Sahranu pape Franja pratio je cijeli svijet, a članovi Švajcarske garde, u svojim upečatljivim uniformama, koje inače važe za najdugotrajnije na svijetu, privukli su pažnju, i podjsetili mnoge da se o ovoj malenoj, misterioznoj vojsci veoma malo zna.
<h2>Šta je Švajcarska garda?</h2>
Švajcarska garda je grupa švajcarskih vojnika koji su odgovorni za bezbjednost pape. Oni se često nazivaju i najmanjom i najstarijom vojskom na svijetu, a služe kao lična pratnja papi, i u Vatikanu i na njegovim putovanjima. Takođe štite i Kardinalski zbor kada nema pape, što se upravo sada dešava, odnosno tokom perioda sedisvakancije, tj. upražnjene stolice.
<h2>Uslovi za pijem u Švcajcarsku gardu</h2>
Ovi gardisti, koji su inače nezavisni od švajcarskih oružanih snaga, rade za Rimokatoličku crkvu i papi se zaklinju na vjernost na ceremoniji u dvorištu palate Belvedere u okviru vatikanskih zidina.
Ceremonija polaganja zakletve održava se 6. maja u znak sjećanja na dan kada je 147 gardista poginulo braneći papu Klementa VII tokom pljačke Rima 1527. godine.
Kao što je uobičajeno kod svake elitne jedinice, konkurencija za ulazak u Švajcarsku gardu je surova. Novi regruti moraju biti neoženjeni rimokatolici sa švajcarskim državljanstvom, starosti između 19 i 30 godina i visoki najmanje 174 cm.
Pored toga, moraju da imaju najmanje stručnu diplomu ili srednjoškolsko obrazovanje i moraju da završe osnovnu obuku sa švajcarskom vojskom. Istorijski gledano, novi regruti su takođe morali da dokažu da nemaju fizičkih deformiteta, a komandanti su tradicionalno bili plemićkog porekla, piše Britannica.
Nakon pet godina službe gardisti mogu da se ožene, pod uslovom da imaju 25 godina ili više. Oni koji se vjenčavaju moraju se obavezati na dodatne tri godine službe.
<h2>Uniforme i oružje</h2>
Pripadnici Švajcarske garde nose plava odijela i beretke, ali u svečanim prilikama oblače karakteristične šarene uniforme iz doba renesanse po kojima su poznati.
Te uniforme spadaju u najstarije na svijetu koje se nose u kontinuitetu, a suprotno vjerovanju, Mikelanđelo ih nije dizajnirao. Zapravo ovaj dizajn jarkih boja je djelo Žila Repona, koji je služio kao komandant garde između 1910. i 1921. godine. Tunike su prugaste u bojama porodice Mediči: crvenoj, tamnoplavoj i žutoj. Nose i bijele ogrtače i kacige sa nojevim perjem obojenim da odražavaju različite činove, kao i povremeno oklope.
Dok su u tradicionalnoj odjeći, gardisti nose mačeve i helebarde, tj. oružje poznato i kao nadžak, jedno od prvih napravljenih od motke i sjekire. Takođe obučeni su za upotrebu modernog oružja i tehnika protivterorizma.
<h2>Život u Švajcarskoj gardi</h2>
Pripadnici Švajcarske garde žive na istočnom obodu grada, sjeverno od Trga Svetog Petra i pored Vatikanske palate. Gardisti rade u prosjeku šest sati dnevno, ali nekim danima služba traje i do 12 sati. Njihova kapela je kapela Svetih Martina i Sebastijana, a Kampo Santo Teutoniko, blizu bazilike Svetog Petra, njihovo je groblje.
<h2>Istorija Švajcarske garde</h2>
Švajcarski plaćenici su dugo bili poznati kao najbolji vojnici na svijetu, a drevni rimski naučnik Tacit je izjavio: „Helvećani (Kelti na teritoriji današnje Švajcarske) narod su ratnika, poznat po hrabrosti svojih vojnika“ — i služili su vladajućim silama mnogih evropskih zemalja, a bili su posebno traženi u Francuskoj i Španiji.
Gardisti su počeli da služe Papskoj državi krajem 14. i u 15. vijeku. Godine 1505. švajcarski biskup (kasnije kardinal) Mateus Šiner, u ime pape Julija II, predložio je stvaranje stalnog švajcarskog kontingenta koji bi djelovao pod direktnom kontrolom pape. Godine 1506, 22. januara, prvi kontingent od 150 švajcarskih gardista, predvođen kapetanom Kasparom fon Silenenom, stigao je u Vatikan.
Ubrzo su stekli reputaciju profesionalaca koji su vrlo požrtvovani i hrabri, što se i pokazalo tokom pljačke Rima 1527. godine, kada je velika većina od 189 gardista poginula braneći papu Klementa VII.
Švajcarska garda se spremala za sličnu žrtvu tokom Drugog svjetskog rata, kada su, brojčano u manjini, zauzeli odbrambene položaje dok su njemačke snage prodirale u Rim. Adolf Hitler je, međutim, odlučio da ne napadne Vatikan.
Jedinica je reorganizovana 1914. godine i sastojala se od komandanta (sa činom pukovnika), pet drugih oficira visokog ranga, 15 nižih oficira, jednog kapelana i 110 halebardira. Dalje reorganizacije su izvršene 1959. i 1976. godine, a 1979. godine njihov broj je utvrđen na 100 (komandant, tri druga visoka oficira, jedan kapelan, 23 niža oficira, dva bubnjara i 70 halebardira). Godine 1998. broj gardista je povećan na 110, a 2018. na 135 kao odgovor na niz terorističkih napada širom Evrope i u iščekivanju jubilarne 2019. godine.
Godine 1981. Švajcarska garda je zaštitila papu Jovana Pavla II tokom atentata na Trgu Svetog Petra. Zapravo, gardista u civilu koji je pritekao u pomoć papi postao je heroj i imenovan je za komandanta Švajcarske garde 1998. godine. Međutim, u roku od nekoliko sati od njegovog unapređenja njega i suprugu je ubio nezadovoljni gardista nižeg ranga, koji je potom izvršio samoubistvo. To su bila prva ubistva za koja se zna da su se dogodila u Vatikanu od sredine 19. vijeka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zakleti da čuvaju papu: Ko su pripadnici Švajcarske garde

Ombudsman Siniša Njeković, na 18. sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost, saopštio je da će zahvaljujući još jednom UNDP-u biti puštena u rad platforma koja će kontrolisati sve oblike elektronskih resursa na kojem će se pojavljivati uvrede i prijetnje i blagovremeno se moći reagovati reagovati.
- Dogovorili smo da se na kraju ovog perioda, koji će trajati nekih pola godine analizira stanje da vidimo koja su to područja, koje su to žrtve prije svega, koji su povodi i zbog čega se ova pojava događa u crnogorskom društvu i bez odgovarajuće reakcije - istakao je Njeković.
On je dodao i da nedostaje opšta drušvena solidarnost generalno kad su u pitanju žrtve nasilja.&nbsp;
- Sve čemo učiniti, pogotovo kad su u pitanju žene, da na neki način relativizujemo odgovornost, ili što je još i gore da od žrtve napravimo zločince - to je nešto što se u CG nije desilo jednom, a ono što svakako mora da bude u fokusu djelovanja svih institucija u cg je da konačno raskrstimo jednom sa tim i da shvatimo da imamo problem, a ne da shvatimo da imamo incident zbog kojeg eto valjda nije potrebno da se angažujemo u svakom trenutku - podvukao je Njeković.&nbsp;
Na 18. sjednici Odbora usaglašeno je pomjeranje kontrolnog saslušanja ministra pravde Bojana Božovića na temu "Sajber nasilje nad ženama u politici" za 13. maj.&nbsp;
- Govor mržnje i nasilje prema ženama, bilo verbalno ili fizičko, postaju zabrinjavajući obrazac koji kao društvo ne smijemo tolerisati - kazala je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić.&nbsp;
Na sjednicu će, kako je kazala, pozvati i zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a pozive će uputiti i predstavnicima tužilačke i sudske grane vlasti.
Član Odbora Boris Mugoša je dao sugestiju za poziv za kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, kao i za poziv Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore.&nbsp;
Član Odbora za rodnu ravnopravnost Vladimir Bakrač je rekao da bi valjalo da se oglasi i ljekarska komora, uzimajući u obzir slučaj novinarke Gradske TV Magdalene Čelanović kojoj je ljekar Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Vladimir Peruničić uputio seksističke poruke, kao i uvrede i prijetnje, zbog čega je kažnjen u iznosu od 1.000 eura.&nbsp;

Njeković: Uskoro ćemo imati platformu za praćenje elektronskih resursa, nedostaje opšta drušvena solidarnost kad su u pitanju žrtve nasilja

Mjere koje su propisane zakonom zaista mogu biti učinkovite ukoliko ih sprovodimo dosljedno, pratimo, evoluiramo ono što smo uradili i prilagođavamo svakom djetetu ponaosob i tek tada te mjere mogu da daju neki pozitivni učinak da se smanji delikventno ponašanje kod djeteta, ili neprihvatljivo ponašanje koje vodi ka vršenju određenih krivičnih dijela ili prekršaja - rekla magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin Radičević , za jutarnji program "Budilnik, na Televiziji E.
Mlađi maloljetnici su lica do navršene četrnaeste godine i prema njma roditelji, ali i zajednica treba usmjeriti posebnu pažnju. Međutim, postavlja se pitanje šta kada već u tako ranim godinama zakorače u delinkvenciju, kako ih tretira zakon, ali i da li su vaspitne mjere dovoljne i da li im društvo posvećuje dovoljno pažnje. Zakon prepoznaje starije i mlađe maloljetnike, i njime je propisano ds se samo mlađim maloljetnicima mogu izreći vaspitne mjere.
Osim navedenih kategorija, kaže Radičević, u Zakonu o postupku prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela su i mlađa punoljetna lica osobe koje su navršile 18 godina, ali nijesu navršile 21 godinu. 
- Ono što je značajno po ovom zakonu jeste da mi posmatramo uzrasnu kategoriju maloljetnih lica, ali posmatramo i njihove razvojne karakteristike i na osnovu toga imamo širok spektar vaspitnih mjera prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela. Ono što je problematično je to što mi te mjere ne sprovodimo na adekvatan način, mi nemamo dovoljno kapaciteta ni u obrazovnim ustanovama, nemamo kapaciteta ni što se tiče socijalnih ustanova, mi ne pružamo dovoljno podrške ni roditeljima i njihovim roditeljskim kompetencijama da bi te mjere koje imamo u zakonu imale svoj potpuni potencijal. Mjere koje su propisane zakonom zaista mogu biti učinkovite ukoliko ih sprovodimo dosljedno, pratimo, evoluiramo ono što smo uradili i prilagođavamo svakom djetetu ponaosob i tek tada te mjere mogu da daju neki pozitivni učinak da se smanji delikventno ponašanje kod djeteta, ili neprihvatljivo ponašanje koje vodi ka vršenju određenih krivičnih dijela ili prekršaja - rekla je Radičević.
Pogrešno je ići u represiju, smatra Radičević i dodaje da je najbolji i najpozitivniji način posvetiti se prevenciji, a to uključuje podršku roditeljima i obrazovnim sistemima.
- Kada počinje socijalizacija djece vi ih učite određenim vještinama, određenim stvarima šta je dobro a šta ne. Oni se identifikuju sa svojim roditeljima, ali isto se identifikuju sa određenim vršnjačkim grupama. Ako roditeljska uloga nije značajna i jaka, ne daje podršku djetetu, onda je moramo dati kroz obrazovni sistem. Kroz obrazovni sistem se nekako izgubila ta vaspitna nota, jer uvijek idemo ka tome da se obrazuje dijete, a kategorija vaspitanja je nekako umanjena. Moramo imati širok servis podrške i roditeljima, i djeci, i obrazovnim i socijalnim institucijama, kako bi djeca zaista izrastala na adekvatan način i imala srećan razvoj. Ono što je potrebno je da kada već dođe do određene situacije da sprovodimo mjere na adekvatan način, da ne bi došlo do te situacije mi moramo preventivne programe da pojačamo. Mi u u Crnoj Gori nemamo dovoljno razvijene produžene boravke u školama, nemamo poslijepodnevne vrtiće, nemamo podršku,rvise, i samim tim ih prepuštamo nekako da sama kreiraju slobodno vrijeme. Svako dijete želi da pripada nekoj grupi, prilagođava se vršnjačkoj grupi, uči neke vještine a nema dovoljnu podlogu kroz roditeljsku i ostalu podršku, te dolazi do određenih problema, jer ne pratimo dijete na adekvatan način - naglasila je Radičević.
Jedan od najboljih načina organizovanja slobodnog vremena djeteta je uključivanje u neki sport, kaže Radičević, i to daje vrlo dobre rezultate, ali dodaje da nemaju sva djeca tu mogućnost, jer ne mogu da plate članarine da bi se bavili sportom.
U adolescentnom dobu djeca su osjetljiva, podsjeća Radičević, jer sama sebi postavljaju pitanja smisla i pripadnosti, te se u tom periodu vrlo lako identifikuju sa grupama, a često i sa onima koj ispoljavaju devijantno ponašanje.
- U većini slučajeva djeca koja imaju slabiji socioekonomski status i žive u određenim okruženjima gdje postoji naznaka neprihvatljivog ponašanja među odraslima i tim grupama koje okružuju dijete, sklonija su da ispunjavaju devijantno ponašanje. Mi treba njih da uključimo u sportske i kulturne aktivnosti, da im damo podršku, da pratimo tu djecu. Ono što je potrebno pored praćenja pružanja podrške je da imamo određenu psihološku i socijalnu procjenu rizika svakog djeteta, ali za to je potreban individualan rad sa djecom, jer djeca koja su u riziku vi ih određeni vremenski period posmatrate da vidite da li postoji rizik kasnije, ispoljavanje devijantnog ponašanja i vršenja krivičnih djela. Kada dođe do toga da vi posmatranjem vidite da postoji određeni rizik pojačavaju se aktivnosti, individualno pristupate tom djetetu i pružate mu određenu podršku - zaključila je Radičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9EwsxXmjgjc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radičević: Potrebno je posvetiti se prevenciji maloljetničke delikvencije, pogrešno je ići u represiju

Ministarstvo kulture i medija je upoznato sa Konačnim izvještajem o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Crnogorska kinoteka za 2023. godinu, sa mišljenjem i preporukama.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnegativno-misljenje-dri-na-poslovanje-kinoteke-u-2023-godinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- S tim u vezi, u ranijem periodu, a shodno ovlašćenjima iz člana 78 Zakona o državnoj upravi ("Službeni list CG", br. 78/18, 70/21 i 52/22) i člana 97 Zakona o kulturi ("Službeni list CG", br. 49/08 i 38/12), ovaj organ je izvršio kontrolu nad radom JU Crnogorska kinoteka, od strane ovlašćenih službenika, još u toku 2023. godine, kada je utvrdilo određene nepravilnosti i propuste u poslovanju subjekta nadzora. Shodno tome, preduzele su se odgovarajuće mjere u odnosu na tadašnji menadžment ustanove – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da Ministarstvo, kao organ koji vrši nadzor, apeluje na Crnogorsku kinoteku da u što kraćem roku realizuje sve preporuke DRI.

MKM apeluje na Kinoteku da realizuje sve preporuke DRI

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Zlatko Jovanović osuđen na 30 godina zatvora zbog teškog ubistva u restoranu „Obala“ u Danilovgradu 2020. godine.
- Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 15.04.2025. godine donio presudu kojom je odbio kao neosnovanu žalbu branioca optuženog Zlatka Jovanovića i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici od 14.10.2024. godine - saopšteno je iz suda.
Presudom Višeg suda Jovanović je oglašen krivim za teško ubistvo koje je izvršeno u noći između 23. i 24. novembra 2020. godine, i osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora od 30 godina, „u koju mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru“.
Apelacioni sud je ocijenio da je Viši sud pravilno utvrdio sve odlučne činjenice i pravilno ocijenio dokaze, uključujući odbranu optuženog.&nbsp;
- Odlučujući o žalbi branioca optuženog, Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da je Viši sud u Podgorici pravilnom ocjenom dokaza i odbrane optuženog utvrdio sve odlučne činjenice, o čemu je u presudi dao jasne, dovoljne i uvjerljive razloge, pa se neosnovano iznijetim žalbenim navodima osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja kao i pravilnost iznijetih zaključaka iz prvostepene presude - navodi se u presudi.
Sud je zaključio da je Jovanović sa umišljajem i iz koristoljublja usmrtio Zorana Pavićevića.&nbsp;
- Po ocjeni Apelacionog suda, prvostepeni sud je nesumnjivo na osnovu provedenih dokaza, izvještaja o DNK vještačenju, izjašnjenja vještaka forenzičke genetike, obdukcionog nalaza i izjašnjenja vještaka sudske medicine, te ostalih dokaza, utvrdio da je optuženi sa umišljajem iz koristoljublja lišio života Zorana Pavićevića, na način što je oštećenom zadao tri uboda nožem, te istom zadao najmanje 19 udaraca u predjelu glave čvrstim mehaničkim oruđem dok se oštećeni branio od udaraca, nanijevši mu tako telesne povrede zbog kojih je kod oštećenog nastupila smrt, kojom prilikom je optuženi sa šanka restorana oduzeo sav novac koji se tamo nalazio – navodi se u saopštenju.

Zlatku Jovanoviću 30 godina zatvora

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Nezavisna odbornica u nikšićkom paralmentu, politikološkinja Tatjana Knežević Perišić našla se na brutalnom mizoginom, vulgarnom udaru na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram na kojima je objavljen montirani video zapis kako se ona navodno ljubi sa poglavarom Crnogorske pravoslavne crkve mitropolitom Mihailom.&nbsp;
Ona je juče podnijela krivičnu prijavu policiji u Nikšiću, u kojoj je istakla da je 13. aprila preko aplikacije mesindžer dobila link objave na Fejsbuk grupi „10000 Crnogoraca“ sa montiranim video zapisom, a koji je preuzet sa Fejsbuk stranice „Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva“.
- Taj sramni video uradak je usmjeren direktno protiv mene kao žene, izvrgava me ruglu i sramoti i vrijeđa moja vjerska osjećanja – istakla je ona u prijavi.&nbsp;
Od policije zahtijeva da preduzmu „sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti“ i da podnesu „odgovarajuće prijave protiv administratora grupe '10000 Crnogoraca', kao i protiv Miloša Baroša koji je jedan od administratora te grupe koja je prenijela objavu“.
- Smatram da se sve ovo radi zbog mog političkog djelovanja kao nezavisne odbornice u Skupštini opštine Nikšić, kao i zbog mojih vjerskih uvjerenja, jer sam ja vjernik Crnogorske pravoslavne crkve i suverenista koji 30 godina javno iznosi stavove po tim pitanjima – zaključila je ona u krivičnoj prijavi.
Komentari na Fejsbuk stranicama i Instagramu na kojima je objavljen montirani video zapis ogavni su, ponižavajući, vrijeđaju i njeno i dostojanstvo mitropolita Mihaila, kao i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Knežević Perišić i ranije je bila izložena napadima i prijetnjama na društvenim mrežama zbog svog javnog djelovanja, ali i represiji aktuelnih vlasti. U više navrata pozivana je u policiju na informativne razgovore nakon što je kao predsjednica Patriotsko-komitskog saveza bila jedna od organizatorki višednevnih građanskih protesta na Bogetićima, nadomak Nikšića, zbog najave tadašnje Vlade da će izmijeniti odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Policija joj je na vrata porodičnog doma kucala i u kasnim večernjim satima sa nalogom da dođe u policijske prostorije na informativni razgovor.
Zbog protesta na Bogetićima završila je i na sudu, po tužbi vojnog oficira Radomira Čanjka, odnosno zbog komentara na Fejsbuku u kojima je razobličila njegove neistinite tvrdnje o incidentu koji se dogodio na protestu, a u kojem je on povrijeđen. Branila se sama i prvostepeno dobila spor.
Knežević Perišić našla se i na sramnom spisku, za crnogorske vlasti nepodobnih, aktivistkinja i aktivista, takozvanoj mapi radikalnih i vjerskih ekstremista/kinja Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u novembru 2022. godine. Mapa je povučena, a Knežević Perišić je pred bosanskohercegovačkim sudom prvostepeno dobila spor zbog klevete, koji je pokrenula protiv ove nevladine medijske organizacije.&nbsp;
Ovako prljav, ogavan napad kojem je sada izložena na društvenim mrežama ranije nije doživjela. &nbsp;
Javni prostor u Crnoj Gori godinama je zagađen najodvratnijim komentarima, ali i prijetnjama na račun žena iz javnog života. Žene su izložene užasnim mizoginim, seksističkim, šovinističkim napadima, a sve češće i montiranim fotografijama i video zapisima.
Sakriveni iza lažnih imena na društvenim mrežama pojedinci i pojedinke vode najprljavije kampanje protiv hrabrih žena koje se bez zadrške i straha bore za svoja uvjerenja, za vrijednosti, ljudska prava, politička uvjerenja. U kukavičkim napadima, najčešće sakriveni iza anonimnosti, kreatori najogavnijih mogućih sadržaja primarno atakuju na integritet žena koje su im meta.
Prije nekoliko dana, takođe na mreži Fejsbuk, odvratnom napadu izložena je i direktorica NVO MANS Vanja Ćalović Marković. Stranica „Narodna sloga“ na kojoj je objavljen prljavi sadržaj u međuvremenu je izbrisana, a povezuje se sa jednom od vladajućih partija – Pokretom Evropa sad, premijera Milojka Spajića.
Tužilaštvo je samoinicijativno formiralo predmet u slučaju vulgarnog napada na Ćalović Marković, a ogavni atak na civilnu aktivistkinju osudile su brojne nevladine organizacije, kao i političke partije.

Tag: svajcarska-garda

Zakleti da čuvaju papu: Ko su pripadnici Švajcarske garde

Njeković: Uskoro ćemo imati platformu za praćenje elektronskih resursa, nedostaje opšta drušvena solidarnost kad su u pitanju žrtve nasilja

Radičević: Potrebno je posvetiti se prevenciji maloljetničke delikvencije, pogrešno je ići u represiju

MKM apeluje na Kinoteku da realizuje sve preporuke DRI

Zlatku Jovanoviću 30 godina zatvora

PRATITE TVe UŽIVO