Donald Tramp i Si Đinping trebalo bi da se sastanu u Južnoj Koreji sljedeće sedmice. Međutim, s obzirom na haotičan odnos između dvije države, lako se može desiti da sastanak bude otkazan. Sedmicama se Amerika i Kina međusobno napadaju. Amerika je pooštrila ograničenja izvoza tehnologije i zaprijetila višim carinama; Kina je uvela sankcije i ograničenja na rijetke metale. Komunikacija između država je loša. U Bijeloj kući vjeruju da Amerika može duže ostati pribrana i da ima veći prag tolerancije na bol. Ministar finansija Skot Besent tvrdi da je Kina „slaba“.
Međutim, stvarnost je drugačija. Kina je ta koja pobjeđuje u trgovinskom ratu. Naučila je da uzvraća jednako efikasno kao i Amerika. Peking uvodi nova pravila u trgovini koja se ne odnose samo na kinesku teritoriju, već pokušava njima da utiče i na ponašanje stranih kompanija i država. Time postepeno mijenja smjer u kojem se kreće svjetska ekonomija.
Kada se Tramp vratio u Ovalni kabinet, jedan dio njegove politike prema Kini bio je nejasan: da li je bio spreman da brani Tajvan i američke saveznike od kineskih vojnih prijetnji ili ne? Odgovor je i dalje zabrinjavajuće nejasan. Ali njegov stav o trgovini s Kinom bio je mnogo jasniji. Pojačao je pritisak koji je započeo u svom prvom mandatu. To je značilo više carina, više kontrole nad trgovinom visoke tehnologije i entuzijastičnu upotrebu sankcija. Cilj administracije bio je da oslabi kinesku industrijsku mašineriju, iznudi finansijske i komercijalne ustupke i uspori kineski tehnološki razvoj. Neki u Trampovom timu čak su sanjarili o „velikom dogovoru“ u kojem bi se Kina obavezala da reformiše državni kapitalizam u zamjenu za to da Amerika skloni svoju nogu s njenog vrata.
Međutim, poslije šest mjeseci, Kina je ta koja lakše diše od Amerike. Za to postoje tri razloga.
<h2>Eskalaciona dominacija</h2>
Prvo, pokazala je da može da izdrži američki pritisak i pritom vješto uzvrati, postigavši ono što se u žargonu zove „eskalaciona dominacija“. Neki Trampovi kritičari to pripisuju fenomenu TACO („Trump Always Chickens Out“ – Tramp se uvijek uplaši i povuče). Carine uvedene na „Dan oslobođenja“, koje je Tramp nametnuo Kini u aprilu, ukinute su nakon što je Volstrit potonuo. Nedavno, nakon što je Kina nametnula ograničenja na izvoz rijetkih zemalja koje se koriste u visokoj tehnologiji, Tramp je zaprijetio carinama od 100 odsto, ali je ponovo odustao. Njegove prijetnje da će osakatiti Kinu gotovo potpunom zabranom trgovine nisu uvjerljive, jer bi time naštetio i Americi.
Oni koji tvrde da je Kina u krizi trebalo bi da znaju da je njeno tržište akcija ove godine poraslo za 34 odsto (izraženo u dolarima), što je duplo više od rasta S&amp;P 500 indeksa.
Kina je naučila kako da uzvrati. Nakon što je Tramp uveo namet na kineske kontejnerske brodove koji dolaze u američke luke, Kina je odgovorila sopstvenim lučkim taksama. Takođe je zaprijetila antimonopolskim istragama kako bi izvršila pritisak na američke kompanije poput DuPonta, Gugla, Nvidije i Kvalkoma. Odbijanje kupovine američke soje od strane kineskih uvoznika znači gubitak tržišta vrijednog 12 milijardi dolara za američke poljoprivrednike sa Srednjeg zapada — čije glasove Tramp priželjkuje. U teoriji, Tramp bi mogao da pojača mjere tako što bi Kini onemogućio pristup dolarima kroz međunarodni bankarski sistem. Ipak, to vjerovatno neće učiniti, jer bi haos koji bi nastao na finansijskim tržištima teško pogodio i samu Ameriku.
<h2>Nova globalna pravila</h2>
Usred uzajamnih napada i protuudara, Kina metodom pokušaja i greške nastoji da konstruše novi set globalnih trgovinskih pravila. To je njeno drugo područje uspjeha. U periodu do septembra izvoz kineske robe porastao je za više od osam odsto, iako je izvoz u Ameriku pao za 27 odsto. Kineske prijetnje ograničenjem izvoza rijetkih metala izazivaju strah jer Kina dominira tim tržištem i mogla bi da paralizuje zapadne industrijske lance snabdijevanja. Međutim, te prijetnje su posebno zanimljive jer pokazuju kinesku ambiciju da uvede globalni sistem licenciranja — agresivniju verziju strategije kojom je Amerika dosad kontrolisala poluvodičku industriju. Cilj joj je da izgradi kineski model međunarodne trgovine na ruševinama starog liberalnog poretka, koji bi konkurisao Trampovom carinskom carstvu.
Možemo očekivati još primjera u kojima Kina, koristeći svoju poziciju sofisticiranog proizvođača i najvećeg trgovinskog partnera za više od 70 zemalja, prepravlja stara trgovinska pravila.
<h2>Jačanje Sija i Partije</h2>
Treći razlog zašto Kina pobjeđuje jeste taj što je trgovinski rat osnažio, a ne oslabio, Si Đinpinga i Komunističku partiju. Spoljni posmatrači ističu velike kineske probleme, uključujući katastrofalno stanje tržišta nekretnina, nesigurne potrošače, ustrašene preduzetnike te višak kapaciteta i lošu raspodjelu kapitala — posljedice državne industrijske politike. Međutim, za mnoge Kineze Trampovo agresivno ponašanje potvrdilo je ispravnost Sijevog dvanaestogodišnjeg projekta pripreme Kine za neprijateljski svijet kroz izgradnju tehnološko-industrijske sile. Ove sedmice rukovodstvo Komunističke partije održalo je sastanak kako bi razmotrilo novi petogodišnji plan, za koji se očekuje da će dodatno pojačati Sijev tehnonacionalistički pristup.
<h2>Nema pomirenja</h2>
Mnogo toga i dalje može poći po zlu za Kinu. Preusmjeravanje izvoza sa američkog tržišta moglo bi da podstakne druge zemlje da uvedu sopstvene carine. Njen tek uspostavljeni sistem licenci mogao bi da se pretvori u birokratsku noćnu moru — kako za Kinu, tako i za njene trgovinske partnere.
Kao što i Amerika upravo otkriva, korišćenje ekonomske moći kao oružja nosi rizike. Druge zemlje tada dobijaju sve veću motivaciju da se diverzifikuju i inoviraju kako bi smanjile zavisnost od takvog dominantnog partnera.
Ako se Tramp i Si zaista sastanu u Južnoj Koreji, oboma bi im odgovaralo da pokažu svijetu kako su smirili tenzije. Moguće je privremeno obustavljanje američkih carina, u zamjenu za odlaganje kineskih ograničenja na izvoz rijetkih metala, kao i eventualne nove kineske kupovine američke soje, te „blagoslov“ Pekinga sporazumu o prodaji TikToka američkim vlasnicima.
Ipak, budite sigurni — ono što se odvija nije pomirenje dvije zemlje, već nadmetanje dva ratoborna diva koji svoju ekonomsku moć koriste kao oružje. I premda Kina zasad pobjeđuje u Trampovom trgovinskom ratu, odustajanje od otvorene trgovine na kraju će sve učesnike učiniti gubitnicima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kina pobjeđuje u trgovinskom ratu

Kasno u noć, nakon večere sa knedlama i pačijim batacima, rukovodstvo Evropske unije sa uzbuđenjem je predstavilo novi plan kako da se suprotstave trgovinskom ratu američkog predsjednika koji sije haos: igraće protiv njega - njegovu igru. Već pola godine Donald Tramp potresa svjetski trgovinski poredak, prijeti i uvodi carine, zatim ih ublažava kako bi otvorio prostor za pregovore, pa opet prijeti kaznenim nametima ako uslovi ne budu po njegovoj volji. Samo 13 dana prije isteka roka koji je Tramp nametnuo za postizanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je vrijeme za klasične pregovaračke metode prošlo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315" data-rendition-name="original" width="1024" height="643" loading="lazy" alt="Ursula fon der Lajen"><figcaption>Ursula fon der Lajen(Photo: AP)</figcaption></figure>  Ona je predložila da 27 država članica EU udruže snage sa 12 zemalja članica azijsko-pacifičkog trgovinskog saveza poznatog kao Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) — u kojem je sada i Velika Britanija — kako bi formirali novu globalnu trgovinsku inicijativu. Prema njenim riječima, ova grupa bi mogla osmisliti novi, na pravilima zasnovan svjetski trgovinski poredak, pa čak reformisati ili zamijeniti sada već skoro nefunkcionalnu Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO). Ključno - Sjedinjene Američke Države ne bi bile automatski pozvane. Takav plan bi, kako je kazala fon der Lajen, „pokazao svijetu da je slobodna trgovina sa velikim brojem zemalja moguća ako se temelji na pravilima“. To je, dodala je, projekat u koji bi EU trebalo ozbiljno da se uključi jer su „CPTPP i Evropska unija moćni“. Fon der Lajen je potom objasnila da bi EU i CPTPP odlučivali da li će Amerikancima uopšte biti dozvoljeno da pristupe ovom projektu. <h2>Inovativno i nepredvidivo</h2> Ideja o formalnijoj saradnji sa indo-pacifičkom grupom već je nekoliko mjeseci u opticaju u Briselu, kao jedan od načina da se odgovori na Trampove carine. Ali, da ne bi bilo dileme da je ovaj potez direktno usmjeren na suprotstavljanje Trampovim metodama, pobrinuo se još jedan Donald.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Donald Tusk"><figcaption>Donald Tusk(Photo: Beta/AP Photo/Mindaugas Kulbis)</figcaption></figure>  Premijer Poljske Donald Tusk rekao je da Unija mora biti „veoma inovativna… ponekad možda i nepredvidiva — kao naši prijatelji sa druge strane Atlantika“. Poljska trenutno predsjedava Savjetom EU, a Tusk, bivši predsjednik Evropskog savjeta, iskusni je pregovarač iz vremena Bregzita, kada je predvodio maratonske noćne samite u Briselu u pokušaju da se ispregovara razvod Velike Britanije i Unije. Ovoga puta, nije propustio priliku da kaže kako će Tramp osjetiti njegovu taktiku na sopstvenoj koži. - Svi smo mi sada svjesni te nove metode pregovaranja i načina kako da razgovaramo o trgovini i drugim odnosima - rekao je Tusk, jasno aludirajući na Trampovu destruktivnu taktiku. SAD su, dodao je, jedan od najbližih evropskih partnera, „ali u nekoj mjeri moramo biti slični našim partnerima“. Ideju fon der Lajen javno je podržao i najmoćniji lider Evrope, njemački kancelar Fridrih Merc.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Fridrih Merc"><figcaption>Fridrih Merc(Photo: Beta/AP/Markus Schreiber)</figcaption></figure>  - Ako je STO disfunkcionalna koliko je to već godinama i ako to i dalje ostaje slučaj, onda mi, koji i dalje vjerujemo u važnost slobodne trgovine, moramo da osmislimo nešto drugo - poručio je Merc. Ipak, realnost je da bi predlog fon der Lajen na kraju mogao biti samo kratkoročno skretanje pažnje sa onoga što prijeti da postane veliki poraz kada konačno bude objavljen sporazum sa Trampom. Na samitu, evropski lideri su s nelagodom prihvatili vijest da je SAD iznijela novi prijedlog za nastavak pregovora. <h2>Kaznene carine</h2> Dok su sjedjeli za večerom i prihvatali činjenicu da neće izvući povoljan dogovor od Trampa, postavljali su jedni drugima pitanje: koliko loš sporazum su spremni da prihvate kako bi izbjegli najgore posljedice njegovih kaznenih carina. Od fon der Lajen i njenog tima se sada očekuje da u narednih nekoliko dana ispregovaraju okvirni sporazum kako bi ispunili Trampov rok - 9. jul. Nakon tog datuma, Tramp je zaprijetio da će uvesti nove carine na robu iz EU, koje bi mogle dostići čak 50 odsto. Još prije mjesec, evropske države su bile pune samopouzdanja, uvjerene da će natjerati Trampa da popusti u trgovinskom ratu. Rugali su se preliminarnom sporazumu koji je Tramp postigao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, insistirajući da je EU trgovinska supersila i da nikada neće prihvatiti njegovih 10 odsto carina. Sada se situacija dramatično promijenila. - Najbolje bi bilo da carine budu nula odsto, to je idealno. Ali, ako bude 10 odsto, biće 10 odsto - rekao je predsjednik Francuske Emanuel Makron. Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda kazao je za Politico da EU u najboljem slučaju može „samo da se nada da će biti tretirana kao Ujedinjeno Kraljevstvo“ kada se radi o trgovinskom sporazumu sa Amerikom. - To bi vjerovatno bio najbolji mogući scenario. Ali, Ujedinjeno Kraljevstvo je u očima Sjedinjenih Država ipak drugačiji partner. Nadam se da ćemo biti tretirani kao oni - ali vidjećemo - rekao je Nauseda. Diplomate navode da evropski lideri sada moraju da odluče da li da idu na brzi dogovor u naredne dvije sedmice ili da čekaju bolji sporazum, čak i po cijenu dugotrajnog trgovinskog rata sa SAD. U tom slučaju, kako upozoravaju, postoji opasnost da Tramp preispita američke obaveze prema evropskoj bezbjednosti, pitajući se zašto bi Amerikanci plaćali zaštitu zemljama koje se protive SAD u trgovini, rekao je jedan diplomata pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Njemački kancelar Merc bio je najglasniji u zalaganju za brz dogovor, čak i ako to bude samo okvirni dokument. - Imamo manje od dvije sedmice do 9. jula. Za to vrijeme ne možeš dogovoriti složen trgovinski sporazum - rekao je on. Industrije, od hemijske do čelične i automobilske, već trpe posljedice, a kompanije su ugrožene. - Molim vas, hajde da brzo nađemo rješenje - zaključio je Merc.

Lideri EU pokušavaju nadmudriti Trampa, najavljuju trgovinski savez bez Amerike

Sjedinjene Američke Države i Kina postigle su važan dogovor o smanjenju međusobnih carina, što predstavlja prvi značajan korak ka smirivanju trgovinskih tenzija između dvije najveće svjetske ekonomije.
Dogovor je postignut nakon višednevnih intenzivnih pregovora održanih u Ženevi, a podrazumijeva privremeno smanjenje carinskih stopa u trajanju od 90 dana, te uspostavljanje trajnog mehanizma za trgovinske konsultacije.
Prema postignutom dogovoru, Sjedinjene Države će carine na kineske proizvode smanjiti sa postojećih 145% na 30%, dok će dodatna carina od 20% na uvoz fentanila ostati na snazi. Kina će, s druge strane, svoje carine na američke proizvode smanjiti sa 125% na 10%.
- Ovo je važan pomak ka obnovi povjerenja i stabilizaciji globalne trgovinske razmjene - saopšteno je iz kineskog Ministarstva trgovine.
U cilju izbjegavanja budućih eskalacija, dvije strane su se dogovorile i o uspostavljanju stalnog mehanizma za trgovinske konsultacije, koji bi omogućio brzu razmjenu informacija i rješavanje potencijalnih sporova.
Reakcije na svjetskim berzama bile su gotovo trenutne – azijska tržišta dionica zabilježila su rast, dok su cijene sirove nafte i željezne rude porasle u očekivanju smanjenja trgovinskih prepreka.
Ipak, uprkos ovom ohrabrujućem razvoju događaja, analitičari upozoravaju da su temeljni problemi – uključujući kinesku državnu kontrolu nad tržištem, ograničenja izvoza rijetkih metala, kao i osjetljive tehnološke oblasti – i dalje neriješeni.

Smanjuju se tarife, uspostavljen stalni dijalog

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

Prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) na državnim putevima u Crnoj Gori tokom 2025. godine veći je za oko osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Uprave za saobraćaj, prikupljeni sa automatskih brojača saobraćaja postavljenih širom države.
Prema informacijama Uprave, rast intenziteta saobraćaja zabilježen je na većini putnih pravaca, dok je pad evidentiran uglavnom na dionicama koje su bile zahvaćene radovima ili gdje je saobraćaj preusmjeren na alternativne pravce.
Najveći porast registrovan je na regionalnom putu R-1 Cetinje – Kotor preko Njeguša, gdje je intenzitet saobraćaja skočio gotovo 70 odsto. Riječ je o posljedici puštanja u saobraćaj dionice Cetinje – Čevo i radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz, zbog čega je dio saobraćaja preusmjeren na ovaj pravac.
Značajan rast zabilježen je i na regionalnom putu R-24 Buče – Lubnice, sa povećanjem od oko 20 odsto, što je direktna posljedica otvaranja tunela Klisura, kojim je skraćena saobraćajna veza između Berana i Kolašina. Povećan saobraćaj registrovan je i na više magistralnih i regionalnih puteva u sjevernom i centralnom dijelu zemlje.
S druge strane, najveći pad evidentiran je na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, gdje je saobraćaj smanjen za 54,83 odsto. Razlog tome su radovi na sanaciji nestabilne Kosine u mjestu Sokolovina, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen i preusmjeren na druge pravce. Pad je zabilježen i na magistralnom putu Podgorica – Kolašin, na dionicama gdje su postavljeni brojači u Bioču i Morači, što je očekivano jer je veći dio saobraćaja preusmjeren na auto-put.
Prema podacima PGDS za 2025. godinu, najveće saobraćajno opterećenje i dalje je koncentrisano na nekoliko ključnih pravaca u centralnom dijelu države. Na prvom mjestu po intenzitetu saobraćaja nalazi se dionica Podgorica – Danilovgrad, koja povezuje Podgoricu i Nikšić, ali i predstavlja važan tranzitni pravac prema sjevero – zapadu zemlje i dalje prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Na ovom putu u prosjeku dnevno prođe gotovo 17 hiljada vozila.
U statistiku nisu uključeni podaci sa brojača na dionicama Budva – Tivat zbog aktuelnih radova na izgradnji bulevara. Riječ je o najfrekventnijim dionicama u državi, koje u ljetnjim mjesecima dnevno koriste i više od 25.000 vozila, što značajno utiče na ukupne pokazatelje.
Uprava za saobraćaj raspolaže sa desetina automatskih brojača koji 24 sata dnevno bilježe prolazak vozila po broju i strukturi. Podaci se koriste za planiranje razvoja putne infrastrukture, unapređenje bezbjednosti saobraćaja i pripremu novih investicija.
PGDS, osnovni pokazatelj intenziteta saobraćaja, računa se tako što se ukupan broj vozila registrovanih tokom godine na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini.

Prosječni godišnji saobraćaj veći oko osam odsto, najintezivnije od Podgorice do Danilovgrada

Prosječna (bruto) zarada u decembru 2025. u Crnoj Gori iznosila je 1.220 eura, pokazuju podaci Uprave za statistiku (Monstat). Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto), precizirali su, bila je 1.022 eura.
- Prosječna (neto) zarada u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. godine zabilježila je rast od 0,4 posto, dok je prosječna (neto) zarada u decembru 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 1 posto. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. zabilježile pad od 0,3 posto. proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,7 posto - saopšteno je iz Monstata.
Napominju da je na nivou 2025. prosječna bruto zarada dostigla do 1.206 eura, a prosječna neto zarada 1.012 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu zabilježile rast od 3,9 posto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 11.2 posto - zaključili su u Monstatu.

Prosječna neto zarada tokom 2025. bila 1.012 eura

Obezbijeđen je besplatan đački prevoz za učenike koji iz Podgorice pohađaju nastavu u Zeti, čime je riješeno važno pitanje svakodnevnog dolaska učenika u školu - saopšteno je iz Glavnog grada.
Na inicijativu ministarke prosvjete prof. dr Anđele Jakšić Stojanović i direktora SMŠ „Golubovci“ Dražena Boričića, gradonačelnik Podgorice prof. dr Saša Mujović organizovao je sastanak sa preduzećem Putevi d.o.o. na kojem je u dogovoru sa direktorom Radošem Zečevićem donijeta odluka o uspostavljanju đačkog prevoza učenika iz Podgorice prema Zeti.
- Prevoz će koristiti oko 350 učenika iz Podgorice koji pohađaju nastavu u Zeti, a Glavni grad obezbijedio je sredstva kako bi prevoz za učenike bio besplatan - naveli su u saopštenju.
Realizacija prevoza povjerena je gradskom preduzeću Putevi d.o.o. koja će započeti od 2. februara.
- Direktor škole, roditelji i učenici izrazili su zahvalnost gradonačelniku prof. dr Saši Mujoviću i direktoru Puteva d.o.o. Radošu Zečeviću na odgovornom pristupu, saradnji i brzom pronalaženju rješenja koje će značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje učenika Srednje mješovite škole u Golubovcima - zaključili su u Glavnom gradu.

Glavni grad: Obezbijeđen prevoz za učenike koji iz Podgorice pohađaju nastavu u Zeti

Zimska turistička sezona se odvija planiranom dinamikom i očekuju se dobri rezultati - ocijenjeno je na sjednici Koordinacionog tijela za praćenje turističkih sezona koju je sazvala ministarka turizma Simonida Kordić.
Ona je kazala da se, imajući u vidu klimatske promjene i sve manju količinu sniježnih padavina, intenzivno radi na uvođenju sistema za vještačko osnježavanje.
- Za Žabljak su već obezbijeđena dva topa za snijeg, dok je za Kolašin u prethodnoj godini urađena hidrološka i geodetska studija, kao i glavni projekat za prvu fazu sistema vještačkog osnježavanja. Korišćenjem postojeće infrastrukture i dodatnim ulaganjima u kaptažu i akumulaciju, planirano je uspostavljanje prvog operativnog sistema na stazi - rekla je Kordić.
Na sjednici Koordinacionog tijela je saopšteno da je na skijalištu Kolašin 1600 do sada prodato oko deset hiljada ski-karata i oko dvije hiljade za panoramsku vožnju.&nbsp;
U funkciji je, kako je objašnjeno, osam staza, ski-liftovi „sidro“ i „tanjir“, kao i traka za početnike, a prema podacima lokalne Turističke organizacije, hoteli bilježe visoku popunjenost, uz očekivanje dobrih rezultata do kraja sezone.&nbsp;
Na Žabljaku, u ski-centru Savin kuk, trenutno su u funkciji dva ski-lifta tipa „sidro“, a u Turističkoj organizaciji očekuju da očekuju nadoknadu dijela gubitaka nastalih usljed nedavnog nesrećnog slučaja na žičari, ukoliko se zadrže povoljni sniježni uslovi.
Kada je riječ o ljetnjoj sezoni, nasjednici je ocijenjeno da je prethodna godina pokazala pozitivan trend produženja sezone na septembar i oktobar, čime se smanjuje izražena sezonalnost. Sjever Crne Gore, kako su kazali, bilježi rast, pa je na Žabljaku tokom ljeta evidentirano 28 odsto više turista u odnosu na godinu ranije.&nbsp;
Tokom prošle godine zabilježen je i rast ukupnog broja turista u Crnoj Gori od 4,67 odsto, uz značajno povećanje broja dolazaka sa udaljenih emitivnih tržišta, kao što su Azerbejdžan, 68,31 odsto, Kina i Hong Kong, 26,79 odsto, Japan, 18,15 odsto, Sjedinjene Američke Države (SAD), 11,65 odsto, Novi Zeland, 43,61 odsto, Izrael, 46,37 odsto, i Indija, 51,2 odsto. Kordić je saopštila da je to rezultat intenzivnog rada na povećanju broja emitivnih tržišta, čime se smanjuje zavisnost od pojedinih tržišta, produžava turistička sezona i ravnomjernije raspoređuje turistički promet tokom cijele godine.
Među glavnim izazovima identifikovano je pitanje viznog režima sa pojedinim rastućim emitivnim trzištima, kao i radovi na putevima koji posebno opterećuju turistički promet tokom ljeta.
Iz Ministarstva vanjskih poslova saopštili du da su svjesni problema, te da rade na njegovom rješavanju, dok su iz Uprave za saobraćaj kazali da bi bulevar Tivat - Jaz trebalo bi da bude završen do početka ljetnje sezone.

Tag: trgovinski-rat