Tajfun Ragasa pogodio je danas ostrvo Panuitan u sjevernom dijelu filipinske provincije Kagajan, donoseći razorne vjetrove i obilne kiše.
Filipinska meteorološka agencija (PAGASA) saopštila je da su udari vjetra dostigli brzinu veću od 267 kilometara na sat, što je jednako uraganu kategorije pet, prenosi CNN.
Tajfun Ragasa, najveći ove godine, izazvao je evakuaciju hiljada ljudi, dok se Hongkong, Tajvan i Kina pripremaju za udar.
Procjenjuje se da bi desetine miliona ljudi mogle biti pogođene tajfunom, koji bi trebalo da pređe djelove Filipina prije nego što naiđe na Honkong i Kinu.
- Lokalni vjetrovi mogu biti pojačani u izloženim priobalnim i planinskim područjima - saopštila je PAGASA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Tajfun Ragasa pogodio Filipine

Snimci napada dronova na tanker ,,Qendil” koji je plovio Mediteranom, a koje je obavještajna služba Ukrajine poslala zapadnim medijima, ponovo su u žižu javnosti doveli priču o aktivnostima GRU-a u Zapadnoj Evropi.&nbsp; Posebno kada je objavljeno da je u napadu dronovima likvidiran general GRU-a Andrej Averjanov, šef Jedinice za tajne operacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb" data-rendition-name="original" width="1202" height="858" loading="lazy" alt='UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"'> <figcaption>UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"(Photo: POortal ETV )</figcaption> </figure>  ,,FLOTA U SJENCI” Prema informacijama zvaničnog Kijeva, ukrajinska vojska je u komplikovanoj operaciji bombardovanja dronovima uspjela da teško ošteti jedan od ruskih brodova iz takozvane ,,flote u sjenci”. &nbsp; Procjenjuje se da ruska „flota u sjenci“ obuhvata do 1.000 brodova koji često mijenjaju zastave i čije je vlasništvo nejasno, a koja je Moskvi omogućila da nastavi izvoz sirove nafte i ostvaruje prijeko potrebne prihode uprkos ograničenjima na izvoz. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba" data-rendition-name="original" width="736" height="478" loading="lazy" alt="NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov"> <figcaption>NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Stručnjaci i nekoliko evropskih lidera takođe vjeruju da su neki od tih brodova korišćeni od strane Rusije za vođenje hibridnog rata širom kontinenta. Što je na tankeru u međunarodnim vodama, u blizini obale Turske, radio general ruske vojne obavještajne službe Andrej Averjanov - za sada nije poznato. Iako ubistvo generala, odanog Vladimiru Putinu, nije potvrđeno - ponovo je aktivirana priča o terorističkim operacijama GRU-a. &nbsp; TAJNE OPERACIJE &nbsp; A to su velike operacije širom Evrope. &nbsp; General Andrejev se dovodi u vezu sa nekim od najzloglasnijih ruskih tajnih operacija, počev od podmetanja eksplozije u Bugarskoj 2012. godine, akcija pokušaja političkih prevrata u Moldaviji 2014. godine i Crnoj Gori oktobra 2016. godine, kada su angažovani agenti GRU Vladimir Popov i Eduard Šišmakov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe" data-rendition-name="original" width="690" height="340" loading="lazy" alt="AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)"> <figcaption>AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Specijalac GRU-a Popov je bio uključen i u pokušaj terorizma u Moldaviji. &nbsp;&nbsp; Analitičar Digitalnog forezničkog centra Draško Jabučanin u izjavi za Televiziju E ističe da ne postoji zvanična potvrda da je ruski general Averjanov nastradao u eksploziji ruskog švercerskog broda na Mediteranu, ali da je bitno podsjetiti koja je uloga Averjanova u današnjoj Putinovoj vojnoj doktrini, kao i pređašnja uloga u hibridnim operacijama na teritoriji Zapadne Evrope. &nbsp; -Dakle, Averjanov je osnivač jedinice 21955 koja djeluje u okviru 161. centra – ruskog Gru centra za specijalne operacije i ta jedinica je imala zadatak da sprovodi i implementira razne vrste sabotaža, likvidacija na teritoriji Zapadne Evrope – ističe Jabučanin, napominjući da prva operacija ove jedinice se desila 2012. godine, kada je postavljena eksplozivna naprava u Bugarskoj fabrici municije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34" data-rendition-name="original" width="1080" height="608" loading="lazy" alt="PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC"> <figcaption>PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Tek se 2015. godine saznalo da iza te operacije stoje operativci Grua i jedan od glavnih operativaca u toj operaciji je bio upravo Vladimir Mojisejev koji je učestvovao u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. Takođe, saznala se i jedna informacija koju je on poslao svom pretpostavljenom Averjanovu u kojoj navodi, 2011. godine, da je napravio eksplozivnu napravu koja može da se koristi u sabotažama i koju je teško detektovati, a koju istražitelji kasnije teško mogu da povežu sa operacijama Gru -objašnjava Jabučanin. &nbsp;&nbsp; (NE)USPJEŠNI POSLOVI U AFRICI &nbsp; Prema zapadnim medijima, general Averjanov, odnosno njegova specijalna jedinica 29155, bila je umiješana i u atentat na Jevgenija Prigožina 2023. godine. &nbsp; Tada je, naglašava Jabučanin, od velikog značaja za Vladimira Putina bila uloga generala Averjanova. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff" data-rendition-name="original" width="1024" height="708" loading="lazy" alt="UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a"> <figcaption>UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Poslije smrti Evgenija Prigožina, jednog od osnivača Vagner jedinice, Putin pokušava da tu jedinicu podredi Averjanovu i ruskim afrikakorpsu, odnosno ruskim oružanim snagama na Afričkom kontinentu. To je išlo dosta teže, javnost u Africi nije prihvatila autoritet Averjanova na način na koji je to bio slučaj sa Prigožinom i u periodu od 2024. godine Averjanov se vraća u Moskvu iako je dalje njegovo zaduženje Afrika, pogotovo Centralnoafrička Republika – napominje Jabučanin. &nbsp; &nbsp;Ako nije završio zadatak u Africi kako je Putin naložio, general GRU-a je imao zapažene rezultate u Evropi, gdje je jedinica 29155 tokom posljednjih petanestak godina imala niz velikih operacija. &nbsp; &nbsp;ULOGE ŠIŠMAKOVA I POPOVA Zapadne obavještajne službe prvi su put precizno identifikovale ovu tajnu jedinicu tek nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1295" loading="lazy" alt="LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova"> <figcaption>LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tada je ustanovljeno da dvojica agenata GRU-a - Eduard Šišmakov, bivši vojni ataše pri ruskoj ambasadi u Varšavi i Vladimir Popov alijas Mojsijev, kako se predstavljao tokom operacije u Moldaviji – imaju pasoše iz istog serijskog broja kao agenti GRU-a koji su trovali Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju u Solsberiju. &nbsp; Istraživačka novinarska mreža Belingket i poznati istraživač Hristo Grozev ustanovili su da operativci GRU iz Jedinice 29155 putuju pod lažnim identitetima, da se njihovi pasoši obnavljaju otprilike svake dvije godine i da svaka serija sadrži posebno numerisane pasoše, od kojih je većina rezervisana upravo za službenike GRU. BAZA U GORNJOJ SAVOJI Francuski Mond je 2019. godine utvrdio da su engleska, francuska, švajcarska tajna služba, zajedno sa evropskim partnerskim službama, uspjele da ,,identifikuju 15 oficira vojno-obavještajne ruske službe (GRU)“ i rekonstruisali su njihova kretanja, ,,od pokušaja trovanja u Bugarskoj 2015, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori 2016, te trovanja Skripalja marta 2018. godine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt='RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a'> <figcaption>RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ispostavilo je da je Gornja Savoja u Francuskoj bila tajna baza operativaca. &nbsp;-Ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope. To je centar odakle se izvode operacije Jedinice 29155 je Evropa, po kojoj se kreću operativci. Sve je pokriveno fasadom tursitičkih ili poslovnih kretanja i stalnom promjenom pasoša – zapisao je ,,Mond” aprila 2019. &nbsp; Prema pisanju tog francuskog lista, Jedinica 29155 i petnaest registrovanih agenata obučavani su u 161. Centru za specijalnu obuku GRU-a. U međuvremenu, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl otkrili su pseudonime sedam &nbsp;članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov, Eduard Šišmakov i Georgi Gorškov, koji su zaduženi za bezbjednost i logistiku. ,,OPERACIJA CRNA GORA” -Ime Vladimira Popova, alijas Vladimira Mojsejeva, je direktno povezano sa operacijom GRU u Crnoj Gori. On je rukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Sišmakovim, alias Eduardom Širokovim, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjevernoatlantskom savezu – pisao je Mond, na osnovu podataka zapadnih obavještajnih službi. Brojni prikupljeni dokazi, kao i fotografije i presretnuti razgovori bili su povod da Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal, kojim je rukovodio Milivoje Katnić, podigne optužnicu protiv njih dvojice tereteći ih da su organizatori kriminalne grupe, u kojoj je učestvovalo, osim lidera tadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i više srpskih državljana, uključujući i bivšeg žandarmersisjkog generala Bratislava Dikića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd" data-rendition-name="original" width="800" height="466" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud "> <figcaption>ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRESUDE I NOVO SUĐENJE Prvom presudom Višeg suda u Podgorici Edvard Šišmakov je osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora. No, Apelacioni sud je 30. decembra 2023. godine poništio odluku Višeg suda. I da bude još intersantnije: odlukom tročlanog vijeća Apelacionog suda – koji su činile sudije Milić Međedović, Seka Piletić i Milanka Žižić – ruski državljani Šišmakov i Popov su oslobođeni. &nbsp; Prema mišljenju Apelacionog suda, prvostepeni Viši sud nije, poštujući Zakon o krivičnom postupku, utvrdio njihovu krivicu, pa čak ni njihov pravi identitet. Time je bivše vijeće Apelacionog suda odbacilo dokaze koje su Crnoj Gori dostavile zapadne partnerske službe. &nbsp; Da li će i novi vijeće Apelacionog suda, u postupku po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, ponovo ignorisati podatke koje su dostavile službe država NATO-a? &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pozovi 29155 radi terorizma

U novom izdanju emisije "Srećan dan" govorimo o tome koliko se ljubav mjeri djelima, a koliko riječima, te kako se različiti horoskopski znaci ponašaju kada je u pitanju pažnja, bliskost i emotivna povezanost.
Bavićemo se i time kako praznike učiniti smislenim za najmlađe. Naša gošća biće Larisa Lukačević, predavačica u školici za intelektualni razvoj djece Eduko, koja će govoriti o značaju kreativne igre, podsticanja radoznalosti i razvoju dječje mašte.
Otvaramo i važno pitanje savremenog trenutka – snaga pozitivnih misli, ali bez imperativa stalne sreće. Da li nas pritisak da uvijek budemo optimistični može umoriti i udaljiti od sopstvenih emocija?
Gledajte Srećan dan, od 9 do jedanaest sati na Televiziji E.

„Srećan dan“: Kako volimo, kako učimo i kako zaista osjećamo?

Predstavnice NVO Centar za građanska prava (CGP) održale su sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem, povodom angažovanja sveštenika Srpske pravoslavne crkve kao volontera u Državnom arhivu na Cetinju – prakse koja do sada nikada nije postojala u ovoj instituciji.
Kako ističu iz CGP-a, na sastanak su došle sa jasnim ciljevima, dobrom namjerom i konstruktivnim prijedlozima, insistirajući na transparentnosti i zaštiti crnogorske kulturne baštine.
<h2>CGP: Nikada ranije volonteri – sveštena lica nijesu bili angažovani u Arhivu</h2>
- Direktor je potvrdio da Državnom arhivu takvi volonteri nijesu potrebni, dok Crkvi Arhiv jeste - navodi se u saopštenju. Dodaju da je sumnja javnosti u ovakvim društveno-političkim okolnostima potpuno opravdana i legitimna.
Mrvaljević je, kako navode, tokom razgovora više puta ponavljao da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da postoji ugovor o volontiranju, uz odredbu o nadzoru, prema kojoj volonteri neće raditi sa arhivskom građom, već su tu „da uče“.
- Kada nijesmo dozvolile pokušaj prebacivanja odgovornosti na zaposlene koji su podređeni direktoru, potvrdio je da je on lično odgovoran za sve eventualne propuste - ističe CGP.
<h2>Predložili kompromis, Mrvaljević odbio</h2>
U cilju smirivanja tenzija i vraćanja povjerenja javnosti, CGP je predložio da se sveštenici-volonteri izmjeste iz centralne zgrade Arhiva na Cetinju i eventualno angažuju u nekoj od opštinskih arhiva ili spoljnih službi.
- Direktor je taj prijedlog kategorički odbio.
Na pitanje zašto Državni arhiv ne pošalje svoje stručnjake da pomognu crkvenim arhivima, Mrvaljević je odgovorio da to „nije moguće“, jer spoljnu službu mogu koristiti samo državne institucije, dok Crkva to nije — iako je prethodno isticao da Crkva posjeduje „značajnu građu za Crnu Goru“.
- Time je sam potvrdio da nije riječ o institucionalnoj potrebi Arhiva, već o njegovoj ličnoj odluci i samovolji - navodi CGP.
<h2>Zaposleni nijesu bili obaviješteni</h2>
Tokom razgovora, prema navodima organizacije, ispostavilo se da zaposleni nijesu bili obaviješteni o dolasku volontera, iako je direktor tvrdio suprotno.
CGP dodaje da je Mrvaljević pokušao da insinuira kako organizacija ima političku motivaciju i da ga „ucjenjuje“, uz, kako kažu, upadljive pokušaje da relativizuje proteste i zabrinutost građana riječima „koji narod, neki mali broj ljudi – nebitan“.
<h2>Nema volje, tenzije će se produbljivati</h2>
- Nažalost, očekivali smo da će kao Cetinjanin razumjeti trenutak u kojem se naš grad i država nalaze. Umjesto toga, razgovor je vodio isključivo u prvom licu jednine – ‘ja sam odlučio, ja sam uradio’ - navodi CGP.
Organizacija ističe da je jasno da se sveštenici SPC „uvode na mala vrata u crnogorske institucije“, čime se produbljuju društvene podjele.
- Razgovor sa Mrvaljevićem nije urodio plodom. Naša obaveza je da budemo brana, jer onaj ko je nedobronamjeran uvijek je korak ispred - zaključuje CGP.

NVO Centar za građanska prava: Mrvaljević odbio naš prijedlog, sumnje javnosti i dalje opravdane

Iako su u posljednje dvije godine zabilježeni određeni pomaci, oni nijesu dovoljni da se govori o stvarnoj evropeizaciji zemlje, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je istakla da evropski put Crne Gore nije samo tehničko ispunjavanje kriterijuma, već test zrelosti društva i stabilnosti institucija. 
Prema njenim riječima, najveći izazov leži u nedostatku političke volje i unutrašnje kohezije oko evropske agende, što ugrožava kredibilitet države i stvara rizik od promašenih prioriteta.
- Tri su ključna uslova za 2026. godinu: vrijednosna dosljednost, aktivno uključivanje građana i društva, te puna institucionalna odgovornost. Samo dosljedna primjena evropskih vrijednosti može Crnu Goru učiniti stabilnim i pouzdanim partnerom EU. Evropski put je prilika da sazrimo kao društvo, ali to zahtijeva rad, red i disciplinu mnogih aktera - kazala je ona.
Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika, večeras je u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore održana 35. sesija Ius Foruma pod nazivom "Quo vadis, Crna Goro - perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini".
Otvarajući sesiju Ius Foruma predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović, naglasio je da umjesto izgradnje sistema vladavine prava i društva evropskih vrijednosti danas imamo "sistem antisistema" i "formalnu evropeizaciju bez sadržaja", koja daje rezultate samo u spoljno političkom aspektu, bez suštinskih efekata po samo biće crnogorskog društa. 
- Promjena tog obrasca u 2026. godini je uslov svih uslova da bi Crna Gora u EU ušla ne samo "teritorijalno" već i društveno konsolidovana na temeljnim vrijednostima zapadne civilizacije - dodao je on.
Psiholog Radoje Cerović ukazao na dva duboka i posebno problematična procesa koji se ne vide na površini društvenih zbivanja. 
- To je dramatični pad sekularnosti i pad u mjerama međuljudskog povjerenja. Radi se o dugotrajnim procesima koji se tesko zaustavljaju ili vraćaju unatrag a krajnji efekat je trajna devastacija perspektive vladavine prava i stvaranja drustva nalik na društva EU - istakao je Cerović.
Prof. dr Srđa Pavlović ukazao je da su pogrešne identitetske politike razorile crnogorsko društvo i da su takve identitetske politike već decenijama temeljno rastakale crnogorsko društvo fokusifajuci se na pojedinačno etnicko i nacionalno, onemogućavajući konstituisanje istinskog gradjanskog jezgra koje bi bilo sposobni da ponudi političku opciju centra. Ono što Crna Gora danas živi je metastaza identitetskih politika koja neminovno vodi cijelo društvo u tamu nepovrata.
Akademik Šerbo Rastoder cijeni da istorija istoriografije nije ništa drugo nego istorija revizionizma ako bi se ta pojava shvatila kao proces ponovnog razmatranja već poznatih ćinjenica ili postavljanja novih pitanja.
- Ona je legitimni metod, ako je usaglašen sa osnovnim postulatima metodologije istorije. Međutim, ako se “revizionizam” posmatra kao ideološka konstrukcija “novih činjenica” zasnovana na prevrednovanju postojećih, bez uporišta u saznanju i novim dokazima, riječ je o političkom nasilju nad istorijom kao naukom - pojasnio je Rastoder.
On je istakao da se revizionisti, po prirodi, množe sa svakom promjenom ideološke paradigme i njih će uvijek biti. 
- Oni nijesu nikada bili opasnost za istorijsku nauku i u tom smislu ne zavređuju pažnju. Zato njih prepoznaju kao “opasnost” prisutnu u javnom prostoru i to je polje sukoba ideologija zaključio je Rastoder.

Uljarević: Evropski put Crne Gore test zrelosti društva i stabilnosti institucija; Rastoder: Ideološko prepravljanje činjenica predstavlja političko nasilje nad istorijom kao naukom

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: tajfun-ragasa

Tajfun Ragasa pogodio Filipine

Pozovi 29155 radi terorizma

„Srećan dan“: Kako volimo, kako učimo i kako zaista osjećamo?

NVO Centar za građanska prava: Mrvaljević odbio naš prijedlog, sumnje javnosti i dalje opravdane

Uljarević: Evropski put Crne Gore test zrelosti društva i stabilnosti institucija; Rastoder: Ideološko prepravljanje činjenica predstavlja političko nasilje nad istorijom kao naukom

PRATITE TVe UŽIVO