U Jutru s Majom i ove sedmice priče sa nedavno održanog Adriatic Film Awards-a. Gosti su glumac, producent i reditelj Gordan Kičić, koji je bio nominovan za najboljeg glumca u seriji “Mama i tata se igraju rata” i Slavko Sobin, glumac kojeg biste voljeli imati za prijatelja, nebitno čime se bavi, jer je harizmatičan, emotivan i duhovit, i kao takav osvaja publiku na prvi pugled.&nbsp;
Gost će biti i reditelj Milan Todorović čiji novi film “Hajduk u Beogradu” uskoro kreće u bioskopsku distribuciju. Film je snimljen po romanu Gradimira Stojkovića, koji su generacije obožavale i koji će mnoge vratiti u djetinjstvo i podsjetiti na vrijednosti koje se ne mijenjaju - &nbsp;prijateljstvo, hrabrost i ljudskost.
Maja Popović ugostiće i triatlonca, Ironmana, maratonca i alpinistu Tomislava Cvitanušića, koji je osvojio najveći vrh svijeta Mont Everest, koji će govoriti o ličnim izborima, izazovima, avanturama, slobodnim, dobrim ljudima, djelima, svemu onome što čini život.
Gošće/panelistkinje su glumice Branka Femić Šćekić i Lara Dragović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutro sa Majom na TV E: Gosti Gordan Kičić, Slavko Sobin, Milan Todorović i Tomislav Cvitanušić

Pedesetak maskiranih muškaraca došlo je večeras pred Srpski kulturni centar u Zagrebu gdje se održava izložba.
Oni su su se očigledno okupili u znak protesta protiv održavanja Dana srpske kulture.
Na mjestu događaja je na početku bilo tek nekoliko pripadnika interventne policije i nekoliko policajaca u civilu, da bi kasnije u Preradovićevu ulicu stigle brojne policijske snage.
Grupa muškaraca je otpjevala "O Hrvatska, o Hrvatska, nezavisna država" i skandirala "Za dom spremni", a zatim se udaljila s mjesta događaja.
Ali, onda je počeo lov policije na njih.
Jedna grupa od desetak muškaraca zaustavljena je u Dalmatinskoj ulici. Policija ih je legitimisala i pustila.
Potjera za učesnicima incidenta odvijala se i u ostalim ulicama u centru Zagreba.
Vida TV objavila je snimku iz Gajeve ulice gdje se vidi kako policajci među automobilima love mladiće.
- Kud ćeš?! Stani - čuje se kako policajac viče mladiću koji bježi od njega.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FLPZq-HYrBSA%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.klix.ba%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Klix.ba podsjeća da se prije nekoliko dana sličan događaj desio u Splitu kada su maskirani muškarci prekinuli kulturni događaj u Srpskom kulturnom centru. Nakon ovog incidenta su uhapšene tri osobe.
Glavni razlog za prekid događaja, kako kažu, jeste vrijeme održavanja manifestacije.
- Zasmetalo mi je što se svake godine kroz 11 mjesec širom Hrvatske održavaju takve srpske manifestacije gdje oni jednostavno žele provocirati. Nije mi jasno zašto. Sinoć su im momci rekli pitali zašto to nisu organizirali u četvrtom mjesecu. Niko van riječ ne bi rekao - poručio je Željko Botica, jedan od muškaraca koji su učestvovali.
Oni smatraju da u novembru, mjesecu obilježavanja pada Vukovara, takvim događajima nema mjesta.
Osim datuma, sporan im je i način finansiranja.
- Dok ne vrate 1740 nestalih hrvatskih branitelja i kostiju na hrvatsko tlo. Kada to vrate, onda možemo pričati dalje o njihovoj kulturi &nbsp;istakao je Vjekoslav Letica.
Dodatni razlog za nezadovoljstvo bila je i lokacija, neposredno uz mural posvećen preminulom branitelju.&nbsp;
- Ovo mi je prijatelj kojemu sam ja bio jedno vrijeme zapovjednik. Kasnije je on postao brigadir hrvatske vojske. Ja ne mogu shvatiti da se to događa pet metara ispod murala - kazao je Botica.

Nakon Splita, haos i u Zagrebu: Maskirani muškarci se okupili pred Srpskim domom i pjevali ustaške pjesme

Najistaknutiji kritičar Kremlja Mihail Hodorkovski upozorio je Evropu da se pripremi za dugoročni sukob s Rusijom, bez obzira na to kako se bude razvijao rat Moskve protiv Ukrajine.
&nbsp;- Trebalo bi da očekujemo neku vrstu hladnog rata koji će trajati najmanje deset godina - prognozirao je bivši naftni tajkun Hodorkovski ove nedjelje na privatnom događaju u Briselu, prenosi Politico.
Prema riječima ovog biznismena u egzilu, jedini faktor koji bi u tom periodu mogao da odvrati Rusiju od daljih agresivnih poteza prema Evropi jeste uvjerenje predsjednika Vladimira Putina da Zapad predstavlja stvarnu vojnu prijetnju.
Tokom Hladnog rata, koji je trajao gotovo pola vijeka, Sovjetski Savez i Zapad nastojali su da potkopaju jedni druge, ali bez rizika od otvorenog sukoba u Evropi i mogućeg nuklearnog rata.
Najviši evropski i NATO zvaničnici danas tvrde da Rusija obnavlja svoju politiku iscrpljivanja, koristeći hibridne ratne taktike kako bi destabilizovala Zapad i posijala podjele.
Hodorkovski, koji je proveo deset godina u Putinovom zatvorskom sistemu, a sada živi u Londonu, umanjio je značaj zapadnih sankcija kada je riječ o njihovom uticaju na Kremlj, rekavši da one „stvaraju određeni pritisak na rusku ekonomiju, ali ništa dramatično“.
Podjednako je skeptičan bio i prema mogućnosti da dugotrajna ukrajinska kampanja dronovima protiv ruskih rafinerija ozbiljno oslabi ratnu mašineriju Kremlja.
- Čak i najmoćniji dron, pa čak ni raketa tipa Tomahavk, ne može pogoditi više od dva hektara - objasnio je Hodorkovski, bivši vlasnik naftnog giganta Jukos i nekada najbogatiji čovjek Rusije.
Dodaje da se tipično postrojenje u Sibiru obično prostire na oko 1.500 hektara.&nbsp;
- Šteta koja se nanosi ravna je tome da nekome nagazite na nogu - rekao je Hodorkovski.
Prema njegovim riječima, jedini trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti bio je tokom prve dvije godine nakon početka njegove sveobuhvatne invazije – i to samo ako bi Rusija pretrpjela odlučujući vojni poraz u Ukrajini.
To vrijeme, kako je rekao, sada je prošlo.
Ali je, dodao je sa primjesom humora, imaju tradiciju u Rusiji da njihovi diktatori obično odlaze između 70. i 80. godine života.
Putin je ove godine u oktobru napunio 73 godine.
<h2>Pritisak na Putina</h2>
Prošlog mjeseca ruske vlasti su pokrenule novi krivični postupak protiv Hodorkovskog, optužujući ga da je vodio „terorističku organizaciju“ i planirao nasilno preuzimanje vlasti uz pomoć ukrajinskih paravojnih formacija.
U svom saopštenju, Federalna služba bezbjednosti (FSB) je takođe navela još 22 osobe povezane sa Hodorkovskim i njegovim Ruskim antiratnim komitetom, grupom opozicionih Rusa u egzilu.
Neki od imenovanih već su izdržavali zatvorske kazne u Rusiji ili su se suočavali sa prijetnjom krivičnog gonjenja zbog svojih političkih aktivnosti. Ali na spisku se nalaze i akademici i poslovni ljudi.
Sam Hodorkovski je proveo deceniju u sibirskoj kaznenoj koloniji prije nego što je 2013. godine pomilovan u slučaju koji se široko smatra prekretnicom i početkom Putinove kampanje za gušenje svakog oblika neslaganja. Iako je slučaj formalno bio fokusiran na utaju poreza i druge finansijske optužbe, i doveo do konfiskacije Jukosa, prvenstveno je bio shvaćen kao politička poruka kritičarima Kremlja.
Nove optužbe protiv Hodorkovskog i njegovih saveznika stigle su samo dvije nedjelje nakon što je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope najavila stvaranje „platforme za dijalog“ sa ruskim demokratskim opozicionim snagama.
Govoreći u Briselu, Hodorkovski je rekao da snažna reakcija Kremlja pokazuje „koliko Putina uznemirava ideja da ruske demokratske snage dobiju legitimitet, makar simbolički“.
Iako oni koje je FSB naveo već žive u inostranstvu i nalaze se izvan neposrednog pravnog dosega Kremlja, nekoliko njih je prijavilo probleme sa evropskim bankama i smatra da bi optužbe za terorizam mogle zakomplikovati putovanja zbog straha od izručenja Rusiji.
Hodorkovski je za Politico rekao da je siguran da će se jednog dana vratiti u Rusiju poslije Putina, ali je upozorio da će zemlji trebati decenije da se oslobodi „imperijalno-vojne naracije“ koja prikazuje Rusiju okruženom neprijateljima i opravdava invaziju na susjede.
- Moje generacije neće doživjeti dan kada se rusko društvo vrati u stanje normalnosti - rekao je on.
Na pitanje da li ga ta perspektiva obeshrabruje, Hodorkovski se osmjehnuo.
- Kada radite u teškoj industriji, naviknete se da pokrećete procese koji će trajati duže od vas. Od istraživanja naftnog polja do proizvodnje može proći 15 godina ili više. Za mene je budućnost jednako stvarna kao i sadašnjost i ona me motiviše - zaključio je Hodorkovski.

Sumorne prognoze istaknutog kritičara Kremlja: Trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti je prošao

Evropska unija želi da računa na Srbiju kao pouzdanog partnera, ali odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni u sjenci neopravdane ratne agresije Rusije protiv Ukrajine - rekla je danas Evropska komisija radiju Slobodna Evropa povodom otvaranja Ruskog istorijskog društva u Beogradu.
Portparolka Evropske komisije u odgovoru na upit RSE odgovorila je i da "EU želi da računa na Srbiju kao pouzdanog partnera" i potrebno im je da ih Srbija uvjeri u svoj strateški pravac, što je ponovila predsjednica Ursula fon der Lajen tokom svoje nedavne posjete Beogradu.
- Bili smo jasni sa našim partnerima, uključujući zemlje kandidatkinje poput Srbije: odnosi sa Rusijom ne mogu da budu kao da je sve uobičajeno sa režimom Vladimira Putina, posebno u sjenci ničim izazvanog i neopravdanog rata agresije Rusije protiv Ukrajine - navela je ona.
U odgovoru za RSE, portparolka je navela i da je posljednji izvještaj Evropske unije o proširenju uzeo u obzir usklađenost Srbije sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
Srbija, iako je kandidat za članstvo u EU, nije se pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu i nastavila je da održava saradnju sa ruskim zvaničnicima, piše RSE.
Ogranak Ruskog istorijskog društva u Srbiji osnovan je 26. oktobra, a predsjednik Savjeta beogradskog ogranka tog društva je Aleksandar Vulin, proruski orijentisani lider Pokreta socijalista i bivši šef srpske obavještajne službe, navodi ovaj medij.
Vulin je na osnivačkoj skupštini rekao da je Rusko istorijsko društvo tačka okupljanja svih onih koji Srbiju vide kao državu koja će se "bez ikakvih ograda boriti za mirno stvaranje srpskog sveta" i za to da bude istinski saveznik Rusije i Kine.
Vulin je poznat u javnosti po svojim proruskim stavovima, a u januaru 2024. dobio je odlikovanje od predsjednika Rusije Vladimira Putina i Federalne službe bezbjednosti, podsjeća RSE.
Stejt department ga je stavio na listu sankcija polovinom 2023. godine, zbog veza sa Rusijom i navodne korupcije dok je još bio na čelu Bezbjednosno-informativne agencije.
Iz Stejt departmenta su odbili da komentarišu za RSE vijest o osnivanju Ruskog istorijskog društva u Srbiji.
Rusko istorijsko društvo je udruženje među čijim osnivačima su, pored ostalih, Ruska akademija nauka, ali i ruski državni mediji kao što su RIA Novosti i Interfax.

EK povodom otvaranja Ruskog istorijskog društva u Srbiji: Odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni

Američka vojska izvela je još jedan smrtonosni napad na brod, koji je navodno prevozio drogu, u Karipskom moru.
Tri muškarca su ubijena u napadu, a kako je naveo Pit Hegset napad je izveden po nalogu američkog predsjednika Donalda Trampa. Hegset je dodao da je pogođen "brod kojim upravlja određena teroristička organizacija".
- Brod je trgovao narkoticima na Karibima i napadnut je u međunarodnim vodama. Nijedan pripadnik američkih snaga nije povrijeđen u napadu, a tri muška narko-terorista, koji su bili na brodu, su ubijena. Svim narko-teroristima koji prijete našoj domovini: ako želite ostati živi, ​​prestanite trgovati drogom. Ako nastavite trgovati smrtonosnim drogama - ubićemo vas - poručio je Hegset.
Od početka septembra, više od 60 ljudi je ubijeno u američkim napadima na najmanje 18 plovila od kojih su 17 čamaca i jedna polupodmornicu. Napadi su se dogodili u Karipskom moru i istočnom Tihom okeanu.
Povjerenik Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk osudio je napade kao "vansudsko ubistvo", dok su američki zakonodavci - uglavnom demokrati, ali i nekoliko visokih republikanaca - zahtijevali pojašnjenje od Trampove administracije o pravnoj osnovi za izvođenje smrtonosnih napada u međunarodnim vodama.
Trampova administracija još nije javno pružila nikakve značajne dokaze koji bi dokazali njene tvrdnje da plovilima upravljaju trgovci drogom.

Poginule tri osobe: Američka vojska po nalogu Trampa napala još jedan brod u međunarodnim vodama

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Tag: tomislav-cvitanusic

Jutro sa Majom na TV E: Gosti Gordan Kičić, Slavko Sobin, Milan Todorović i Tomislav Cvitanušić

Nakon Splita, haos i u Zagrebu: Maskirani muškarci se okupili pred Srpskim domom i pjevali ustaške pjesme

Sumorne prognoze istaknutog kritičara Kremlja: Trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti je prošao

EK povodom otvaranja Ruskog istorijskog društva u Srbiji: Odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni

Poginule tri osobe: Američka vojska po nalogu Trampa napala još jedan brod u međunarodnim vodama

PRATITE TVe UŽIVO