Vrhovni sud Crne Gore ostvario je rekordan napredak u rješavanju starih građanskih i upravnih predmeta tokom ove godine, potvrđujući snažnu posvećenost unapređenju efikasnosti pravosuđa i jačanju vladavine prava - saopšteno je iz tog suda.
Na početku ove godine u Vrhovnom sudu ostalo je, kažu, neriješeno 1.985 predmeta, među kojima je 571 bio stariji od tri godine.
- Što je činilo 28,76 posto ukupnog broja neriješenih predmeta. Danas, zahvaljujući pojačanom intenzitetu rada i jasnim prioritetima, riješena su 524 predmeta starija od tri godine, odnosno rekordnih 91,76 procenata predmeta koji su bili zaduženi na početku godine - naveli su oni.
U istom periodu sud je primio dodatnih 509 starih predmeta, od čega je riješeno 226 ili 44,40 odsto.
- Ukupno je u radu tokom izvještajnog perioda bilo 1.147 predmeta starijih od tri godine, od kojih je riješeno 750 ili 65,39 procenata, dok je neriješeno ostalo 396 predmeta odnosno 34,61 odsto. Ovi podaci potvrđuju jedan od najznačajnijih pomaka u smanjenju broja dugotrajnih predmeta u radu ovog suda - naglasili su.
Ostvareni rezultati posljedica su, ističu oni, strateškog i organizovanog pristupa rješavanju starih i zaostalih predmeta.
- U skladu sa Planom rada Vrhovnog suda i obavezama iz Strategije reforme pravosuđa 2024–2027, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić u junu ove godine donijela je Jedinstveni program rješavanja starih predmeta za period 2025–2027, prvi nacionalni dokument ove vrste koji jasno definiše prioritete, obaveze i mjere za efikasnije rješavanje predmeta starijih od tri godine - naveli su u saopštenju.
Program, kako su kazali, uvodi precizno praćenje starih predmeta, prioritetno postupanje u najstarijim predmetima, redovan nadzor nad sprovođenjem mjera i racionalno upravljanje sudskim resursima.
- Time se ne samo smanjuje postojeći zaostatak, već se stvaraju mehanizmi koji će spriječiti ponovni nastanak velikog broja „crvenih omota“. Ovaj pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i principima suđenja u razumnom roku, čime se dodatno jača povjerenje javnosti u pravosudni sistem - istakli su u Vrhovnom sudu.
Vrhovni sud ovim rezultatima šalje, poručuju oni, jasnu poruku da pravda mora biti dostupna, efikasna i dostižna u razumnom roku, te da na temelju ovakvog napretka nastavlja da predvodi proces unapređenja efikasnosti sudova, jačanja povjerenja građana i ispunjavanja ključnih standarda na putu evropskih integracija Crne Gore.
- Ovakav model rada, zasnovan na odgovornosti i kontinuiranom praćenju učinka, treba da slijede i ostali sudovi u okviru sudske vlasti - zaključili su.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni sud riješio skoro 92 odsto starih predmeta

U Sektoru &nbsp;za vanredne situacije besprijekorno funkcioniše &nbsp;poziv na 112 - poručio je stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
To se, kaže, pokazalo godinama unazad kada se radi o nestalim licima, licima kojima se izgubi trag i na moru, planini...
- Bilo gdje kada se nađu u Crnoj Gori, ta Služba spašavanja Ministarstva unutrašnjih poslova zaista u rekordnom vremenu dođe do tih nestalih lica i lica koja su imala određene nezgode - naglasio je on.
Rukovodio je službom koja je sarađivala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i, prisjeća se Pekić, njihovim Sektorom za vanredne situacije, pa može kazati SOS sistem i Call poziv kao taster za pomoć besprijekorno funksionišu u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Vjeruje da ako SOS dugme u vozilima Crne Gore treba da bude ispitano da li funkcioniše od strane vlasnika tih vozila, jer se u većini slučajeva dešava da nije spojeno sa službom kojom bi trebalo, pa ako bi došlo do nezgode ne bi pritiskom na to dugme mogli pozvati 112.
- Gospodin Bešović na čelu tog Sektora obavlja jedan kvalitetan posao i zadatak. Ono što je definitivno problem prilikom funkcionisanja samog broja 112 jeste da mi danas u savremenom svijetu izgradnje, funkcionisanja i pravljenja novih vozila nemamo povezanost sa onim starijim vozilima koja nemaju SOS dugme, tako da ni Ministarstvo unutrašnjih poslova na tom broju nema povezanost sa svim vozilima i koja imaju uparenu tu SOS liniju. Ono što zaista besprijekorno u tom Sektoru funkcioniše jeste poziv na 112, a to smo mogli i da vidimo i godinama unazad kada se radi o nestalim licima, licima kojima se izgubi trag i na moru, planini, bilo gdje kada se nađu u Crnoj Gori i ta Služba spašavanja Ministarstva unutrašnjih poslova zaista u rekordnom vremenu dođe do tih nestalih lica i lica koja su imala određene nezgode - rekao je Pekić.
Podsjeća da se preko svakoga telefona može dobiti služba 112 koja radi 24 časa, pa se tim putem može otkriti lokacija gdje je došlo do saobraćajne nezgode ili gdje je neka osoba, kako kaže, nestala.
Samim pozivom na broj 112, kaže Pekić, ili aktiviranjem SOS dugmeta, koje se aktivira na više različitih načina, prilikom saobraćajnih nezgoda, prilikom aktivacije vazdušnih jastuka, ili gubljenja kontrole i skretanja vozila sa putnog pravca, ima više načina. &nbsp;Savjetuje da je neophodno i da građani provjere svoje telefone, da osiguraju da je upaljena lokacija, jer se na taj način preko baznih stanica može vrlo brzo uočiti gdje se nalazi osoba.&nbsp;
- Broj 112 zaista funkcioniše besprijekorno i samim pozivom na to detektuje se, ako dobijete pravovremeno dežurne službenike koji rade u Ministarstvu unutrašnjih poslova na vanrednim situacijama i oni će vas brzo locirati i moći će vrlo brzo doći do onih kojima je pomoć potrebna - zaključio je Pekić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Pekić: Neophodno je da vlasnici ispitaju da li je u funkciji SOS dugme u njihovom vozilu

Grom je tokom minule noći udario u stablo koje se nalazi u dvorištu Osnovne škole „Mileva Lajović Lalatović“ u Nikšiću, i tom prilikom napravljena je manja šteta na dijelu krovne konstrukcije objekta, a polomljen je i jedan prozor.
Usljed udara, u ulici gdje se nalazi škola nestala je struja.
Stablo se nalazilo u blizini ulaza u školu.
Ekipe Gradskog zelenila uklanjaju ostatke stabla.

Grom udario u dvorište nikšićke škole, oštećen krov

Budžet nije razvojni, već potrošački. Sama činjenica da ste se zadužili po 4,5 odsto kamatnoj stopi, to znači da će svake godine morati da se plaća po 20 miliona eura, što znači da će se imati manje za unapređenje kvaliteta javnih usluga, za ulaganje u infrastrukturne projekte i unapređenje životnog standarda građana - ocijenio je u jutarnjem programu TV E "Budilnik" Vojin Golubović iz Instituta za strateške nauke i prognoze.
Komentarišući to što je iz Ministarstva finansija saopšteno da je obezbijeđeno 450 miliona eura fiskalne rezerve za iduću i 2027. godinu naveo je da može djelovati kao odgovoran potez, ali postoje određene diskutabilne stvari.
- Ako posmatramo kamatnu stopu po kojoj se Vlada zadužuje od nekih 4,5 odsto, to nije uopšte povoljno ako posmatramo zaduživanja koja su bila ranije i zaduživanja zemalja u regionu i EU. Tu kamatnu stopu treba staviti u odnos sa rastom ekonomije. Vlada je projektovala rast ekonomije od 3,2 odsto. Imatu manju stopu rasta BDP-a u odnosu na kamatnu stopu po kojoj se Vlada zadužuje. Ako posmatramo fiskalnu politiku, rast ekonomije je osnova za rast prihoda u budžetu. Vi već projektujete da će prihodi u budžetu rasti sporije u odnosu na rast dugova. Time se samo proširuje jaz u javnim finansijama - ocijenio je Golubović.
Druga stvar koja je, prema njegovim riječima, problematična je zbog čega budžetska rezerva.
- U fiskalno odgovornim ekonomijama budžetska rezerva znači štednju za nadolazeće obaveze i stvara se iz suficita ostvaren u dobrim godinama, a mi je stvaramo tako što se dodatno zadužujemo - istakao je Golubović.
Problematično je, kako dodaje, i za šta će se koristiti budžetska rezerva.
- Ako se uporno govori o odgovornosti, a imate konstantno jedan strukturni deficit u budžetu, koji je hronični problem, onda tu nema baš toliko prostora za ambicioznost. Ta budžetska rezerva će se primarno koristiti za isplatu obaveza - naveo je Golubović.
Dodaje da nije svako zaduženje loše, ali da je dug održiv onda kada rast ekonomije prevazilazi stopu po kojoj se država zadužuje ili kada se kontinuirano stvaraju suficiti u budžetu.
- Mi imamo situaciju da kamata "jede" naš razvoj. Mi umjesto da štedimo za investicije, doći ćemo u situaciju da štedimo na samim investicijama - istakao je Golubović.
Na pitanje da li će se to negativno odrazite na investiranje u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu odgovara potvrdno.
- Sama činjenica da će oni davati 20 miliona eura godišnje na kamatu, što je bačen novac, taj novac neće ići na unapređenje životnog standarda, na unapređenje javnih servisa, u infrastrukturne projekte. Zamislite što se moglo sa 20 miliona eura u sistemu zdravstva. Fond penzijskog i invalidskog osiguranja ima hronične probleme, Fond zdravstvenog osiguranja ima hronične probleme. Deficiti tih sistema su ogromi. Ovo zaduženje od 450 miliona eura može izgledati preventivno, ali to znači da se samo sprečava akutni napad bolesti, a ne liječi se - smatra Golubović.
Pita da li će zaduženje od 450 miliona eura biti praćeno konsolidacijom javnih finansija, jednom odgovornom finansijskom politikom i reformom fiskalnog sistema ili je to kupovina vremena za nastavak loše prakse vođenja javnih finansija.
- Čini mi se da smo u zonu finansijske nestasbilnosti davno ušli s obzirom na to da se iz godine u godinu sa sve manje odgovornosti zadužujemo. Problematična je struktura, odnosno namjena zaduženja. Mi iz godine u godinu imamo potrošački budžet, a nije razvojni - ponavlja Golubović.
Govori se, kako dodaje, o rekordnim izdvajanjima za kapitalni budžet, ali su ona u nominalnom smislu.
- Ako se to stavi u relativni odnos sa ranijim budžetima, to nije tako. Druga stvar je što je to samo plan budžeta. Ako pogledamo praksu iz prethodnih godina, štedjelo se na projektima da bi se prelivala sredstav u tekuću potrošnju. S jedne strane imamo izuzetno rigidnu rashodnu stranu, koja se ne može smanjiti, a sa druge nemate toliko stabilne izvore prihoda. Nama se prihode iz godine u godinu baziraju na forsiranju potrošnje i zaduživanju. Imamo volatilnost prihoda na jednoj strani i snažnu rashodnu stranu na drugoj - zaključio je Golubović.
J. B.&nbsp;

Golubović: Budžet nije razvojni, već potrošački, kamata "jede" naš razvoj

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: stari-predmeti

Vrhovni sud riješio skoro 92 odsto starih predmeta

Vrhovni sud riješio skoro 92 odsto starih predmeta

Pekić: Neophodno je da vlasnici ispitaju da li je u funkciji SOS dugme u njihovom vozilu

Grom udario u dvorište nikšićke škole, oštećen krov

Golubović: Budžet nije razvojni, već potrošački, kamata "jede" naš razvoj

PRATITE TVe UŽIVO