Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić tokom prvog dana zvanične posjete Italiji sastao se sa predsjednicom Savjeta ministara Italije Đorđom Meloni, a potom je razgovarao i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, koji je tom prilikom poručio da Italija pružna snažnu podršku Crnoj Gori u evropskim integracijama i prepoznaje njen napredak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Iz Vlade ističu da su intenzitet kontakata na najvišem nivou, te nedavna posjeta predsjednika Matarele Crnoj Gori i posjeta premijera Spajića Rimu jasan signal da dobri bilateralni odnosi idu uzlaznom putanjom.
- Već vas posmatramo kao članicu Evropske unije. Uz sve što ste učinili u ovako kratkom periodu Crna Gora sa punim pravom očekuje skoriji prijem u punopravno članstvo- kazao je Matarela.
 On je poželio dobrodošlicu premijeru Spajiću i kazao da Italija ostaje snažno posvećena dobrobiti zemalja Zapadnog Balkana.
- Evropska unija je faktor stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora predvodnica procesa pomirenja i napretka u čemu imate snažnu podršku Italije- poručio je Matarela. 
 Premijer Spajić je upoznao predsjednika Italije sa aktivnostima Vlade na intenziviranju evropske agende i ponovio očekivanje da će se do kraja 2026. završiti pregovori kako bi se članstvo moglo dogoditi tokom italijanskog predsjedavanja 2028. godine. 
- Ambiciozni smo i predano radimo. Za nas evropska integracija nije cilj po sebi, već transformativni proces koji naše društvo čini uređenijim i otpornijim. Kadri smo da odgovorimo svim izazovima- istakao je Spajić.
 Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima i saglasili se da je u cilju snaženja otpornosti na nepredvidivost globalnih ekonomskih prilika, dobre političke relacije Crne Gore i Italije potrebno ojačati snažnijom privrednom saradnjom dvije zemlje. 
 Na toj liniji će predstojeći biznis forum koji je dogovoren sa premijerkom Meloni dati dodatni impuls saradnjih velikih ali i malih i srednjih preduzeća koje, kako su istakli, u ovome mogu imati svoju šansu. 
 Tokom susreta je bilo riječi i o saradnji u oblasti kulture i prosvjete te ukazano na potrebu bolje saradnje među univerzitetima.
 - Sastanke sa najvišim državnim vrhom Italije premijer Spajić nastaviće sjutra prijemom kod predsjednika Predstavničkog doma Lorenca Fontane, a u planu posjete Rimu je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem- poručili su iz Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić sa Matarelom: Crna Gora predvodnica procesa pomirenja, imate snažnu podršku Italije

Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijest za region i još bolja za Evropu - poručio je predsjednik Italije Serđo Matarela, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom susreta sa premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;
- Želim da znate da Republika Italija snažno stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu - poručio je Matarela.
Prijatelji iz Crne Gore, prema njegovim riječima, mogu računati na bezuslovnu podršku Italije, te pozdravio napore Vlade na planu ubrzanja evropske agende.&nbsp;
- Napredak koji je Crna Gora ostvarila tokom mandata 44. Vlade ohrabrenje je i za ostatak Zapadnog Balkana ali i podsticaj samoj politici proširenja Evropske unije. Drago nam je da vidimo Vaše rezultate, predsjedniče Vlade. Crna Gora je dokaz da uspjeh zemlje nije u njenoj veličini već u dinamici. Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijesti za region i još bolja za Evropu - istakao je Matarela.
Spajić je upoznao Matarelu sa aktivnostima Vlade na sprovođenju reformi na planu ispunjavanja kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp;
Naglasio je značaj bilateralne podrške država članica i ukazao na potencijal za jačanje odnosa sa Republikom Italijom u domenu energetike, infrastrukture, turizma i saobraćaja.
- Napredovanje na putu članstva u Evropskoj uniji ide ruku pod ruku sa beskompromisnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo na toj liniji, saradnja sa italijanskom Guardia di Finanza od kapitalnog je značaja za formiranje nove finansijske policije Crne Gore. Usvajamo najbolje prakse jer želimo da gradimo sistem koji će garantovati vladavinu prava za sve naše građane - istakao je Spajić.
Iz Vlade dodajau da su razmijenjena mišljenja o izazovima na putu evropske integracije i zajednički je ocijenjeno da je ključni trenutak da svi društveni akteri budu fokusirani na budućnost i potencijal koji postoji a u kome, kako su istakli, svi mogu pronaći svoj interes.
- Na sastanku je ocijenjeno da će posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Italiji koja je planirana za 15. april ove godine biti prilika za jačanje ekonomske saradnje za šta postoji snažan potencijal. To će, saglasni su sagovornici, biti prilika za razgovore o konkretnim projektima koji će snažnije povezati dvije zemlje - navodi se u saopštenju.

Matarela sa Spajićem: Napredak Crne Gore dobra vijest za region, a još bolja za Evropu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sastao se sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, a, kako je saopštio na svojoj X mreži, bilo je riječi o jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je kazao da je sa Matarelom razgovarao o ekonomskoj saradnji, infrastrukturnim projektima i podršci Italije reformama koje nas vode ka članstvu u Evropsku uniju.&nbsp;
- Nastavljamo da gradimo snažne veze sa ključnim saveznicima, a prilika za dalji dijalog biće i zvanična posjeta Italiji 15. aprila! - poručio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891943947842261142&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Matarelom: O jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Uz političku i ekonomsku podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u našoj evropskoj agendi. Nemjerljiva je politička podrška koju Italija pruža kroz platformu "Prijatelji proširenja", gdje se jasno pokazuje stav Italije prema potrebi proširenja Evropske unije na sve zemlje Zapadnog Balkana - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za medije sa predsjednikom Republike Italije Serđom Matarelom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Milatović je, novinarima u Rezidenciji na Cetinju, kazao da smo u Crnoj Gori jasno postavili cilj da želimo da postanemo punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, a simbolično je naglašeno činjenicom da će tada Italija predsjedavati Savjetom EU. - Zašto ne reći da bismo zajedno upravo te godine htjeli da proslavimo ulazak Crne Gore u EU - kazao je Milatović. Ističe da nasljeđe princeze Jelene predstavlja most saradnje između Crne Gore i Italije. Bilateralnu saradnju Crne Gore i Italije, kako je rekao Milatović, karakterišu prijateljski odnosi i intenzivan politički dijalog koji njegujemo. - Želim da govorim o tri važne stvari koje su rezultati našeg susreta u Rimu 2023. Imamo dolazak predsjednika Italije ovdje, ali imamo i dodatno intenziviran politički dijalog drugih grana vlasta - posjeta ministra vanjskih poslova Italije Antonija Tajanija, posjeta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Rimu, kao i predstojeću posjetu premijera Milojka Spajića Rimu. Ovo je pokazatelj da smo uspjeli u vrlo kratkom roku da intenziviramo naš politički dijalog - ocijenio je Milatović. Drugi važan rezultat je, kako dodaje, da smo u međuvremenu kroz zalaganja vlada Crne Gore i Italije osnažili saobraćajne veze - obnovljena je aviolinija između Italije i Rima, uspotavljena linija pomorska izmeđa Bara i Ankone, kao i najavljena linija između Bara i Barija. - Treći rezultat je da smo u prethodnom periodu imali snažnu podršku Italije za važne segmente društvenog napretka u Crnoj Gori. Najavljeno je formiranje finansijske policije u Crnoj Gori, uz pomoć Italije, i to je izuzetno važno u kontekstu unapređenja vladavine prava. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna u ovom smislu, a praćenja tokova novca važan segment uspjeha u toj borbi - istakao je Milatović. Uspostavljena je i saradnja između zdravstvenih sektora Crne Gore i Italije, a intenzivirana je i saradnja između sektora prosvjete i nauke. - Ovo su važne i opipljive stvari važne za građane Crne Gore i Italije i unapređenje bilateralne sradnje između naše dvije zemlje - rekao je Milatović. Dodao je i da želi da pomene ljude koji su simboli borbe protiv mafije - italijanske sudije Đovanija Falkonea i Paola Borselina. - Ali, želim da spomenem i naše borce protiv mafije koji su dali živote u toj borbi - to su novinar Duško Jovanović i policijski inspektor Slavoljub Šćekić. Citiraću Falkonea koji kaže da mafija nije nepobjediva - ona je ljudski faktor i ima svoj početak i kraj. Crna Gora je krenula u borbu protiv mafije i ona je mora pobijediti - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d" data-rendition-name="original" width="1060" height="587" loading="lazy" alt="Serđo Matarela"> <figcaption>Serđo Matarela na konferenciji za medije na Cetinju(Photo: Predsjednik Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Matarela je rekao da Crna Gora i Italija imaju istorijsko prijateljstvo i saradnju. - Imamo i ekonomsku saradnju koju možemo više razvijati. Mnogo je sektora u kojima već sarađujemo, a forma može da bude još veća. Imamo i veliku saradnju, posebno ako govorimo o zakonodavstvu i organizovanom kriminalu, to je obaveza na kojoj moramo raditi za budućnost naših mladih ljudi, za demokratiju, kao i u čast onih koji su dali svoje živote u borbi protiv mafije - poručio je Matarela. Italija je uvjerena, prema njegovim riječima, koliko je važno i hitno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge države sa Zapadnog Balkana. - Cilj 2028. je nešto što ćemo moći da ostvarimo. Crna Gora će moći za vrlo mali broj godina da uđe u Evropsku uniju. Taj put je otvoren. Crna Gora sarađuje sa Italijom u brojnim oblastima zato što smo uvjereni koliko je važno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana. Crna Gora je naprednija u tom procesu od drugih država. To traži naše dodatno angažovanje, da Crna Gora dobije još više pomoći u tom procesu - kazao je Matarela.

Milatović: Uz podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u EU agendi; Matarela: Crna Gora će moći da postane članica za vrlo mali broj godina

Predsjednik Republike Italije Serđo Matarela boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv &nbsp;predsjednika države Jakova Milatovića. 
 
 Predsjednika Matarelu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 
 
- Predsjednik Matarela je predsjedniku Milatoviću uručio najveće državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge. Ovo odlikovanje dodjeljuje se za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih &nbsp;djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje- saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. 
 
 Kako se u saopštenju ističe, odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put je dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine. 
 
 Takođe, predsjednik Milatović je italijanskom predsjedniku uručio Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori.

Milatović dočekao Matarelu na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Predsjednik države Jakov Milatović dočekao je na aerodromu Podgorica predsjednika Republike Italije Serđa Matarelu, koji je doputovao u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Matarela će sjutra, uz najviše vojne i državne počasti, biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju.
Nakon razgovora dva predsjednika i sastanka delegacija dvije zemlje, Milatović i Matarela će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Matarele potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Italije i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Milatović i Matarela će sjutra u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primiće sjutra, u okviru zvanične posjete predsjednika Republike Italije Serđa Matarele našoj zemlji, najviše državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako se u saopštenju navodi, ovo odlikovanje se dodjeljuje za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje.
Odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put će biti dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine, ističu iz Predsjedištva.
- Predsjednik Milatović će italijanskom predsjedniku uručiti Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Ceremonija uručenja odlikovanja če se održati u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.

Predsjednik Milatović primiće najviše državno odlikovanje Republike Italije

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz kabineta Milatovića su saopštili da će Matarela biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - naveli su iz Milatovićevog kabineta.
Oni su kazali da će, takođe, Matarela i Milatović u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
Milatović će, kako je najavljeno, prirediti i svečani ručak u čast Matarele.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko-italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića sa ciljem međunarodne promocije Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put Crne Gore kroz inicijativu "Prijatelji Zapadnog Balkana", važan pozitivan signal i podrška nastojanjima zemlje na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Matarela sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće 18. februara u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, Matarela će biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, dva predsjednika će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu "Crna Gora i Italija: susret dva naroda".
Milatović će prirediti i svečani ručak u čast predsjednika Italije.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko- italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore. Takođe, posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put naše zemlje kroz inicijativu ,,Prijatelji Zapadnog Balkana'', važan je pozitivan signal i podrška nastojanjima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kažu u Kabinetu predsjednika.

Matarela u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, sa Milatovićem će posaditi drvo prijateljstva i otvoriti izložu na Cetinju

Italija će ostati snažan oslonac na evropskom putu Cre Gore - poručio je potpredsjednik Vlade Italije i šef italijanske diplomatije Antonio Tajani na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Tajani je, kako se navodi u saopštenju, iskazao punu podršku ambicijama Crne Gore, te Spajiću uputio poziv za učešće i na predstojećoj Italofoniji.
Spajić je sastankom sa Tajanijem završio prvu zvaničnu posjetu Rimu.
- Na liniji razgovora koje je premijer Spajić juče imao sa predsjednicom Italije Đorđom Meloni, na sastanku sa šefom italijanske diplomatije dogovoreno je održavanje biznis foruma početkom ljeta. Prilike su tu, moramo ih iskoristiti i za razvoj naših ekonomija i za jačanje ukupnih odnosa naših zemalja, poručili su sagovornici - ističu iz Vlade.
Na sastanku je, kako se navodi u saopštenju, bilo riječi o bezbjednosnim prilikama u Evropi i ukazano na značaj usaglašavanja Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU posebno u kontekstu podrške Ukrajini.
Spajić je istakao da je pozicija Crne Gore jasna te kazao da u svakom smislu naša zemlja pouzdan, kredibilan i predvidiv partner na koga se može računati.
- U kontekstu prilika na Zapadnom Balkanu premijer je kazao da perspektiva članstva u EU i ekonomski rast predstavljaju stabilizirajuće faktore te da Crna Gora očekuje članstvo tokom italijanskog predsjedavanja početkom 2028. godine - kazali su iz Vlade.

Tajani sa Spajićem: Italija će ostati snažan oslonac na EU putu Crne Gore

Srbija je ponovo jedina zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji sa Zapadnog Balkana koja se nije uskladila sa novom spoljnopolitičkom odlukom EU povodom situacije u Bjelorusiji i umiješanosti Minska u rusku agresiju na Ukrajinu. 
 
EU je 16. aprila saopštila da odlukom (CFSP) 2025/632 od 27. marta 25 osoba i sedam pravnih lica uključuje se na spisak fizičkih i pravnih lica, entiteta i tijela na koje se primjenjuju restriktivne mjere zbog situacije u Bjelorusiji i umiješanosti Minska u rusku agresiju na Ukrajinu. 
 
Sa novom odlukom Savjeta EU uskladile su se sve ostale države kandidati za članstvo u EU iz regiona Zapadnog Balkana - Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i BiH. One će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu s tim, a EU "prima na znanje tu obavezu i pozdravlja je, navodi se u saopštenju.

Srbija se nije uskladila sa odlukom EU o Bjelorusiji

Košarkašice Trebjese sa 2:0 u pobjedama protiv Podgorice izborile su finale plej-ofa I A EKO ŽCKL
Trebjesa je napravila brejk u ,,Bemax areni“, a danas u SC ,,Nikšić“ upisala pobjedu 75:47 i tako će protiv ekipe Budućnost Bemax igrati za trofej. Dva tima igrala su i finale Kupa Crne Gore.
Nikšićanke su meč otvorile serijom 10:4, nakon osam minuta igre imale i dvocifrenu razliku (18:8), da bi u 13.minutu na semaforu pisalo 26:12. Tada se se uzburkale strasti, viđene su tehničke greške, bilo je i reakcija sa tribina, što je izvazvalo desetominutni prekid. Gošće su uspjele da priđu na 30:18, ali je Rondović zaključila prvo poluvrijeme 39:20 i već tada najavila da neće biti neizvjesnosti.
Kod domaćih Anđela Rondović najefikasnija sa 22 (tojke 3-4), uz 6 skokova, Mila Mijušković postigla je 20 (trojke 4-6), uz 13 skokova, dok je Teodora Sarić dodala 13. Kod Podgorice Ljube Andrić je neodstajao skok za dabl dabl (ubacila 15 poena), a dvocifrena je bila samo još Katarina Radulović sa 11.
Prvi meč finala plej-of između Budućnost Bemaxa i Trebjese igra se u subotu 19. aprila u ,,Bemax areni“, sa početkom u 18 časova.

Trebjesa drugi finalista plej-ofa I A EKO ŽCKL

Ruska federalna služba bezbjednosti (FSB) zaključila je da na protestu u Beogradu nije korišćeno nedozvoljeno oružje "zvučni top", izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 16. aprila.
Izveštaj FSB-a, na kojeg se pozvao Vučić, uslijedio je nakon istrage sprovedene na poziv vlasti u Srbiji.
- Na osnovu dobijenih rezultata, može se donijeti kategorički zaključak da zvučni uređaji koje posjeduju policijski organi Srbije nisu primijenjeni tokom protesta (15. marta) - naveo je predsjednik Srbije, čitajući zaključke izvještaja ruskih bezbjednjaka.
Nakon optužbi da je na masovnom protestu 15. marta u Beogradu protiv mirnih demonstranata upotrijebljeno nedozvoljeno zvučno oružje, srpske vlasti su tražile da ruski istražitelji sprovedu "nezavisnu istragu".
Izveštaj FSB-a je objavila Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA), a Vučić je u obraćanju novinarima prenio da su ruski istražitelji svoju istragu vršili u tri pravca.
Pored ispitivanja karakteristika zvučnih uređaja koje posjeduju srpski policijski organi, FSB je, kaže Vučić, analizirao i video materijal sa protesta.
Takođe, kako navodi, tokom istrage su korišćene i operativne mjere Bezbjednosno-informativne agencije Srbije, koja je ispitivala policijske i službenike BIA, kao i medicinske ekipe koje su prisustvovale protestu.
Vučić je rekao i da je FSB na poligonu BIA vršio eksperiment sa zvučnim uređajima koje posjeduje srpska policija.
Vučić navodi, pozivajući se na izvještaj, da su za eksperiment FSB-a korišćeni psi, te da nikakvih posljedica po njih nije bilo.
Vučić je demonstrante, koji proteklih mjeseci na ulicama traže odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu, još jednom optužio za "pokušaj rušenja države" i "obojenu revoluciju".
Dok vlast u Srbiji odbacuje optužbe da je na protestu 15. marta koristila "zvučni top", takve optužbe su iznijeli predstavnici više opozicionih stranaka.
Istragu od pravosudnih organa u Srbiji zatražili su studenti u blokadi državnih fakulteta koji predvode masovne proteste, kao i desetine nevladinih organizacija.
Kako je ranije objavio Vučić, pripadnici ruskog FSB-a stigli su u Beograd 28. marta.
Studenti u blokadi su istragu incidenta na protestu uvrstili na listu svojih zvaničnih zahtjeva 4. aprila.
Dok je više stotina hiljada građana u tišini odavalo počast žrtvama novosadske nesreće, okupljeni koji su se nalazili u Ulici kralja Milana naglo su se razbježali sa kolovoza - pred naletom, kako opisuju, jakih i neobičnih zvukova i vibracija.
Brojna su svjedočenja i o zdravstvenim tegobama u danima nakon protesta – poput vrtoglavice, nesvjestice, mučnine, povišenog pritiska, problema sa sluhom.
Za sada nema zvaničnih informacija šta je izazvalo strah i paniku među demonstrantima, a vlasti su odbacile optužbu da su bezbjednosne službe, poput vojske i policije, koristile "zvučni top".
Za nekoliko dana prešli su put od toga da policija nema "zvučni top", preko prijetnji da će biti gonjeni svi koji šire "takve obmane" i "uznemiravaju javnost", pa do priznanja da policija ipak ima sonične uređaje, ali da ih "nikada nije upotrijebila".
"Zvučni top" spada u grupu nesmrtonosnog oružja koje se može koristiti u policijske i vojne svrhe – za kontrolu nereda, odbijanje napada ili komunikaciju na velikim udaljenostima.
Na zahtjev više nevladinih organizacija iz Srbije, istragu incidentu na protestu vodi i Evropski sud za ljudska prava, pravosudna institucija pod okriljem Savjeta Evrope.
Pored ruskog FSB-a, vlasti Srbije su pozvale i američki Federalni istražni biro (FBI) da sprovede nezavisnu istragu.
Nema informacija, međutim, kako je FBI odgovorio vlastima Srbije.
Peticiju da međunarodnu istragu o upotrebi "zvučnog topa" sprovedu i Ujedinjene nacije, uputio je opozicioni pokret Kreni-promijeni.
Oni su Kancelariji Ujedinjenih nacija (UN) u Beogradu dostavili peticiju sa skoro 600.000 potpisa građana Srbije, saopšteno je 8. aprila.
<h2>Šta su zahtjevi studenata u blokadi?</h2>
Studenti koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji i predvode masovne proteste, traže odgovornost za pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi.
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije.
Još dva zahtjeva studenata adresirana su na pravosudne organe: sankcionisanje napadača na učesnike protesta u više desetina incidenata, kao i obustava krivičnih postupaka protiv demonstranata koje je policija hapsila.
Tražili su i da izdvajanje iz državnog budžeta za visoko obrazovanje bude uvećano za 20 odsto.
Vlast tvrdi da su svi zahtjevi studenata ispunjeni, pozivajući ih da otvore fakultete, dok akademci saopštavaju da nisu i da nastavljaju blokade.

Vučić: Ruski FSB zaključio da na protestu nije korišćen "zvučni top"

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: serdo-matarela