Austrijabac Stefan Kraft pobjednik je prvog takmičenja novogodišnje turneje Četiri skakaonice koje je večeras održano u njemačkom Obersdorfu. 
 
Kraft je bio vodeći i nakon prve serije, a do pobjede došao je skokovima 138 i 135,5 metara, za koje je dobio od 335,1 bod. 
 
To je njegova prva pobjeda ove sezone, ukupno 44. u karijeri. 
 
Austrijanac Jan Erl bio je drugi sa 331,6 bodova, koje je dobio za skokove od 134,5 i 135 metara. 
 
Dominaciju Austrijanaca potvrdio je Danijel Čhofenig skokovima dužine od 131 i 140,5 metara i zbirom od 323,6 bodova. 
 
Lider Svjetskog kupa, Njemac Pius Paške, završio je kao četvrtoplasirani (138,0/133,5), peti je bio Norvežanin Johan Andre Forfang (140,0/136,0), a šesti Švajcarac Gregor Dešvanden (140,0/136,5). 
 
Najbolji Slovenac bio je Anže Lanišek na 15. mjestu (133,5/131,0). 
 
Branilac trofeja, Japanac Rjoju Kobajaši, osvojio je 18. mjesto. 
 
Tradicionalna novogodišnja turneja biće nastavljena 1. januara u Garmiš-Partenkirhenu. 
 
Za 4. januar zakazano je takmičenje u Inzbruku, a dva dana kasnije najbolje skijaše-skakače ugostiće Bišofshofen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kraft najbolji u Obersdorfu

Dotrajao uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici kada se sanira, može biti u pogonu najviše dvije godine i zato je neophodno što prije realizovati projekat izgradnje novog postrojenja koje je planirano u Botunu, poručuje direktor Podgoričkog vodovoda Aleksandar Nišavić.&nbsp;
Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada zbog dotrajalosti uređaja za prečišćavanje izliju u rijeku Moraču, upozorava direktor Podgoričkog vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić.
- Već ima određenih pukotina na veoma osjetljivoj i važnoj opremi. To onako dovodi situaciju na jedan alarmantan nivo i negdje nas vodi u tom pravcu da bi u narednom periodu, ukoliko se ne izvrši određena sanacija, moglo doći do pucanja samih digestora i do nepovoljne situacije u kojoj bi postrojenje moralo stane sa radom. Iz tog razloga smo odradili neophodne korake, uradili elaborat snimanja analize, tih pukotina i opredijelili određena sredstva kako bi sanirali i u nekom, da kažem, kratkom roku produžili vijek rada ovog postrojenja, ali svakako to je minimalan period i zaista je iz tog razloga neophodno početi sa realizacijom projekta gradnje novog postrojenja - rekao je Nišavić.
Kaže da bi postrojenje onda moglo da radi dvije ili tri godine, a nakon toga ne bi moglo da se garantuje.
- Već bi se sve otpadne vode bez ikakvog tretmana izlivale u samu rijeku Moraču, što je od današnjeg trenutnog stanja koje je alarmantno, još gori scenarij - kazao je Nišavić.

Nišavić: Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada izliju u Moraču

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas protiv Farskih Ostrva na startu 27. Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji.
Duel D grupe u Triru počeće u 20 sati i 30 minuta.
U drugom meču te grupe, u 18 sati, sastaće se Paragvaj i Španija.
Najbolje tri selekcije, nakon tri odigrana kola, plasiraće se u glavnu rundu, u kojima će im rivali biti tri prvoplasirane selekcije grupe C (Njemačka, Srbija, Island, Urugvaj).

Crna Gora na startu protiv Farskih Ostrva

Zvaničnici razmatraju prelazni zajam EU kako bi Kijev ostao finansijski stabilan ako na vrijeme ne postignu dogovor o korišćenju zamrznute državne imovine Moskve.
Evropske zemlje rade na hitnom planu B kako bi spriječile da Ukrajina početkom sljedeće godine ostane bez novca, u slučaju da ne uspiju da postignu dogovor o korišćenju zamrznute ruske imovine za finansiranje ratnih potreba Kijeva.
Na samitu prije mjesec, lideri Evropske unije nadali su se da će postići dogovor o prijedlogu da se blokirane rezerve Moskve iskoriste za „reparacioni zajam” od 140 milijardi eura za Ukrajinu, ali je ta ideja naišla na snažan otpor Barta De Vevera, premijera Belgije, u kojoj se taj novac nalazi.
Sada, uz intenziviranje mirovnih pregovora i sve ozbiljniji manjak novca u Kijevu, pitanje šta učiniti s ruskom imovinom dobija novu hitnost. „Ako mi ne budemo djelovali, drugi će nas preduhitriti“, rekao je jedan zvaničnik EU, koji je, kao i ostali ovdje citirani, tražio anonimnost kako bi mogao slobodno da govori.
Evropski zvaničnici smatraju da bi nova mirovna inicijativa Donalda Trampa mogla pomoći učvršćivanju podrške planu da se zamrznuta sredstva iskoriste za reparacioni zajam. Prema tom planu, novac bi bio vraćen Rusiji samo u malo vjerovatnom scenariju u kojem bi Moskva pristala da plati ratnu odštetu.
Diplomate EU očekuju da će predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u narednim danima naložiti svojim službama da izrade nacrt pravnog teksta o reparacionom zajmu, kako pritisak za rješenje raste.
Međutim, uprkos intenzivnim razgovorima između Belgije i Komisije posljednjih sedmica, De Vever i dalje ima ozbiljne rezerve u vezi s pravnom odgovornošću i rizikom od odmazde Moskve ako bi se ruska sredstva koristila za zajam.
Zbog toga se stručnjaci za javne politike u Briselu sada okreću pitanju kako pomoći Ukrajini u slučaju da se prijedlog o reparacionom zajmu ne uspije zaključiti na vrijeme da ga lideri EU odobre na samitu 18. decembra.
Jedna opcija koja dobija sve veću podršku jeste „prelazni“ zajam, finansiran zaduživanjem EU, kako bi se Ukrajina održala na površini tokom prvih mjeseci 2026. godine, prema riječima četiri zvaničnika. To bi ostavilo dodatno vrijeme da se uspostavi puni reparacioni zajam uz korišćenje ruske imovine, na način koji bi bio prihvatljiv i za Belgiju, kako bi se obezbijedilo dugoročnije rješenje.
Dvoje diplomata je reklo da bi se od Ukrajine moglo tražiti da EU vrati početni prelazni zajam nakon što dobije sredstva iz dugoročnog reparacionog zajma.
Izaslanici zemalja EU su juče u Briselu razgovarali o ovim opcijama s Evropskom komisijom. Zemlje poput Francuske, Njemačke, Nizozemske, Litvanije i Luksemburga pozvale su Komisiju da nastavi rad na prijedlozima za finansiranje Ukrajine, prema riječima jednog zvaničnika upoznatog s razgovorima.
Mogućnost prelaznog modela finansiranja pomenuta je još 4. novembra od strane komesara EU za ekonomiju Valdisa Dombrovskisa, koji je tada upozorio: „Što se više sada budu odugovlačili rokovi, biće sve teže“.
Hitnost
Komisija je u potpunosti svjesna potrebe da se rješenje hitno pronađe, jer je Kijev upozorio da bi mogao ostati bez novca već u prvim mjesecima naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je juče da će saveznici iz EU „u narednim danima“ finalizovati rješenje koje će „obezbijediti finansiranje“ i „dati jasnu perspektivu Ukrajini“.
Na duži rok, reparacioni zajam se široko smatra jedinim realnim rješenjem. Među državama članicama EU nema spremnosti da iz sopstvenih budžeta šalju bespovratne novčane pomoći Ukrajini. Mnoge se već suočavaju s budžetskim deficitima i visokim troškovima zaduživanja. Zbog toga se uvjeravanje Belgije da se na kraju priključi smatra ključnim.
„Nadamo se da ćemo uspjeti da razriješimo njihovu uzdržanost“, rekao je jedan diplomata EU. „Zaista ne vidimo drugu održivu opciju osim reparacionog zajma“.
Kao jedna od ideja pominje se da se „reparacioni zajam kombinuje s nekom od drugih opcija“, ali to, kako je dodao, „ne smije trajati predugo jer je osjećaj hitnosti već veoma snažan“.
I dalje postoje problemi po pitanju uspostavljanja prelaznog zajma kroz zajedničko zaduživanje EU, koje neki komentatori nazivaju „euroobveznicama“, iako drugi taj izraz odbacuju.
Možda najveća prepreka jeste činjenica da bi ovakvo zaduživanje EU zahtijevalo jednoglasnu podršku svih 27 država članica, a Mađarska se već dugo protivi novim mjerama za finansiranje ratnih napora Ukrajine.
Moguće je, međutim, da bi predstavljanje prelaznog zajma kao sredstva za obnovu Ukrajine, a ne za finansiranje ratnih operacija, olakšalo postizanje saglasnosti.
Dodatni faktor je i novi zamah mirovnih pregovora, dok Trampov tim nastoji da približi stavove zvaničnika Ukrajine i Rusije ka dogovoru o uslovima mira. Nacrti mirovnih prijedloga koji se sada razmatraju predviđaju korišćenje zamrznute imovine za finansiranje obnove Ukrajine. Evropski zvaničnici su prošle sedmice s negodovanjem reagovali na ideju iz prvobitnog američkog nacrta da Sjedinjene Države ostvaruju profit od korišćenja tih sredstava.
Lideri EU sada se nadaju da su uspjeli ubijediti Trampov tim da EU mora imati posljednju riječ o tome šta će se desiti s tom imovinom, kao i o vremenu ukidanja evropskih sankcija Rusiji i o putu Ukrajine ka članstvu u Evropskoj uniji, navode diplomate.

Evropljani razrađuju plan B o korišćenju ruske imovine za Ukrajinu

Tetka trinaestogodišnjeg dječaka koji je smješten u Centru "Ljubović" tvrdi da njen bratić trpi maltretiranje u toj ustanovi, kako od dva vaspitača, tako i od drugih korisnika, te da porodici nisu dozvoljene posjete niti kontakt sa njim.
Nezadovoljni odnosom institucije, te stanjem u kojem se, kako tvrde, dječak nalazi, tražili su reakciju Zaštitnika ljudskih prava, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), predsjednika države Jakova Milatovića, a dio njih je najavio i protest ispred "Ljubovića" dok se njihovi zahtjevi ne ispune, odnosno maloljetnika ne puste iz ovog centra.
Iz Centra "Ljubović", sa druge strane, tvrde da dječak ima omogućene posjete i komunikaciju sa devet članova uže i šire porodice, ali da dio familije koja najavljuje štrajk nema dozvolu nadležnog centra za posjete, odbacujući za "Dan" tvrdnje porodice o navodnom zlostavljanju djeteta.
Tetka maloljetnog dječaka tvrdi da je njen bratić nepravedno doveden u Centar "Ljubović", te da u njoj, otkako je smješten, trpi maltretiranje.
– Kada je jedna sestra od tetke uspjela da ga posjeti prije petnaestak dana, žalio se da ga vaspitači maltretiraju. Prilikom razgovora sa rođakom, ruke su mu se tresle, glavu je držao spuštenu, nokti su mu izgrizeni, zbog čega vjerujemo da je loše i da mu škodi boravak u tom centru – kazala je "Danu" njegova tetka.
Ona tvrdi da je dijete bilo žrtva vršnjačkog nasilja u školi koju je pohađalo, predmet poruge vršnjaka zbog razvoda roditelja i njihovih grešaka, te da su nadležne službe, umjesto da mu pomognu i omoguće nesmetan nastavak školovanja i sigurno okruženje, odlučile da ga pošalju u popravni dom. Dječakova tetka tvrdi da njen bratić nije imao pomoć nadležnog Centra za socijalni rad, kao i da je dijete zanemarivano od strane roditelja i kažnjeno jer se, kako navodi, branilo od dugotrajnog vršnjačkog nasilja.
– Otkako je u popravnom domu, zabranjena nam je svaka komunikacija sa njim, mjesec dana dolazimo ispred doma i obavijeste nas da ga ne možemo posjetiti, a odgovor je da je pod kaznom – kazala je dječakova tetka.
Na više pitanja u vezi sa navodima dječakove porodice, iz Centra "Ljubović" odgovorili su "Danu" da ta ustanova postupa stručno u skladu sa protokolima.
– Nema govora o tome da je bilo koje dijete maltretirano, niti je bio žrtva postupanja vaspitača i druge djece unutar naše ustanove – tvrdi direktorica tog doma Nina Delević.
U vezi sa posjetama, koje su, kako je kazala, predmet okupljanja ispred njihove ustanove, posebno tvrdnjama da je malodobnom korisniku zabranjena komunikacija sa porodicom, Delević poručuje da to nije tačno.
– Korisnik ima pravo kontakta i posjeta od strane devet članova porodice (uže i šire), a koje redovno ostvaruje telefonski ili lično. U odnosu na srodnike koji organizuju protest, naglašavamo da za te kontakte i posjete nije izdata saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad. Vaspitači su ih uredno informisali o proceduri da je neophodno da upute zahtjev nadležnom Centru za socijali rad koji jedini može procijeniti da li bi takav kontakt bio u najboljem interesu djeteta. Kako CSR još uvijek nije dostavio potrebnu saglasnost, time nije moguće ni realizovati zahtijevane posjete korisniku smještenom u našoj ustanovi – istakla je ona. 
&nbsp;

Protestuju dok maloljetnika ne puste na slobodu

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: stefan-kraft

Kraft najbolji u Obersdorfu

Nišavić: Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada izliju u Moraču

Crna Gora na startu protiv Farskih Ostrva

Evropljani razrađuju plan B o korišćenju ruske imovine za Ukrajinu

Protestuju dok maloljetnika ne puste na slobodu

PRATITE TVe UŽIVO