Srpski (raški) veliki župan Stefan Nemanja zaratio je protiv Duklje krajem 1180. i početkom 1181. Tada je uspio da osvoji Zahumlje (Hum) koje je bilo udiona oblast u Duklji. Nemanja je nastavio napad na Duklju između 1183. i 1186. godine. Najduže su se odupirali utvrđeni primorski gradovi. Zbog toga su surovo kažnjeni. Raška vojska je razorila: Danj, Sard, Skadar, Svač, Ulcinj i Bar. Iz ovih gradova je pobio i protjerao sve Grke (Vizantince), jer je Vizantija bila pokrovitelj Duklje, a Nemanja je tada bio protivnik Vizantije. Samo je Kotor pošteđen da bi Nemanja u njemu sagradio dvor. Posljednji dukljanski vladar veliki knez Mihailo napustio je zemlju i otišao je u Dubrovnik. Nemanjinim napadima najduže se odupirao Bar, koji je i nakon osvajanja sačuvao autonomiju, a u njemu se nalazila žena velikog kneza Mihaila, kneginja Desislava. Ona je najkasnije sredinom 1189. godine napustila Bar i otišla je u Dubrovnik. To je bio kraj dinastije Vojislavljevića.
Stefan Nemanja je dukljansku teritoriju podijelio članovima porodice. Najstarijem sinu Vukanu dao je Duklju i Dalmaciju. Pod Dalmacijom se podrazumijeva vizantijska provincija Gornja Dalmacija, koja je obuhvatala teritoriju između Stona i Kotora. Dubrovnik je uspio da odbije napad Nemanjića. Hum je pripao Nemanjinom bratu knezu Miroslavu, a potom ga je Nemanja dodijelio najmlađem sinu Rastku oko 1190. godine. Rastko je 1192. otišao na Svetu Goru đe se zamonašio i dobio ime Sava, a Hum su naslijedili Miroslavovi sinovi. Dok je Nemanja Duklju pokorio ratom i razaranjem gradova, Vukan je vodio drugačiju politiku. Osvojenu Duklju je prihvatio kao novu otadžbinu. Nije je prilagodio svom porijeklu, već se on prilagodio dukljanskim državnim, etničkim i crkvenim okolnostima. Još dok je Nemanja bio vrhovni vladar, Vukan se titulisao kao „kralj Dioklije, Dalmacije, Trebinja, Hvosna i Toplice“. Na crkvi Sv. Luke u Kotoru koju je sagradio građanin Mavro Kazafranka 1195. isklesan je ktitorski zapis da je crkva podignuta u vrijeme velikog župana Nemanje i njegovog sina Vukana, kralja Duklje (sub tempore domine Nemane magni iupani et filii sui Velcanni regi Dioclie). Istoričar i akademik SANU Sima Ćirković navodi da se Vukanova kraljevska titula „nastavljala na titulu njegovih dukljanskih prethodnika i doprinosila je očuvanju tradicija ranije samostalnog dukljanskog kraljevstva.“
Nemanja je abdicirao 1196. godine i na poziv najmlađeg sina Save otišao je na Svetu Goru, đe se zamonašio i uzeo ime Simeon. Nemanja je za vrhovnog vladara imenovao srednjeg sina Stefana, dok je Vukanu dao titulu velikog kneza (knez velija), potvrdio mu vlast u Duklji i Dalmaciji i obavezao ga da bude pokoran novom vladaru. Vukan nije pristao. Po odlasku Nemanje na Svetu Goru, Vukan je osamostalio Duklju i za to je dobio podršku većine dukljanskog plemstva. Za priznanje krune i državne samostalnosti obratio se papi Inoćetniju III. Vukan mu je 1198. godine poslao pismo u kome je tražio da mu uputi izaslanike koji će, između ostalog, „utvrditi narod u katoličkoj vjeri“ a i sam Vukan je izjavio da želi „ljubiti i poštovati Rimsku stolicu kao svoju majku i svim njenim naredbama biti pokoran“. Papa je prihvatio Vukanov zahtjev i u odgovoru je Vukana titlusao kao „svijetlog kralja Duklje i Dalmacije“ (Vulcani illustris regis Diocliae et Dalmatiae). Papino pismo u Duklju su donijeli papski legati kapelan Ivan i podđakon Simon. S Vukanom su u ljeto 1199. organizovali sabor u Baru na kome su dukljansko-barskom nadbiskupu Jovanu uručili plašt (palium), a zatim su usvojene brojne uredbe o organizaciji crkve i životu sveštenstva i vjernika u kraljevstvu Duklje i Dalmacije.
Nakon sabora u Baru nadbiskup Jovan je poslao pismo papi u kome je naveo da su „gospodin kralj [Vukan] i sav narod...postali [su] na svaki način veoma odani tvojoj Svetosti“. Potom se i Vukan papi obratio pismom u kome se titulisao kao „kralj Duklje i Dalmacije“ (Diocliae atque Dalmatiae Rex). Vukan je istakao da je uvjeren kako će „sveti i spasonosni nauk“ papinih izaslanika koji su rukovodili saborom u Baru „prosvijetliti sve moje kraljevstvo“. Vukan ističe da je sabor u Baru održan tamo „đe su se odvajkada držali sabori“. Potom je izrazio odanost papi, odnosno kako Vukan lično kaže „tvome apostolstvu“. S druge strane, Vukan je naglasio da mu je „priznata kraljevska čast“. Tako je Vukan ostvario cilj. U skladu sa vjerskim prilikama u Duklji prešao je u katoličanstvo i prihvatio je vrhovnu vlast pape, a Rim je priznao Vukanovu kraljevsku titulu, državnu i crkvenu nezavisnost kraljevstva Duklje i Dalmacije. Vukan je sklopio savez sa ugarskim kraljem Emerikom protiv Stefana s ciljem da preuzme srpski prijesto a da ugarski kralj prostane vrhovni vladar u Srbiji. Vukan je napao Srbiju 1202. godine i zbacio je Stefana koji je napustio zemlju. Vukan je preuzeo titulu velikog župana i priznao je ugarsku vrhovnu vlast u Srbiji. Od tada do 1918. godine ugarski kralj je u svojoj tituli navodio Srbiju.
Pretpostavlja se da je Stefan uz pomoć bugarskog cara Kalojana uspio da povrati vlast u Srbiji oko 1204. Mir je vjerovatno sklopljen 1205., kada je Stefan ponovo postao veliki župan, a Vukan veliki knez sa udionom oblašću. Izvjesno je da se tada u Srbiju sa Svete Gore vratio Vukanov i Stefanov brat Sava. On je prenio Nemanju (Simeona) u Srbiju i zatim ga je kanonizovao između 1204. i 1207. Sava je postao iguman manastira Studenica. Vukan se posljednji put pominje oko 1209. godine. Iako se pokorio Stefanu, zadržao je kraljevsku titulu. Abdicirao je u korist svog sina Đorđa. Sima Ćirković ističe da su „prenošenjem uprave nad Zetom i dukljanske kraljevske titule na Vukanovog sina tradicije samostalnog razvitka Duklje [su] produžene još za jednu generaciju“. Đorđe je preuzeo kraljevsku titulu i ubrzo je otkazao poslušnost velikom županu Stefanu. Uz Đorđa, vlast u Duklji su imala njegova braća: Vladin, Stefan i Dimitrije. Veliki župan Stefan Nemanjić je potčinio Đorđa oko 1216. i upostavio je vrhovnu vlast u Duklji, ali su Vukanovi sinovi zadržali dio vlasti i posjede.
Stefan je uspostavio savezništvo s Venencijom. Vjenčao se sa Anom, unukom mletačkog dužda Henrija Dandola. Istoričar i akademik SANU Božidar Ferjančić navodi da se Stefan Nemanjić na nagovor nove supruge odrekao pravoslavlja i da je prešao u katoličanstvo. Stefan je u Rim posalo episkopa Metodija da od pape Honorija III traži kraljevske insignije, a pri tome se pozvao i na činjenicu da je njegova porodica vladala nekadašnjim kraljevstvom Duklje. U ovom pismu Stefan je izjavio da želi biti vjerni sin svete Rimske crkve i da od pape traži blagoslov za krunu i državu. Legati koje je poslao papa krunisali su Stefana 1217. i on je postao prvi srpski krunisani kralj (Prvovjenčani).
Prvovjenčani se nakon krunisanja titulisao „po milosti Božijoj kralj cijele Srbije, Duklje, Travunije, Dalmacije i Zahumlja“ (Stephanus Dei gratia totius Serviae, Diocliae, Tribuniae, Dalmatiae, atque Ochumliae Rex). U jednom natpisu na zidu svoje zadužbinske crkve u manastiru Žiča, Stefan Prvovjenčani se titulisao „po Božijoj milosti venčani prvi kralj sve srpske zemlje, Dioklitije i Travunije i Dalmacije i Zahumlja“. U povelji manastiru Sv. Bogorodice na ostrvu Mljet titulisao se: „veliki kralj, namjesni gospodin sve srpske zemlje i Dioklitije i Dalmacije i Travunije i Humske zemlje“. Time su jasno razdvojene srpske zemlje od: Duklje, Dalmacije, Travunije i Zahumlja. U manastiru Mileševa kod Prijepolja koji je podigao Stefanov sin Vladislav, iznad freske Stefana Prvovjenčanog koja je urađena između 1222. i 1228., prema čitanju istoričara Božidara Ferjančića, zapisano je da je Prvovjenčani bio kralj i sevast(okrator) svih raških i dioklijskih zemalja. Istoričar umjetnosti i akademik SANU Vojislav J. Đurić sačuvani dio natpisa iz Mileševe tumači tako da je Stefan Prvovjenčani vladao „kraljevstvom zemalja dioklitskih“. Razliku između srpskih i dukljanskih zemalja istakao je i ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatijan. On u jednom pismu (vjerovatno iz 1217.) Stefana Nemanjića oslovljava kao „velikog župana sve Srbije i Duklje“ (μεγάλᾠ ζουπάνᾠ Σερβίας καί Διοκλείας). Državna posebost Duklje je istaknuta i u kasnijim srpskim hronikama. Biograf Domentijan je sredinom XIII vijeka u „Životu Svetog Save i Životu Svetog Simeona“ za Dioklitiju naveo da se ona „zove veliko kraljevstvo od početka“. Biograf Teodosije u „Žitiju Svetog Save“ koje je napisano krajem XIII vijeka navodi da je Nemanja vladao zemljom koja se zove Dioklitija. Teodosije ističe da je Dioklitija izlazila na „zapadno more“.
Jedan od najznačajnijih događaja iz ovoga perioda je uspostavljanje autokefalne srpske pravoslavne arhiepiskopije. Sava Nemanjić je 1219. godine od carigradskog patrijarha Manojla Sarantena Haritopula i nikejskog cara Teodora I Laskarisa dobio dozvolu da formira srpsku arhiepiskopiju, a on je imenovan za prvog srpskog arhiepiskopa. Nikejski car i patrijarh su ovo uradili kako bi spriječili Srbiju da nakon primanja krune iz Rima uđe u sferu uticaja Rimske crkve. To je izvedeno protiv crkvenih pravila, jer je time narušeno kanonsko ustrojstvo Ohridske arhiepiskopije koja je bila nadležna za crkvu u Srbiji. Istoričar i akademik SANU Dimitrije Bogdanović o tome kaže: „To nije kanonsko, već prvenstveno političko pitanje: kanoni se interpretiraju u skladu sa ciljem koji se želi postići ili koji je već postignut“. Sava je za sjedište arhiepiskopije izabrao manastir Žiču, a 1220. formirao je podređene episkopije. Na teritoriji nekadašnje dukljanske države uspostavljene su tri episkopije: zetska sa sjedištem na Prevlaci kod Tivta (mada postoje i druge pretpostavke), humska sa sjedištem u Stonu (od sredine 1250-ih u crkvi Sv. Petra u Bijelom Polju) i budimljanska sa sjedištem u Đurđevim stupovima kod Berana. Srpska arhiepiskopija i njene episkopije tada nijesu imale većeg uticaja na teritoriji prethodne dukljanske države. U periodu dok je bio arhiepiskop nije zabilježeno da je Sava Nemanjić sagradio ijedan pravoslavni hram u Duklji. S obzirom na to da je Duklja bila isključivo katolička, pravoslavne episkopije su zapravo fomirane kao misionarske ispostave koje su tek trebale da dobiju vjernike. Srpska arhiepiskopija je, takođe, uvažila državnost i osobenost Duklje. Iznad freske Sv. Save u Mileševi postoji natpis koji je istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić pročitao kao „Sava, prvi arhiepiskop svih raških i dioklitskih zemalja“. Prema srpskim hroničarima Sava je samo jednom boravio u Duklji. Kada je krenuo na posljednje putovanje u Svetu Zemlju 1234. on je to, kako navodi njegov biograf Domentijan, uradio sa obale Dioklitijskog mora. Srpski arhiepiskop Danilo II je početkom XIII vijeka zapisao da je Sava otplovio iz Starog Grada. Stari Grad je bio drugi naziv Budve, pa većina istoričara smatra da je Budva bila grad na dukljanskom primorju iz kojeg je Sava otplovio. To je bilo njegovo posljednje putovanje, jer se na povratku zadržao u Bugarskoj i preminuo je na dvoru bugarskog cara Jovana II Asena u Trnovu 1236. S obzirom na činjenicu da je Sava samo jednom boravio u Duklji, jasno je da su priče o čestim Savinim boravcima na prostoru današnje Crne Gore, imenovanja brojnih toponima njegovim imenom i priče o njegovom kultu proizvod znatno kasnijih legendi, predanja i izmišljotina. Kult Svetog Save se proširio tek u XIX vijeku, dok je svetosavlje klerikalno-nacionalistička ideologija iz prve polovine XX vijeka.
U Duklji su do druge polovine XIII vijeka neposredno vladali Vukanovi sinovi. Đorđe je nakon 1217. godine imao titulu kneza, ali je koristio dukljansku kraljevsku titulu. Oko 1242. godine još jednom je pokušao da se osamostali, ali bezuspješno. Rezidencija mu je bila u Ulcinju. Njegov brat knez Stefan je ostao upamćen po tome što je 1251-2. sagradio manastir Moraču. Na jednoj fresci iz XVII vijeka tituliše se kao kralj. Treći brat, župan Dimitrije, imao je posjede u Polimlju. Sagradio je crkvu u Brodarevu, a zatim se zamonašio i uzeo ime David. Na osnovu ovih pokazatelja, može se zaključiti da su Vukanovi sinovi bili regionalni upravnici u Duklji. Đorđe je vladao primorskim dijelom sa centrom u Ulcinju, Stefan u središnjem dijelu sa centrom u Morači, a Dimitrije u Polimlju. Đorđe i Stefan su u lokalnoj tradiciji zabilježeni kao kraljevi, a s njihovom smrću prekinuta je tradicija kraljevstva Duklje. Iako su bili srpskog porijekla, Vukan i njegova loza su Duklju prihvatili kao domovinu i pokušali su da obnove njenu nezavisnost. To je spriječio srpski kralj Uroš I. Ukinio je udione kneževine u Duklji i Zahumlju. U Humu je potisnuo Miroslavove, a u Duklji Vukanove nasljednike. Dok su njegovi prethodnici u vladarskoj tituli navodili Duklju, Zahumlje i Travuniju, Uroš I se titulisao kao „kralj svih srpskih zemalja i primorja“. Od tada se u tituli srpskih vladara ističu „srpske (raške) zemlje“ i „pomorske zemlje“. Naziv Duklja je postepeno potiskivan, a za njenu teritoriju se sve više koristio regionalni naziv Zeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nemanjići i Duklja

Revija najpopularnijih regionalnih predstava "FebruArt" će se održati od 2. do 5. februara u Velikoj sali Kulturno informativnog centra (KIC)-a "Budo Tomović". Prve večeri biće izvedena predstava "Sin", druge večeri "Utopija danas", dok će treće biti ivedena predstava "Kako sam naučila da vozim", a posljednje predstava "U agoniji". &nbsp;"FebruArt" će se održati od 2. do 5. februara u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović", navedeno je u saopštenju Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.&nbsp;
Dodaju da "FebruArt" organizuje Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica u saradnji s emintentnom beogradskom produkcijskom kućom "Beo Art".
- Predstava „Sin“, biće izvedena prve večeri revije, u nedjelju 2. februara. U režiji Ane Tomović, treći je komad trilogije "Otac", "Majka", "Sin", dramskog pisca Florijana Zelera, unutar koje istražuje porodične odnose uvijek se fokusirajući na jednog člana porodice, u ovom slučaju na sina. U pitanju su porodični odnosi i adolescentska depresija sina koji pati nakon razvoda roditelja - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Zeler je dobitnik brojnih prestižnih priznanja za dramsko stvaralaštvo, a među njima i Molijerove nagrade.
Dramaturg je Dimitrije Kokanov, kostimografkinja Momirka Bailović, scenograf Jasmina Holbus, a scenski pokret uradio je Damjan Kecojević.
U predstavi igraju: Luka Grbić, Svetozar Cvetković, Branislav Zeremski, Isidora Minić, Tamara Dragićević, Relja Janković.
- Naučnofantastična predstava "Utopija danas", govori o budućnosti koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam – imperativi su novog svijeta, zasnovanog na socijalnoj pravdi. Svako ima sve što mu je potrebno za sreću…ali, šta je sreća? Utopija danas je muzička predstava jer, muzika je, vjerovatno, najbliža čistoj sreći. Danas ili u bilo kojoj utopijskoj verziji budućnosti - navode u saopštenju iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.&nbsp;
Autor ove predstave, dodaju, je Marko Grubić, tekst Milene Bogavac, muzika je grupe Vroom, ton Vukašin Rajić, svjetlo Milan Janevski. U predstavi koja će biti izvedena u ponedjeljak, 3. februara, igraju: Tamara Radovanović, Danilo Milovanović, Aleksa Jovčić, Marko Grubić (bas gitara i elektronika), Branislav Potić (bubanj), Igor Brakus (glas iz OFFa).
Oni su saopštili i da će predstava „Kako sam naučila da vozim", prema tekstu Pole Vogel, u režiji Tare Manić, biti izvedena treće večeri revije, u utorak, 4. februara.
- "Kako sam naučila da vozim“, Pole Vogel, tekst je koji mnogi nazivaju „Lolitom“, napisanom iz ženske perspektive – lika odrasle Malecke, koja se prisjeća djetinjstva. Svi koji su se bavili tekstom - glumci Marta Bogosavljević i Svetozar Cvetković, saradnici (dramaturg Vuk Bošković, scenografkinja i kostimografkinja Zorana Petrov i kompozitor Vladimir Pejković), trudili su se, kako su kazali, da pronađu nježan scenski jezik za složen dramsi predložak, dubok i delikatan scenario – koji ni ne pokušava da parira stvarnosti, koju svakodnevno živimo. "Odnos dva lika, Malecke i njenog teče, pun je ambivalencija: ljubavi, nježnosti, radoznalosti, podučavanja, povjerenja, formiranja autoriteta, grešaka, a posljedično: probijanja granica, gruminga i povređivanja, sve do tačke samouništenja - navodi Tara Manić, rediteljka ove predstave.&nbsp;
Komad "U agoniji", naveli su, prema drami Miroslava Krleže iz 1928. godine, u režiji Ane Đorđević, biće izveden posljednje večeri, u srijedu, 5. februara.
Tema predstave je ljudska sudbina, koju nemilosrdno melju društvene konvencije, političke promjene i intimne nesreće.
Scenografiju je uradila Mia David, kostimograf je Adrijana Pajić, dok je o scenskom govoru brinula Dijana Marojević.
Dodaju da uloge Igraju: Radovan Vujović, Vučić Perović i Marija Vicković.
- Besplatne karte moći će da se preuzmu od ponedjeljka 27. januara, zaključno sa 30. januarom do 16 časova, na biletarnici KIC-a Budo Tomović, a predstave, kako je predviđeno, počinju u 20 sati. Kontakt telefon 020664237 - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Predstave "Sin", "Utopija danas", "Kako sam naučila da vozim" i "U agoniji" od drugog od 2. do 5. februara u KIC-u

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je deset saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a četiri lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, i u Herceg Novom jedna. 
 
Izdata su 373 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 50 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata deset saobraćajnih nezgoda

Suđenje predsjedniku i članovima Savjeta Radio Televizije Crne Gore Veselinu Drljeviću, Predragu Miranoviću, Filipu Lazoviću, Amini Murić i Naodu Zoriću,zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, a povodom nezakonitog reizbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića 1. juna 2023.godine, odgođeno je za 7. mart. Ročište nije održano zbog prostornih i tehničkih kapaciteta - zbog velikog prisustva novinara a i branilaca. Sutkinja Osnovnog suda Dragana Lubarda, koja vodi proces, &nbsp;saopštila je da će naredno ročište biti u velikoj sudnici. Danas nijesu došli svjedoci Marijana Camović-Veličković , Bojan Baća i Milica Špajak jer im nijesu uručeni pozivi. Osnovno državno tužilaštvo &nbsp;je nakon godinu i pet mjeseci izviđača, 22. novembra podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta I četiri člana postupali nezakonito. Raonića je za tri godine četiri puta imenovao Savjet RTCG za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127090148_ce22418724708190a4026810830de5e08ed9e77303f63a641ef8e5533a7d5b41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250127090148_ce22418724708190a4026810830de5e08ed9e77303f63a641ef8e5533a7d5b41" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Naod Zorić"> <figcaption>Naod Zorić dolazi u Osnovni sud(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127090156_6cc321dbaefc7a323d353f88c024bba812c525ae5e0026d4ab0eaea15da3bf62.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250127090156_6cc321dbaefc7a323d353f88c024bba812c525ae5e0026d4ab0eaea15da3bf62" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Predrag Miranović"> <figcaption>Predrag Miranović dolazi u Osnovni sud(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Drljević, Lazović i Murić su u sud došli na ulaz Suda za Prekršaje.

Drljević i ostali 7. marta u velikoj sudnici

Holokaust nas uči da tišina i ravnodušnost mogu postati saveznici zla. Zato moramo jačati solidarnost, razumijevanje i poštovanje različitosti koji su ključni za pravednije i humanije društvo zasnovano na demokratskim principima, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.&nbsp;
CGO podsjeća na važnost očuvanja sjećanja na stradanje oko šest miliona Jevreja, kao i miliona drugih žrtava koje su tokom ovog strašnog perioda izgubile život zbog svoje vjere, etničkog porijekla, političkih uvjerenja ili drugih aspekata svog identiteta..
- Njegovanje kulture sjećanja kroz otvoreni dijalog i obrazovanje o užasima Holokausta, ali i važnosti borbe protiv svih oblika mržnje, naša je zajednička odgovornost. Nadležni organi imaju ključnu ulogu u suzbijanju poricanja i minimiziranja ove tragedije, uz istovremeno unaprijeđenje obrazovnih programa za mlade - zaključuju u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, da u školske programe uvede obavezno građansko obrazovanje mladih počev od osnovne škole o pogubnim posljedicama rasističkih ideologija, koje propagiraju superiornost bilo kog naroda nad drugima, koje negiraju ljudska prava i teže uništavanju ljudskih života.

CGO: Tišina i ravnodušnost mogu postati saveznici zla, moramo jačati poštovanje različitosti

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Čelnici Vlade Crne Gore pokušavaju, još od drugog studentskog protesta 16. januara, da preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kao i njihovih kolega iz srpske BIA, saznaju da li postoji direktna veza između studentskih protesta u Srbiji i neformalne grupe ,,Kamo śutra”, ali i tragaju za informacijama - koja inostrana ekipa savjetuje organizatore.&nbsp; Nakon konsultacija u vrhu parlamentarne većine, ali i informacija koje su dobili od povjerljivih ljudi iz crnogorske i srpske službe, Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, saglasni su sa ocjenom Aleksandra Vučića da iza studentskih protesta u Srbiji stoji, kako kažu, inostrani faktor koji kreira scenario ,,obojene revulucije”.&nbsp; Iako je ključni target studenstkih protesta u Srbiji, rušenje vlasti Vučićeve Srpske napredne stranke koja kontroliše sve pore društvenog života, politička elita na vlasti u Crnoj Gori strahuje od sindroma ,,spojenih sudova”, odnosno da bi – u slučaju pada Vučićevog režima – neminovno došlo do urušavanja vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara"> <figcaption>ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ANB I SUDENTSKI PROTESTI&nbsp;</h2> Nakon što je neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra” zatražila od premijera Milojka Spajića da do 1. februara prezentuje - što je sve Vlada konkretno uradila poslije masakra na Cetinju - u vrhu parlamentarne većine smatraju da je to dio šireg plana. Poslije tog termina, kažu izvori Portala ETV i Televizije E, u Vladi smatraju da će uslijediti novi zahtjev, ovog puta ne za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića, već - javni ultimatum premijeru Spajiću da smijeni funkcionere Demokrata.&nbsp; Prvobitni narativ, koji su širili funkcioneri Demokrata da iza organizacije studentskih protesta stoji ekipa Mila Đukanovića, vlasnici Bemaksa, pa i neki kriminalni klanovi pokazao se apsolutno pogrešnim, neistinitim, ali i politički kontraproduktivnim. Sada su Spajić, Krvavac, i ostali iz PES-a dobili – direktno od Marka Parezanovića iz BIA, ali i od Zorana Koraća &nbsp;- informacije da iz sjenke neki strani eksperti pomažu proteste, pa je promijenjena i taktika djelovanja.&nbsp; <h2>KORAĆ KAO SPAJIĆEV ,,INFORMATOR”</h2> Prema izvorima iz naše redakcije, savjetodavnu ulogu Spajiću oko aktuelne situacije imao je i Zoran Korać, nekadašnji miljenik režima Slobodana Miloševića koji je davne 1996. godine pobjegao iz Srbije u inostranstvo, a ,,skrasio se” u SAD. Poslije nekog vremena je svoje zapadne veze stavio na raspolaganje, prvo Miloradu Dodiku, a potom - kako kažu izvori Portala ETV – Aleksandru Vučiću. Sastajao se više puta i sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UTICAJ: Zoran Korać"> <figcaption>POSREDNI UTICAJ: Zoran Korać(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Upravo je Korać direktno potvrdio da ekipa Amerikanaca pomaže u organizaciji protesta, uz napomenu da djeluju mimo zvanične američke administracije, ali da imaju izuzetan uticaj u pojedinim moćnim krugovima na Zapadu – kaže izvor Portala ETV koji ima višedecenijski staž u obavještajnom sektoru, još iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. &nbsp; Nakon dva sastanka sa ljudima iz obavještajnih službi, u vrhu 44. Vlade Crne Gore smatraju da nije slučajnost što se akcije crnogorskih studenata, iako su znatno manjeg obima i slabije organizovane, u mnogo čemu podudaraju sa onima u Srbiji. Iz srpske BIA dobili su potvrdu informacija da organizatori protesta u Srbiji dobijaju korisna uputstva od iskusnih inostranih, američkih savjetnika.&nbsp; Zato i Vučić ponavlja narativ o obojenoj revoluciji, a ljudi iz BIA su sva &nbsp;ta saznanja prenijeli kolegama iz crnogorske službe. Početkom sedmice Spajić i Krvavac, kao i još nekoliko ljudi iz vlasti, imali su razgovore sa rukovodstvom ANB-a i naložili da pokušaju otkriti i ko stoji iza crnogorskih studenata i koji su im naredni potezi. <h2>AKCIJA U TRI PRAVCA</h2> U vrhu parlamentarne većine postoji strahovanje da će se studentska akcija odvijati u tri pravca koje nije moguće lako zaustaviti niti preduprijediti političke posljedice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a</figcaption> </figure>  Kako su protesti u Crnoj Gori krenuli nakon masakra na Cetinju, pedesetak dana kasnije u odnosu na akcije srpskih studenata, neke ovdašnje studentske akcije praktično su prekopirane od kolega iz Srbije.&nbsp; Zato su čelnici izvršne vlasti, na sastanku održanom prije pet dana u zgradi Vlade Crne Gre, dali nalog novom direktoru ANB-a Ivici Janoviću da njegovi ljudi provjere hoće li se, po ugledu na srpske studente, u protestna okupljanja uključiti i podgorički srednjoškolci.&nbsp; Istovremeno, tražena je provjera da li su neke privatne kompanije, baš kao u Srbiji, odlučile da logistički pomognu studentska okupljanja u Crnoj Gori. Kao treća bitna informacija, traženo je da ANB provjeri je li moguće, preko roditelja organizatora studentskih protesta, uticati na destabilizaciju ekipe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MUKE U KARAĐORĐEVOJ 2</h2> Na sastanku održanom u zgradi Vlade, koji je bio neformalnog karaktera, Spajić i Krvavac dali su nalog svim ljudima iz PES-a koji su raspoređeni u državnoj administraciji da naprave procjene, svako u svojem resoru, kako državni službenici i namještenici gledaju na studentske proteste i da li ih podržavaju. Prema nekim prvim informacijama, čelnike PES-a je zabrinula informacija da dio Vladinih službenika sa prilično simpatija gleda na studenstka okupljanja.&nbsp; Sadašnja je procjena da bi nastavak protesta i povećanje broja okupljenih moglo da ima teže posljedice, prvenstveno na stav država Kvinte prema stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, ali i sposobnosti Vlade Milojka Spajića da stvari drži pod kontrolom.&nbsp; - Nakon sastanka u Vladi Crne Gore organizovanog 18. januara, dva dana poslije velikog protesta ispred zgrade MUP-a i Vlade, premijer Milojko Spajić, šef kabineta Branko Krvavac, kao i Spajićev ujak Sreten Kankaraš, saglasili su se da je vlast suviše inertna. Istovremeno je ocijenjeno da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović ne žele da podnesu ostavke i da zbog toga ne treba očekivati da će protesti protiv neodgovornosti vlasti jenjavati – kaže izvor Portala ETV I televizije E iz vrha PES-a. Iako okupljanja u Podgorici djeluju bezazlenije od onih u Beogradu, prve procjene vrha ANB-a je da će studenti, možda već na večerašnjem okupljanju dati rok premijeru Spajiću i Vladi Crne Gore do kada treba, ako neće da daju ostavke, da budu razriješeni Aleksa Bečić i Danilo Šaranović. Kako funkcioneri Demokrata ne žele dobrovoljno otići sa položaja, to otvara prostor za krizu funkcionisanja Vlade i parlamentarne većine. &nbsp;

Tag: stefan-nemanja

Nemanjići i Duklja

Predstave "Sin", "Utopija danas", "Kako sam naučila da vozim" i "U agoniji" od drugog od 2. do 5. februara u KIC-u

Za 24 sata deset saobraćajnih nezgoda

Drljević i ostali 7. marta u velikoj sudnici

CGO: Tišina i ravnodušnost mogu postati saveznici zla, moramo jačati poštovanje različitosti

PRATITE TVe UŽIVO