Papa Lav XIV sastao se u utorak u Rimu sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom.
Lav je obavio obred koji prolazi svaki novi papa – putovanje kroz Rim do Kvirinalske palate, gdje je održao sastanak sa Matarelom.
U palatu je ušao u pratnji predsjedničke konjičke garde počasne straže.
Tokom sastanka, papa je zahvalio Italiji na naporima u borbi protiv trgovine ljudima, ali je pozvao zemlju da ostane otvorena za prihvatanje i integraciju migranata.
Desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila je borbu protiv ilegalne migracije jednim od svojih prioriteta, uključujući vraćanje migranata u njihove zemlje i krivično gonjenje navodnih krijumčara ljudi.
Prije sastanka sa Matarelom, papa je pozdravio premijerku Meloni.
Na sastanku su razgovarali i o miru i saradnji između Katoličke crkve i italijanske države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav XIV pozvao Italiju da ostane otvorena prema migrantima

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić tokom prvog dana zvanične posjete Italiji sastao se sa predsjednicom Savjeta ministara Italije Đorđom Meloni, a potom je razgovarao i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, koji je tom prilikom poručio da Italija pružna snažnu podršku Crnoj Gori u evropskim integracijama i prepoznaje njen napredak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Iz Vlade ističu da su intenzitet kontakata na najvišem nivou, te nedavna posjeta predsjednika Matarele Crnoj Gori i posjeta premijera Spajića Rimu jasan signal da dobri bilateralni odnosi idu uzlaznom putanjom.
- Već vas posmatramo kao članicu Evropske unije. Uz sve što ste učinili u ovako kratkom periodu Crna Gora sa punim pravom očekuje skoriji prijem u punopravno članstvo- kazao je Matarela.
 On je poželio dobrodošlicu premijeru Spajiću i kazao da Italija ostaje snažno posvećena dobrobiti zemalja Zapadnog Balkana.
- Evropska unija je faktor stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora predvodnica procesa pomirenja i napretka u čemu imate snažnu podršku Italije- poručio je Matarela. 
 Premijer Spajić je upoznao predsjednika Italije sa aktivnostima Vlade na intenziviranju evropske agende i ponovio očekivanje da će se do kraja 2026. završiti pregovori kako bi se članstvo moglo dogoditi tokom italijanskog predsjedavanja 2028. godine. 
- Ambiciozni smo i predano radimo. Za nas evropska integracija nije cilj po sebi, već transformativni proces koji naše društvo čini uređenijim i otpornijim. Kadri smo da odgovorimo svim izazovima- istakao je Spajić.
 Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima i saglasili se da je u cilju snaženja otpornosti na nepredvidivost globalnih ekonomskih prilika, dobre političke relacije Crne Gore i Italije potrebno ojačati snažnijom privrednom saradnjom dvije zemlje. 
 Na toj liniji će predstojeći biznis forum koji je dogovoren sa premijerkom Meloni dati dodatni impuls saradnjih velikih ali i malih i srednjih preduzeća koje, kako su istakli, u ovome mogu imati svoju šansu. 
 Tokom susreta je bilo riječi i o saradnji u oblasti kulture i prosvjete te ukazano na potrebu bolje saradnje među univerzitetima.
 - Sastanke sa najvišim državnim vrhom Italije premijer Spajić nastaviće sjutra prijemom kod predsjednika Predstavničkog doma Lorenca Fontane, a u planu posjete Rimu je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem- poručili su iz Vlade.

Spajić sa Matarelom: Crna Gora predvodnica procesa pomirenja, imate snažnu podršku Italije

Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijest za region i još bolja za Evropu - poručio je predsjednik Italije Serđo Matarela, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom susreta sa premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;
- Želim da znate da Republika Italija snažno stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu - poručio je Matarela.
Prijatelji iz Crne Gore, prema njegovim riječima, mogu računati na bezuslovnu podršku Italije, te pozdravio napore Vlade na planu ubrzanja evropske agende.&nbsp;
- Napredak koji je Crna Gora ostvarila tokom mandata 44. Vlade ohrabrenje je i za ostatak Zapadnog Balkana ali i podsticaj samoj politici proširenja Evropske unije. Drago nam je da vidimo Vaše rezultate, predsjedniče Vlade. Crna Gora je dokaz da uspjeh zemlje nije u njenoj veličini već u dinamici. Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijesti za region i još bolja za Evropu - istakao je Matarela.
Spajić je upoznao Matarelu sa aktivnostima Vlade na sprovođenju reformi na planu ispunjavanja kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp;
Naglasio je značaj bilateralne podrške država članica i ukazao na potencijal za jačanje odnosa sa Republikom Italijom u domenu energetike, infrastrukture, turizma i saobraćaja.
- Napredovanje na putu članstva u Evropskoj uniji ide ruku pod ruku sa beskompromisnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo na toj liniji, saradnja sa italijanskom Guardia di Finanza od kapitalnog je značaja za formiranje nove finansijske policije Crne Gore. Usvajamo najbolje prakse jer želimo da gradimo sistem koji će garantovati vladavinu prava za sve naše građane - istakao je Spajić.
Iz Vlade dodajau da su razmijenjena mišljenja o izazovima na putu evropske integracije i zajednički je ocijenjeno da je ključni trenutak da svi društveni akteri budu fokusirani na budućnost i potencijal koji postoji a u kome, kako su istakli, svi mogu pronaći svoj interes.
- Na sastanku je ocijenjeno da će posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Italiji koja je planirana za 15. april ove godine biti prilika za jačanje ekonomske saradnje za šta postoji snažan potencijal. To će, saglasni su sagovornici, biti prilika za razgovore o konkretnim projektima koji će snažnije povezati dvije zemlje - navodi se u saopštenju.

Matarela sa Spajićem: Napredak Crne Gore dobra vijest za region, a još bolja za Evropu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sastao se sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, a, kako je saopštio na svojoj X mreži, bilo je riječi o jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je kazao da je sa Matarelom razgovarao o ekonomskoj saradnji, infrastrukturnim projektima i podršci Italije reformama koje nas vode ka članstvu u Evropsku uniju.&nbsp;
- Nastavljamo da gradimo snažne veze sa ključnim saveznicima, a prilika za dalji dijalog biće i zvanična posjeta Italiji 15. aprila! - poručio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891943947842261142&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Matarelom: O jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Uz političku i ekonomsku podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u našoj evropskoj agendi. Nemjerljiva je politička podrška koju Italija pruža kroz platformu "Prijatelji proširenja", gdje se jasno pokazuje stav Italije prema potrebi proširenja Evropske unije na sve zemlje Zapadnog Balkana - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za medije sa predsjednikom Republike Italije Serđom Matarelom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Milatović je, novinarima u Rezidenciji na Cetinju, kazao da smo u Crnoj Gori jasno postavili cilj da želimo da postanemo punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, a simbolično je naglašeno činjenicom da će tada Italija predsjedavati Savjetom EU. - Zašto ne reći da bismo zajedno upravo te godine htjeli da proslavimo ulazak Crne Gore u EU - kazao je Milatović. Ističe da nasljeđe princeze Jelene predstavlja most saradnje između Crne Gore i Italije. Bilateralnu saradnju Crne Gore i Italije, kako je rekao Milatović, karakterišu prijateljski odnosi i intenzivan politički dijalog koji njegujemo. - Želim da govorim o tri važne stvari koje su rezultati našeg susreta u Rimu 2023. Imamo dolazak predsjednika Italije ovdje, ali imamo i dodatno intenziviran politički dijalog drugih grana vlasta - posjeta ministra vanjskih poslova Italije Antonija Tajanija, posjeta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Rimu, kao i predstojeću posjetu premijera Milojka Spajića Rimu. Ovo je pokazatelj da smo uspjeli u vrlo kratkom roku da intenziviramo naš politički dijalog - ocijenio je Milatović. Drugi važan rezultat je, kako dodaje, da smo u međuvremenu kroz zalaganja vlada Crne Gore i Italije osnažili saobraćajne veze - obnovljena je aviolinija između Italije i Rima, uspotavljena linija pomorska izmeđa Bara i Ankone, kao i najavljena linija između Bara i Barija. - Treći rezultat je da smo u prethodnom periodu imali snažnu podršku Italije za važne segmente društvenog napretka u Crnoj Gori. Najavljeno je formiranje finansijske policije u Crnoj Gori, uz pomoć Italije, i to je izuzetno važno u kontekstu unapređenja vladavine prava. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna u ovom smislu, a praćenja tokova novca važan segment uspjeha u toj borbi - istakao je Milatović. Uspostavljena je i saradnja između zdravstvenih sektora Crne Gore i Italije, a intenzivirana je i saradnja između sektora prosvjete i nauke. - Ovo su važne i opipljive stvari važne za građane Crne Gore i Italije i unapređenje bilateralne sradnje između naše dvije zemlje - rekao je Milatović. Dodao je i da želi da pomene ljude koji su simboli borbe protiv mafije - italijanske sudije Đovanija Falkonea i Paola Borselina. - Ali, želim da spomenem i naše borce protiv mafije koji su dali živote u toj borbi - to su novinar Duško Jovanović i policijski inspektor Slavoljub Šćekić. Citiraću Falkonea koji kaže da mafija nije nepobjediva - ona je ljudski faktor i ima svoj početak i kraj. Crna Gora je krenula u borbu protiv mafije i ona je mora pobijediti - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d" data-rendition-name="original" width="1060" height="587" loading="lazy" alt="Serđo Matarela"> <figcaption>Serđo Matarela na konferenciji za medije na Cetinju(Photo: Predsjednik Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Matarela je rekao da Crna Gora i Italija imaju istorijsko prijateljstvo i saradnju. - Imamo i ekonomsku saradnju koju možemo više razvijati. Mnogo je sektora u kojima već sarađujemo, a forma može da bude još veća. Imamo i veliku saradnju, posebno ako govorimo o zakonodavstvu i organizovanom kriminalu, to je obaveza na kojoj moramo raditi za budućnost naših mladih ljudi, za demokratiju, kao i u čast onih koji su dali svoje živote u borbi protiv mafije - poručio je Matarela. Italija je uvjerena, prema njegovim riječima, koliko je važno i hitno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge države sa Zapadnog Balkana. - Cilj 2028. je nešto što ćemo moći da ostvarimo. Crna Gora će moći za vrlo mali broj godina da uđe u Evropsku uniju. Taj put je otvoren. Crna Gora sarađuje sa Italijom u brojnim oblastima zato što smo uvjereni koliko je važno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana. Crna Gora je naprednija u tom procesu od drugih država. To traži naše dodatno angažovanje, da Crna Gora dobije još više pomoći u tom procesu - kazao je Matarela.

Milatović: Uz podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u EU agendi; Matarela: Crna Gora će moći da postane članica za vrlo mali broj godina

Predsjednik Republike Italije Serđo Matarela boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv &nbsp;predsjednika države Jakova Milatovića. 
 
 Predsjednika Matarelu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 
 
- Predsjednik Matarela je predsjedniku Milatoviću uručio najveće državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge. Ovo odlikovanje dodjeljuje se za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih &nbsp;djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje- saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. 
 
 Kako se u saopštenju ističe, odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put je dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine. 
 
 Takođe, predsjednik Milatović je italijanskom predsjedniku uručio Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori.

Milatović dočekao Matarelu na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Predsjednik države Jakov Milatović dočekao je na aerodromu Podgorica predsjednika Republike Italije Serđa Matarelu, koji je doputovao u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Matarela će sjutra, uz najviše vojne i državne počasti, biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju.
Nakon razgovora dva predsjednika i sastanka delegacija dvije zemlje, Milatović i Matarela će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Matarele potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Italije i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Milatović i Matarela će sjutra u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primiće sjutra, u okviru zvanične posjete predsjednika Republike Italije Serđa Matarele našoj zemlji, najviše državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako se u saopštenju navodi, ovo odlikovanje se dodjeljuje za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje.
Odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put će biti dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine, ističu iz Predsjedištva.
- Predsjednik Milatović će italijanskom predsjedniku uručiti Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Ceremonija uručenja odlikovanja če se održati u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.

Predsjednik Milatović primiće najviše državno odlikovanje Republike Italije

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz kabineta Milatovića su saopštili da će Matarela biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - naveli su iz Milatovićevog kabineta.
Oni su kazali da će, takođe, Matarela i Milatović u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
Milatović će, kako je najavljeno, prirediti i svečani ručak u čast Matarele.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko-italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića sa ciljem međunarodne promocije Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put Crne Gore kroz inicijativu "Prijatelji Zapadnog Balkana", važan pozitivan signal i podrška nastojanjima zemlje na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Matarela sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Poslanica Jelena Nedović u zakonom predviđenom roku nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, saopštili su "Danu" iz te institucije u odgovoru na pitanje da li je ta javna funkcionerka prijavila kupovinu stana i nestambenog prostora u roku koji predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz ASK su kazali da je u ovom slučaju pokrenut postupak.
Kako je saopšteno iz te institucije, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Godišnjim planom provjere za 2025. godinu, sproveli su postupak provjere tačnosti i potpunosti izvještaja o prihodima i imovini javne funkcionerke Jelene Nedović, utvrdivši da su podaci koje je dostavila u redovnom godišnjem izvještaju za 2024. bili tačni i potpuni.
– Dok izvještaj u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura nije dostavljen u zakonom predviđenom roku. U skladu sa nalazima kontrole, Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke, o čijem će ishodu, kao i do sada, javnost biti obaviještena po njihovom okončanju – rekli su za Dan iz ASK.
"Dan" je u drugoj polovini decembra prošle godine objavio tekst u kojem je navedeno da je više poslanika vlasti i opozicije Agenciji prijavilo uvećanje imovine u toku prošle godine, zbog čega su toj instituciji podnijeli vanredne izvještaje o prihodima i imovini, shodno zakonskoj obavezi da u roku od 30 dana od uvećanja imovine preko 10.000 eura o tome obavijeste ASK. Za Nedović je navedeno da je prijavila kupovinu stana, što je poslanica potom demantovala, tvrdeći da je proces kupovine stana započet 2022. i da je to jasno vidljivo iz relevantne ugovorne dokumentacije i podataka koje je uredno i blagovremeno prijavila nadležnim institucijama, u skladu sa zakonom. U tom reagovanju je dostavila izvještaj iz 2023, u kojem su, kako je ustvrdila, prijavljeni kredit i stan po osnovu kupovine. Međutim, ni u tom, a ni u narednim izvještajima koje je podnijela ASK, stan nije naveden, do 16. oktobra 2025, kada je kao godina sticanja navedena 2025, a kao osnov sticanja kupovina.
Prema saznanjima "Dana", stan od 39 kvadrata koji je Nedović kupila i nestambeni prostor od tri metra kvadratna kao njeno vlasništvo su upisani početkom avgusta. U slučaju da je taj podatak tačan, Nedović je morala najkasnije početkom septembra da prijavi uvećanje imovine. Poslanica PES-a je uvećanje imovine, prema podacima sa sajta ASK, prijavila 16. oktobra.

Nedović zakasnila sa prijavom stana?

Broj nasilnih djela u kojima adolescent napada svoje roditelje ili očuhe/maćehe povećao se za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, prema podacima najveće britanske policijske uprave.
Podaci koje je objavio Skotland jard pokazuju da je 2015. godine zabilježeno 1.886 takvih djela, dok je samo u prvih 10 mjeseci 2025. godine taj broj porastao na 3.091, piše Gardijan.
U ovim slučajevima osumnjičeni su imali između 10 godina – starosti krivične odgovornosti u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj – i 17 godina, a bili su evidentirani kao djeca ili pastorci/pastorke navodnih žrtava.
Podaci Metropolitske policije ukazuju na veliki skok zabilježenih incidenata tokom pandemije kovida, iako su se brojke postepeno povećavale tokom prethodne četiri godine, dok su u posljednje dvije ponovo naglo porasle.
Džejn Atkinson, izvršna direktorica organizacije Capa First Response, koja radi sa porodicama u kojima postoji agresija djece prema roditeljima, sugerisala je da ovi podaci odražavaju nacionalnu sliku, budući da je njena organizacija u posljednje dvije godine zabilježila povećanje broja upućenih slučajeva za 90 odsto u odnosu na raniji period.
Atkinson je navela da dio objašnjenja može biti povećana svijest o dostupnoj pomoći, ali da niz drugih faktora može podsticati nasilje.
„Nedavno sam razgovarala sa ženom koja je imala slomljenu vilicu i prst zbog svoje kćerke, i rekla je da se to dešava već dugo, a da tek kada stvari počnu da eskaliraju shvatite da možda postoji veći problem“, kazala je Atkinson.
Dodala je:
„Uradili smo internu analizu podataka i uočili porast broja roditelja koji su nam se obraćali – a to su bili oni čija djeca imaju šest, osam i 12 godina. Ljudi to prepoznaju ranije i pokušavaju da kažu: ‘Dobro, ovo je više od običnih dječjih nestašluka.’“
Atkinson je dodala da bi rast dječjeg siromaštva u Ujedinjenom Kraljevstvu i percipirani neuspjeh roditelja da ispune očekivanja mogli biti faktori koji doprinose porastu zabilježenog nasilja.
„Sve više porodica se bori da ispuni očekivanja, možda u poređenju s drugom djecom i onim što njihovi vršnjaci dobijaju. Ljudi se zaista teško snalaze i bore. Kada se bore spolja, bore se i unutar svojih porodica, a odnosi počinju da trpe.“
Studija akademika sa univerziteta u Oksfordu i Mančesteru iz 2020. godine istraživala je uticaj pandemije kovida na filijalno zlostavljanje.
Jedna majka, čije je svjedočenje uključeno u studiju, rekla je da ju je sin „tukao toliko jako da, da policija nije stigla na vrijeme, ne bih bila živa“.
Objašnjenja za očigledan porast nasilja kretala su se od promjena u strukturi i rutinama do pritisaka izazvanih školovanjem kod kuće i gubitkom spoljne podrške tokom karantina.
Helen Bonik, autorka knjige o filijalnom zlostavljanju, kazala je da se nada da novi podaci ukazuju na to da stigma u vezi s prijavljivanjem ovakvog nasilja polako nestaje.
Bonik je dodala da je „istraživanje rađeno širom svijeta, ali da je u Britaniji postojao poseban fokus“, te da je novo „razumijevanje traume i neurodiverznosti, na primjer, promijenilo način na koji shvatamo šta se dešava u porodicama“.
Filijalno nasilje stručnjaci smatraju najskrivenijim i najstigmatizovanijim oblikom porodičnog nasilja, a zabilježene brojke vjerovatno samo nagovještavaju stvarne razmjere problema.
Studije ukazuju da zlostavljanje roditelja može početi u ranom uzrastu, ali obično dostiže vrhunac između 14. i 16. godine.
Postoji nedostatak čvrstih istraživanja o njegovoj učestalosti, iako se na međunarodnom nivou smatra rastućim problemom.

Broj nasilnih djela adolescenata nad roditeljima porastao za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji

Udruženje za podršku Roma i Egipćana iz Berana uručilo je zahvalnicu direktoru Osnovne škole „Radomir Mitrović“ Aleksandru Vujoviću, za posvećenost, profesionalan pristup i kontinuiranu podršku unapređenju obrazovanja djece iz romske i egipćanske zajednice.
Kako je saopšteno iz Udruženja, kroz dosadašnju saradnju sa ovom obrazovnom ustanovom ostvaren je značajan iskorak ka stvaranju inkluzivnog školskog okruženja u kojem se uvažavaju potrebe djece iz RE populacije. Posebno je istaknuta otvorenost rukovodstva škole za saradnju, razumijevanje izazova sa kojima se učenici i njihove porodice suočavaju, kao i spremnost da se zajednički radi na prevenciji ranog napuštanja školovanja.
Direktor Vujović je, kako navode, u više navrata pružio podršku inicijativama usmjerenim na redovno pohađanje nastave, jačanje komunikacije sa roditeljima i stvaranje podsticajne, nediskriminatorne školske klime, što je u skladu sa ciljevima koje Udruženje promoviše kroz svoje projekte i javne aktivnosti.
Udruženje je istaklo i važnu ulogu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje kroz strateški i normativni okvir, kao i obrazovne politike, doprinosi unapređenju položaja i obrazovanja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. Kako navode, zvanični izvještaji o sprovođenju Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana, kao i sektorski izvještaji iz oblasti obrazovanja, potvrđuju napredak u povećanju obuhvata djece u osnovnom obrazovanju, jačanju mehanizama podrške i razvoju inkluzivnih praksi u školama.
Posebno je naglašeno da podrška Ministarstva omogućava jačanje saradnje između obrazovnih institucija i civilnog sektora, čime se stvaraju uslovi za održive i konkretne rezultate na terenu.
– Samo zajedničkim djelovanjem škola, državnih institucija i civilnog društva mogu se ostvariti trajne promjene. Zahvalnost direktoru Vujoviću i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, na čelu sa ministarkom Anđelom Jakšić-Stojanović i njenim saradnicima, predstavlja priznanje za dosadašnji rad i poziv da se započeta saradnja nastavi i dodatno unaprijedi, na dobrobit djece, porodica i cijele zajednice u Beranama i Crnoj Gori – poručio je izvršni direktor Udruženja Sultan Beća.

Berane: Zahvalnica direktoru OŠ „Radomir Mitrović“ za doprinos inkluzivnom obrazovanju

Američki automobilski div General Motors otpisaće šest milijardi dolara u sklopu smanjenja proizvodnje električnih vozila i baterija.
Kompanija je najavila i dodatni trošak od 1,1 milijardu USD zbog restrukturiranja poslovanja u Kini, prenosi Hrportfolio.
I GM-ov konkurent Ford signalizirao je nedavno da planira otpis u poslovanju s električnim vozilima, od čak 19,5 milijardi dolara.
Nakon Teslinog uspjeha, veliki američki proizvođači automobila uložili su puno novca u proširenje ponude električnih vozila, uključujući i popularne kamionete.
Američki kupci i dalje preferiraju vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i hibridne modele.
Prodaja električnih kamioneta nije ispunila očekivanja, a dodatni udarac bilo je i ukidanje poreskog podsticaja za kupovinu električnih vozila od 7,5 hiljada dolara.
GM je planirao da uloži 35 milijardi dolara u električna vozila do prošle godine kako bi dostigao proizvodni kapacitet od milion vozila godišnje. Sada namjeravaju da se fokusiraju na smanjenje troškova za nove modele električnih vozila, s težištem na novim tehnologijama baterija.

Tag: serdo-matarela