundestagu, zaključeno je da je Crna Gora stabilan partner u regionu - ističe se u saopštenju.
Ibrahimović je, kako se navodi, istakao da očekuje intenziviranje saradnje dvije države, s posebnim akcentom na podršku Njemačke EU integracijama Crne Gore.
Iz BS-a su kazali da je delegacija predvođena Ibrahimovićem imala sastanak i sa poslanikom EP iz Hrvatske Tomislavom Sokolom, na kome su razmotreni odnosi dvije susjedne i prijateljske države, uzimajući u obzir sve trenutne izazove s kojima se suočavaju.
- Sagovornici su se saglasili da je neophodno naći modele za prevazilaženje tih izazova, te da je od ključne važnosti na tom putu da države Zapadnog Balkana što prije uđu u EU i prihvate evropske vrijednosti i standarde - dodaje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora može i treba da bude pozitivan primjer u regionu

Sada moramo učiniti sve što možemo da unaprijedimo proširenje na Zapadnom Balkanu. Kao glavni izvjestilac Evropske narodne partije za Crnu Goru u Evropskom parlamentu, uvjeren sam da možemo da primimo tu zemlju u ovom roku i tako ponovo postanemo EU od 28 zemalja članica - poručio je šef delegacije ÖVP-a u Evropskom parlamentu Rajnhold Lopatka.
On je, na marginama Kongresa EPP-a, ocijenio da su pregovori o pristupanju sa Crnom Gorom dobro odmakli.
- Po prvi put od pristupanja Hrvatske 2013. godine, mogli bismo ponovo da proširimo EU i time je ojačamo. Krajnje je vrijeme da pređemo sa razgovora na akciju - naglasio je Lopatka.
Lopatka je izvjestilac evropskog parlamenta za Crnu Goru ispred EPP, koja je najbrojnija parlamentarna grupa.

Lopatka: S Crnom Gorom će EU opet imati 28 članica

Crna Gora je lider u procesu proširenja, a njena ambicija i ambicija Evropske unije jednako je da postane punopravni član u ovom parlamentarom periodu. Ne volim da pominjem datume, ali pred nama je mnogo posla - kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
On je, predstavljajući danas pred članovima Odbora za vanjske poslove te institucije nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, kazao da je politička situacija u Crnoj Gori veoma komplikovana.&nbsp;
- Nakon 2020. došlo je do političkih promjena i svjedočili smo nekoliko političkih turbulencija, ako mogu koristiti ovaj izraz. I sigurno je da je vodeća koalicija na vlasti trenutno prošle godine postigla veliki napredak, veliki korak naprijed. Zatvorena su tri poglavlja, ali nažalost poglavlje koje se odnosi na sigurnost i odnose sa susjedima nije zatvoreno. U ovoj oblasti će biti potrebno uložiti još mnogo truda i napora, ali moram reći da nijedna država članica ne bi željela da ovaj proces pristupanja vidi kao način rješavanja bilateralnih pitanja - naglasio je Šarec.
Naveo je da je dokument nacrt izvještaja, te da su ograničeni u njegovom obuhvatu i možda će biti onih koji će komentarisati da neki elementi nedostaju.&nbsp;
- Međutim, u budućnosti ćemo imati više prilika da uključimo druge elemente. Radujem se dobroj saradnji sa svim sjenovitim izvještavaocima. Već su organizovani sastanci među nama i došli smo do zaključka da se slažemo u vezi sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.
On je dodao da je neophodno učiniti sve što je u moći institucija EU da se zatvore sva poglavlja.
- Izvještaj dalje govori o posvećenosti pristupanju, demokratiji i vladavini prava, osnovnim slobodama i ljudskim pravima, pomirenju i dobrim odnosima sa susjedima, socijalno-ekonomskim reformama, energetici, klimi i povezanosti. I sigurno, kada sam posjetio Crnu Goru krajem januara, imao sam mnoge sastanke praktično sa predstavnicima svih, od predstavnika civilnog društva do predsjednika države, svi politički akteri izrazili su želju da Crna Gora postane članica Evropske unije, ali imaju različita shvatanja o tome kako doći do toga - rekao je Šarec.
Svi politički akteri u Crnoj Gori se, prema njegovim riječima, zalažu se za evropski put.
- Mogu realno reći da nisam primijetio nijednu političku frakciju koja je euroskeptična. Svi žele da Crna Gora postane članica Evropske unije i sigurno su svjesni da javna podrška stanovništva, postovi govore da je oko 80 odsto stanovništva za pristupanje. To je dobro, i Crna Gora treba da nastavi u pravcu u kojem je krenula. Međutim, postoje pitanja koja su otvorena. Ne možemo očekivati da sve ide lako, ili da sve ide glatko. Svjedoci smo blokada u parlamentu ili nefunkcionisanja nekih lokalnih vlasti, i ako ovo nije u funkciji, povlačenje EU fondova biće nemoguće, što će dovesti do problema sa izgradnjom infrastrukture i tako dalje - zaključio je Šarec.
Član Parlamenta Rajnhold Lopatka kazao je da je bio u posjeti našoj državi i da je čuo veoma ambiciozne ciljeve od nas, a to je da do 2026. godine završimo sa procesom pregovaranja pristupanju EU.
- Treba još konstruktivnog dijaloga među političkim strankama, a moramo ohrabriti Crnogorce da sprovedu reforme, a imaju veoma ambiciozne planove i dinamika se mora pojačati - naveo je Lopatka.
Politička elita, kako ističe, treba da vodi računa o poštovanju vladavine prava, preporuke oko penzionisanja sudija su prihvaćene, traženo je mišljenje Venecijanske komsije kao medijatora i traži se rješenje.
- To će približiti Crnu Goru Evropskoj uniji. Imate značajan napredak i zemlja je svakako predvodnica u postupku proširenja - ocijenio je Lopatka.
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, koji je u prethodnom sazivao bio izvjestilac za našu državu, kaže da je ovaj posao jako važan i da nas podržava na ovom putu.
- Crna Gora ima neka ograničenja vezano za tekst, ali podržavamao članstvo Crne Gore u EU. Međutim to podrazumijeva da postoji konstruktivan dijalog, oni žele da do 2028. postanu članica EU, ali imaju dosta izazova na tom putu. Podržavamo dinamiku rada koju Crna Gora ima - ističe Picula.
Ankete pokazuju podršku Crne Gore Evropskoj uniji, ali je izazov političko jedinstvo u praksi.
- Izražavamo žaljenje za podršku Miloradu Dodiku što se može shvatiti kao uplitanje u pitanja druge zemlje - ističe Picula.&nbsp;

Šarec: Crna Gora lider u procesu proširenja, ali pred nama mnogo posla; Picula: Žalimo zbog podrške Dodiku

Brzo napredovanje Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji cilj je koji zahtijeva poštovanje Ustava i ustavnih principa, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu europarlamentarac Rajnhold Lopatka, koji je, između ostalog, i takozvani izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru.
Lopatka je kazao da svi u Crnoj Gori moraju biti svjesni da je presudno važan faktor za napredak ka EU konstruktivan dijalog među svim akterima, naročito političkim.
- U svojoj ulozi izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, posjetio sam ovu zemlju u decembru i sastao se sa premijerom Milojkom Spajićem, ministarkom za evropske poslove Maidom Gorčević i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, između ostalih - rekao je Lopatka.
Kako kaže, zajedničko na svim tim sastancima bilo je uvjerenje crnogorskih funkcionera da će država ostvariti svoj cilj da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.
Lopatka je u nedavnom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade za EU integracije Filipom Ivanovićem napomenuo važnost obezbjeđivanja podrške svih zemalja članica EU kako bi se pomoglo Crnoj Gori.
<h2>AMBICIOZAN PLAN</h2>
Lopatka je kazao da je ono što je čuo na sastancima sa vladinim funkcionerima veoma ambiciozno postavljen vremenski okvir.
- Crnogorski lideri istakli su da žele da zemlja postane punopravna članica EU do 2028. godine. Ovo je svakako ambiciozan vremenski okvir, koji zahtijeva vrlo brz tempo rada - smatra sagovornik Pobjede.
Potrebne su, ističe, obimne reforme i stalni fokus na evropske vrijednosti.
- Ipak, moramo ohrabriti i podržati Crnogorce u sprovođenju svih neophodnih reformi. Sa druge strane, dobro je imati ambiciozan plan kako bi se, na kraju krajeva, zadržao evropski zamah i fokus na postizanju rezultata - kazao je Lopatka.
Kako je dodao, članstvo Crne Gore u EU potrebno je kako našoj zemlji, tako i Evropi.
- To bi svakako revitalizovalo zastoj u procesu proširenja EU i približilo region Zapadnog Balkana Evropi - kaže Lopatka.
Kao jedan od mnogih benefita članstva zemalja regiona evropskoj porodici, europarlamentarac vidi značajne trgovinske i ekonomske prilike, a osim toga, kako ističe, „osigurana bi bila stabilnost u našem neposrednom susjedstvu“.
Govoreći o dinamici napretka Crne Gore u eurointegracijama, Lopatka napominje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio da su ostvareni dobri rezultati.
- Izvještaj Komisije potvrđuje suštinski dobar napredak Crne Gore u brojnim oblastima približavanja Evropskoj uniji. Naravno, on istovremeno ukazuje na nedostatke. Neki od njih naročito se primjećuju u prioritetnoj oblasti vladavine prava. Vjerujem da će Evropski parlament uzeti u obzir ovaj dokument prilikom izrade sopstvenog izvještaja, koji će biti razvijan u narednim mjesecima - ocijenio je Lopatka.
<h2>OPRAVDANA ZABRINUTOST</h2>
Odgovarajući na pitanje da li je ponovna kriza u vezi sa Ustavnim sudom signal da Crna Gora nije naučila lekciju iz vremena kada su sa evropskih adresa stizale čak i opomene prekidom pristupnih pregovora zbog problema sa ovom sudskom instancom, Lopatka kaže da je popunjavanje Ustavnog suda 2023. godine bio neophodan i značajan korak naprijed.
- Crna Gora je završila proces imenovanja sudija Ustavnog suda u periodu od februara do novembra 2023. godine. Koliko znam, u protekle dvije godine nije bilo izjava visokih zvaničnika Evropske unije koje opominju na moguću suspenziju pregovaračkog procesa - kazao je poslanik Evropskog parlamenta.
Kako dodaje, najnoviji događaj u vezi sa procesom penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, sa razlogom je izazvao zabrinutost.
- U decembru 2024. godine, Odbor crnogorskog parlamenta potvrdio je penzionisanje sudije, nakon što je predsjednik Ustavnog suda zatražio mišljenje. Nakon toga, Evropska komisija je sa pravom izrazila zabrinutost i izjavila da bi odluka o prekidu mandata sudije trebalo da bude u nadležnosti Ustavnog suda, a ne parlamenta - naveo je Lopatka.
Kako je dodao, uslijedila je inicijativa ambasadora EU, koji su predložili uključivanje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela za ustavna pitanja.
- Ideja je bila da Venecijanska komisija posreduje i ponudi rješenja za ovo pitanje. Smatram da je ovo ispravan pristup. Brzo napredovanje ka pristupanju EU zahtijeva konstruktivan dijalog i poštovanje ustavnih principa - zaključio je sagovornik Pobjede.
<h2>Svi žele EU, ali je jedinstvo upitno</h2>
Lopatka napominje da istraživanja javnog mnjenja godinama ukazuju na činjenicu da veliki procenat crnogorskog stanovništva snažno želi da zemlja bude članica Evropske unije.
To, kako kaže, zagovaraju sve političke partije, zalažući se u svom djelovanju za integracije.
- Želja građana ukazuje na širok konsenzus. Dakle, utisak je da zaista postoji jedinstvo oko ove ideje. Ono što je veoma bitno jeste da svi politički akteri rade zajedno na ovom opštem i zajedničkom cilju - kazao je Lopatka.
Ipak, upozorava da u praksi često nije tako.
- Crna Gora se, nažalost, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima u postizanju političkog jedinstva koje bi zemlju povelo ka EU - navodi jedan od izvjestilaca EP za našu zemlju.
<h2>Pohvalne inicijative poput „Barometra 26“</h2>
Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru Rajnhold Lopatka smatra pohvalnim to što postoje inicijative koje za cilj imaju ujedinjenje političkih aktera.
- Vidjeli smo da je pokrenuta platforma „Barometar 26“. Riječ je, dakle, o inicijativi koja služi za jačanje jedinstva između vladajuće koalicije i opozicionih partija, a sve sa ciljem premošćavanja političkih podjela i promovisanja nacionalne kohezije. Platforma „Barometar 26“, objavljena je u novembru, a pozitivna stvar je to što naglašava posvećenost Crne Gore završetku pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine i ističe značaj nacionalnog jedinstva, saradnje i konstruktivne političke klime - kaže Lopatka.
On zaključuje da je, uprkos svemu, jedini način da se ostvari jedinstvo i prevaziđu podjele, da se kontinuirano radi na angažmanu i podsticanju političke kulture, koja, kako kaže, stavlja nacionalne interese u prvi plan.

Lopatka: Brzo napredovanje na putu ka EU zahtijeva poštovanje Ustava

Situacija na Bliskom istoku je nepredvidiva, ali su potrebni snažan glas i liderstvo, kako situacija u ovom regionu ne bi eskalirala i dovele do još većih posljedica. To je ocijenjeno na panelu „Fragmentirani svijet – odjeci na bojnom polju“ tokom 2BS Foruma 2024. 
Viši saradnik GLOBSEC-a i bivši ministar odbrane Slovačke Martin Sklenar rekao je da situacija na Bliskom istoku nije dobra, i da sada samo pratimo šta će se sljedeće desiti, dodajući da je Bliski istok jedan od najpolarizovanijih regiona, put tenzija i jedan od najkomplikovanijih u svijetu generalno. 
- Upoređujući sa situacijom između Ukrajine i Rusije, oba sukoba nam govore da nema mjesta oklijevanju - zaključio je Sklenar. 
Govoreći o sukobu Ukrajine i Rusije ocijenio je da je neophodno da EU radi sa Ukrajinom, da je ojača, i da dobije vojnu podršku u dijelu koliko joj treba.
- Trebalo bi da se Zapad posveti tome da pobijedi ovaj rat a ne da ga vodi koliko je potrebno - rekao je Sklenar. 
Poslanik Evropskog parlamenta Rajnhold Lopatka kazao je da se nada da postoji plan za mir na Bliskom istoku, ali da, kako sada stvari stoje, situacija je suprotna i plana nema.
- EU je i dalje diplomatski akter ali realno, SAD su najznačajniji igrač, uz Rusiju. Ako pogledate Siriju ili Iran, oni su direktno uključeni, ali sa jedne strane imate SAD ali nemate ujedinjene države Evrope. Daleko smo od toga - rekao je Lobotka, ističući da budući sastav Evropske komisije može da ima značajniju ulogu nego do sada. 
Viši saradnik Četam hausa Džejm Šer istakao je da je rat u Ukrajini promijenio sve, a da situacija na Bliskom istoku dodatno komplikuje međunarodne odnose.
- Jedan faktor koji može imati uticaja je svakako Sporazum Abraham, između Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina. Mudrost ovog sporazuma je da smo bez ijedne bombe došli do dinamike koja je vremenom Hamas i Hezbolah učinila ireleventnim za te odnose -rekao je on.
Direktorica programa za bezbednosne studije u Centru za odbrambene strategije Viktorija Vdovičenko kazala je da najava EU da će uvesti sankcije Iranu zbog izvoza za Rusiju zakašnjela reakcija.
- Moje pitanje je zašto sada, zakasnili su sa donošenjem odluka. Moramo da vodimo računa kako da se spašavamo i razmišljamo o svojoj budućnosti - navela je Vdovičenko.

2BS Forum: Snažan glas i liderstvo neophodni kako ne bi došlo do eskalacije sukoba na Bliskom istoku

Turske vlasti su u petak uhapsile gradonačelnika opštine Bejoglu u Istanbulu, zajedno s oko 40 drugih zvaničnika, u okviru istrage o korupciji.
Hapšenja su dio šire kampanje koju kritičari vide kao pokušaj vlasti da oslabe uticaj Republikanske narodne partije (CHP), glavne opozicione stranke u zemlji.
Prema izvještaju državne novinske agencije Anadolija, gradonačelnik Inan Gunej iz redova opozicije je priveden zbog sumnje na koruptivne radnje.
Turski mediji navode da su među uhapšenima i njegov tjelohranitelj, savjetnik i više pomoćnika.
Opštinom Bejoglu upravlja CHP, stranka koja je u posljednjih nekoliko godina značajno proširila svoj politički uticaj, posebno u urbanim sredinama. Ove godine, u opštinama pod upravom CHP-a zabilježena su brojna hapšenja – počevši od privođenja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua, u martu.

Uhapšen gradonačelnik iz redova opozicije u Istanbulu, privedeno još 40 zvaničnika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentirao je sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina te je rekao kako svijet ima razloge da vjeruje u mir.
U komentaru na društvenoj mreži X, Dodik je rekao kako je budućnost u miru, a mir u dijalogu.
- Sastanak predsjednika Trampa i predsjednika Putina pokazuje hrabrost i snagu vizije. Oni su na inicijativu predsjednika Trampa otvorili vrata mogućnosti da se vrati dijalog u svijet koji je navikao na diktate i jednostrane odluke. Srbi najbolje znaju šta znači kada se pravo gazi silom - kroz istoriju smo upravo mi bili žrtve tog nepravnog poretka. Zato pozdravljam ovaj susret kao znak da mir nije stvar iluzije, već put kojim se može i mora ići - rekao je Dodik, prenosi Klix.
Ponovio je kako mir ne dolazi iz ucjena.
- Ovo nije kraj, ali jeste jasan početak - da mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena, nego iz razgovora onih koji mogu donijeti i garantovati stabilnost cijelom svijetu. Međunarodno pravo nije mrtvo, ali ga treba vratiti u život. A ono se ne može graditi na presudama koje pišu stranci i guverneri, nego na hrabrosti lidera da stave narod i mir iznad sile - zaključio je Dodik.

Dodik komentarisao sastanak Putina i Trampa: Mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena

Najmanje jedna osoba je poginula, a 27 je povrijeđeno kada je putnički voz udario u cisternu i iskliznuo iz šina na jugu Danske, saopštila je danas policija.
Nesreća se dogodila između gradova Tinglev i Kliplev u južnom Jitlandu, u blizini granice s Njemačkom, piše BBC.
Pet osoba je teško povirijeđeno, od kojih su dve u kritičnom stanju.
Poginula je 60-godišnja žena, potvrdili su nadležni.
Prema navodima lokalnih medija, voz je udario u cisternu koja se koristi za prevoz poljoprivrednog otpada, nakon čega su najmanje dva vagona iskliznula iz šina.

U sudaru voza i cisterne u Danskoj poginula jedna osoba, 27 povrijeđeno

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E, od 8 do 10 sati, očekuju vas zanimljivi i inspirativni razgovori.
Naša gošća biće glumica Branka Femić, koja će predstaviti besplatnu dramsku radionicu „Znam šta osjećam“, posvećenu razvoju emocionalne pismenosti kroz umjetnost i dramu – prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju emocija.
U studiju će nam se pridružiti i pijanista Simo Šišević, sa kojim razgovaramo o školovanju i usavršavanju u inostranstvu, kao i o izazovima i ljepoti klasične muzike.
Posebna gošća biće i Đurđa Petrović Poljak, muzičarka i profesorica muzike, koju pokreće neiscrpna strast prema umjetnosti. Nedavno je nastupila na festivalu Biser Jadrana sa pjesmom „Pusti me“, a u emisiji će podijeliti svoju inspiraciju i iskustva sa muzičke scene.
Za kulinarski dio jutra pobrinuće se Dejan Mugoša, koji će pripremiti ukusna jela u našoj kuhinji.
Budite uz Televiziju E – čekaju vas umjetnost, muzika, inspiracija i dobri ukusi!

Jutarnji program TV E donosi umjetnost, muziku i kulinarstvo

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Tag: rajnhold-lopatka