Ruske snage su pogodile važnu toplanu u Hersonu na jugu Ukrajine, gdje je nanijeta šteta na objektu, saopštila je ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogaz.
Ta kompanija je navela da je jedan zaposleni ranjen u tom ruskom napadu na objekat, za koji je navedeno da je grijanjem obezbjeđivalo desetine hiljada domova u Hersonu.
Rusija je pojačala napade na kritičnu infrastrukturu i energetski sistem Ukrajine kako bi pokušala da oslabi moral stanovništva, bezmalo četiri godine nakon početka invazije, prenijela je britanska agencija Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

U napadu nožem u gradu Suriname, koji se nalazi u Južnoj Americi, ubijeno je najmanje devet osoba, uključujući djecu.
Zvaničnici su rekli da su žrtve, među kojima je petero maloljetnika, djeca i komšije napadača.
Policija navodi da je osumnjičeni muškarac pokušao napasti policajce koji su stigli na mjesto događaja i da je povrijeđen prilikom hapšenja.
Trenutno se oporavlja u bolnici, a u toku je istraga o napadu i njegovim motivima.

Južna Amerika: Muškarac nožem ubio devet osoba, među njima i djeca

Skandalozna je, sramotna i nedopustiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk direktora Opšte bolnice u Pljevljima Saše Grbovića u čijim okvirima poziva na linč i na čišćenje Pljevalja - ocijenili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Pljevlja.
U danima kad se Pljevlja suočavaju sa ekološkom katastrofom i kad je ozbiljno ugroženo zdravlje građanki i građana u ovom gradu, prvi čovjek pljevaljske bolnice, kako ističu, besramno etiketira i targetira na desetine hiljada građana i otvoreno im prijeti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.9167%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-prevoz-pepela-i-sljake-u-oblacima-dima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ova objava je alarm za cijelo društvo, a posebno za tužilaštvo koje bi, ukoliko nije prezauzeto čitanjem sms poruka i obračunom s medijima i političkim neistomišljenicima aktuelne vlasti, trebalo da se pozabavi brutalnim govorom mržnje čiji je autor ljekar Saša Grbović - navode u saopštenju.
Smatraju da je po pitanju Grbovićevog izliva mržnje, koji je, kako su rekli, između ostalog, i odraz nehumanosti koja ne bi trebalo da je svojstvena zdravstvenom radniku, "neophodna je hitna reakcija ministra zdravlja Vojislava Šimuna i smjena direktora OB Pljevlja zbog objave koja je s razlogom uznemirila pljevaljsku javnost.

DPS Pljevlja: Skandalozna objava Grbovića u kojoj poziva na linč, tužilaštvo da reaguje, Šimun da ga smijeni

Predsjednik SAD Donald Tramp je na platformi Truth Social izjavio da je razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom prije sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
- Upravo sam imao dobar i veoma produktivan telefonski razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom - rekao je Tramp na platformi, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodaje da će se sastanak sa Zelenskim održati u glavnoj trpezariji Mar-a-Laga i da su novinari pozvani da prisustvuju.
Rzagovor bi, prema našem vremenu, trebalo da počne oko 19 sati.
Kremlj je takođe potvrdio da je razgovor između dva lidera zaista održan.
Odvojeno, u ranijoj objavi, Tramp je pohvalio ulogu svoje administracije kao globalnog mirotvorca, pozivajući se na nedavno dogovoreni prekid vatre između Kambodže i Tajlanda, te sugerisao da je Ujedinjene nacije pružaju „malo pomoći“ u rješavanju sukoba, uključujući Ukrajinu.
- Možda su Sjedinjene Američke Države postale prave Ujedinjene nacije - rekao je Tramp.

Tramp uoči sastanka sa Zelenskim imao "veoma produktivan" telefonski razgovor sa Putinom

Ministri spoljnih poslova Tajlanda Sihasak Fuangketkeov i Kambodže Prak Sokhon sastali su se u provinciji Junan na jugozapadu Kine, a tim razgovorima o prekidu vatre bi trebalo da posreduje šef kineske diplomatije Vang Ji.
U sukobima je poginulo više od 100 osoba, a više od pola miliona interno raseljeno.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da će borbe Tajlanda i Kambodže "trenutno prestati", kao i da će se obje strane "vratiti životu u miru" i čestitao liderima dvije zemlje na primirju.
Peking je takođe pozdravio objavu o prekidu vatre, kojom se zamrzavaju linije fronta i omogućava raseljenim civilima da se vrate svojim domovima blizu granice.
- Kina je spremna da nastavi da pruža platformu i stvara uslove za potpuniju i detaljniju komunikaciju Kambodže i Tajlanda - navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
Peking je takođe najavio skoro tri miliona dolara hitne humanitarne pomoći za Kambodžu kako bi se pomoglo raseljenima, a prva isporuka je u tu zemlju stigla danas, potvrdio je kineski ambasador u Kambodži.

Ministri spoljnih poslova Tajlanda i Kambodže na pregovorima u Kini potvrđuju prekid vatre

Gošća astrološkog talk-show programa Znak Podznak je eno-gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest Bugućanin otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera.&nbsp;
Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni. 
 
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Zerina Bogućanin gošća emisije "Znak Podznak"

Gost emisije Jutro sa Majom je crnogorski bokser Matija Roganović, koji je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj ostvario jedan od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog boksa u mlađim kategorijama. Sa njim je razgovarala naša novinarka Adela Mulić.
Naš gost biće Luka Vučković, umjetnik, sportista i humanista, koji će najaviti 18. Humanitarni plivački maraton OPEN WATER, koji se održava 3. januara. Pričamo o ideji maratona, ljudima zbog kojih se pliva, granicama fizičke izdržljivosti, ali i o tome kako sport može biti snažan alat solidarnosti i zajedništva.
Ugostićemo i glumca Ognjena Mićovića, koji je nedavno privukao veliku pažnju sjajnom ulogom u TV seriji „Tvrđava“, o kojoj govori cijeli region. Razgovaramo o uspjehu serije, njegovoj ulozi, glumačkom procesu, ali i o Podgorici u kojoj je rođen.
Naši gosti/panelisti su Todor Vukčević - Yacht Chef, Jelena Čejović Vukčević - umjetnica i Isidora Nikolić – muzičarka.

Jutro sa Majom donosi priče o zlatnim medaljama, humanosti, umjetnosti…

Ove subote, gošća astrološkog talk- show programa Znak Podznak je Eno - gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera. Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni.
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata, na E - televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gošća emisije "Znak Podznak" gastronom Zerina Bogućanin

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: toplana

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

Južna Amerika: Muškarac nožem ubio devet osoba, među njima i djeca

DPS Pljevlja: Skandalozna objava Grbovića u kojoj poziva na linč, tužilaštvo da reaguje, Šimun da ga smijeni

Tramp uoči sastanka sa Zelenskim imao "veoma produktivan" telefonski razgovor sa Putinom

Ministri spoljnih poslova Tajlanda i Kambodže na pregovorima u Kini potvrđuju prekid vatre

PRATITE TVe UŽIVO