Donald Tramp i Si Đinping trebalo bi da se sastanu u Južnoj Koreji sljedeće sedmice. Međutim, s obzirom na haotičan odnos između dvije države, lako se može desiti da sastanak bude otkazan. Sedmicama se Amerika i Kina međusobno napadaju. Amerika je pooštrila ograničenja izvoza tehnologije i zaprijetila višim carinama; Kina je uvela sankcije i ograničenja na rijetke metale. Komunikacija između država je loša. U Bijeloj kući vjeruju da Amerika može duže ostati pribrana i da ima veći prag tolerancije na bol. Ministar finansija Skot Besent tvrdi da je Kina „slaba“.
Međutim, stvarnost je drugačija. Kina je ta koja pobjeđuje u trgovinskom ratu. Naučila je da uzvraća jednako efikasno kao i Amerika. Peking uvodi nova pravila u trgovini koja se ne odnose samo na kinesku teritoriju, već pokušava njima da utiče i na ponašanje stranih kompanija i država. Time postepeno mijenja smjer u kojem se kreće svjetska ekonomija.
Kada se Tramp vratio u Ovalni kabinet, jedan dio njegove politike prema Kini bio je nejasan: da li je bio spreman da brani Tajvan i američke saveznike od kineskih vojnih prijetnji ili ne? Odgovor je i dalje zabrinjavajuće nejasan. Ali njegov stav o trgovini s Kinom bio je mnogo jasniji. Pojačao je pritisak koji je započeo u svom prvom mandatu. To je značilo više carina, više kontrole nad trgovinom visoke tehnologije i entuzijastičnu upotrebu sankcija. Cilj administracije bio je da oslabi kinesku industrijsku mašineriju, iznudi finansijske i komercijalne ustupke i uspori kineski tehnološki razvoj. Neki u Trampovom timu čak su sanjarili o „velikom dogovoru“ u kojem bi se Kina obavezala da reformiše državni kapitalizam u zamjenu za to da Amerika skloni svoju nogu s njenog vrata.
Međutim, poslije šest mjeseci, Kina je ta koja lakše diše od Amerike. Za to postoje tri razloga.
<h2>Eskalaciona dominacija</h2>
Prvo, pokazala je da može da izdrži američki pritisak i pritom vješto uzvrati, postigavši ono što se u žargonu zove „eskalaciona dominacija“. Neki Trampovi kritičari to pripisuju fenomenu TACO („Trump Always Chickens Out“ – Tramp se uvijek uplaši i povuče). Carine uvedene na „Dan oslobođenja“, koje je Tramp nametnuo Kini u aprilu, ukinute su nakon što je Volstrit potonuo. Nedavno, nakon što je Kina nametnula ograničenja na izvoz rijetkih zemalja koje se koriste u visokoj tehnologiji, Tramp je zaprijetio carinama od 100 odsto, ali je ponovo odustao. Njegove prijetnje da će osakatiti Kinu gotovo potpunom zabranom trgovine nisu uvjerljive, jer bi time naštetio i Americi.
Oni koji tvrde da je Kina u krizi trebalo bi da znaju da je njeno tržište akcija ove godine poraslo za 34 odsto (izraženo u dolarima), što je duplo više od rasta S&amp;P 500 indeksa.
Kina je naučila kako da uzvrati. Nakon što je Tramp uveo namet na kineske kontejnerske brodove koji dolaze u američke luke, Kina je odgovorila sopstvenim lučkim taksama. Takođe je zaprijetila antimonopolskim istragama kako bi izvršila pritisak na američke kompanije poput DuPonta, Gugla, Nvidije i Kvalkoma. Odbijanje kupovine američke soje od strane kineskih uvoznika znači gubitak tržišta vrijednog 12 milijardi dolara za američke poljoprivrednike sa Srednjeg zapada — čije glasove Tramp priželjkuje. U teoriji, Tramp bi mogao da pojača mjere tako što bi Kini onemogućio pristup dolarima kroz međunarodni bankarski sistem. Ipak, to vjerovatno neće učiniti, jer bi haos koji bi nastao na finansijskim tržištima teško pogodio i samu Ameriku.
<h2>Nova globalna pravila</h2>
Usred uzajamnih napada i protuudara, Kina metodom pokušaja i greške nastoji da konstruše novi set globalnih trgovinskih pravila. To je njeno drugo područje uspjeha. U periodu do septembra izvoz kineske robe porastao je za više od osam odsto, iako je izvoz u Ameriku pao za 27 odsto. Kineske prijetnje ograničenjem izvoza rijetkih metala izazivaju strah jer Kina dominira tim tržištem i mogla bi da paralizuje zapadne industrijske lance snabdijevanja. Međutim, te prijetnje su posebno zanimljive jer pokazuju kinesku ambiciju da uvede globalni sistem licenciranja — agresivniju verziju strategije kojom je Amerika dosad kontrolisala poluvodičku industriju. Cilj joj je da izgradi kineski model međunarodne trgovine na ruševinama starog liberalnog poretka, koji bi konkurisao Trampovom carinskom carstvu.
Možemo očekivati još primjera u kojima Kina, koristeći svoju poziciju sofisticiranog proizvođača i najvećeg trgovinskog partnera za više od 70 zemalja, prepravlja stara trgovinska pravila.
<h2>Jačanje Sija i Partije</h2>
Treći razlog zašto Kina pobjeđuje jeste taj što je trgovinski rat osnažio, a ne oslabio, Si Đinpinga i Komunističku partiju. Spoljni posmatrači ističu velike kineske probleme, uključujući katastrofalno stanje tržišta nekretnina, nesigurne potrošače, ustrašene preduzetnike te višak kapaciteta i lošu raspodjelu kapitala — posljedice državne industrijske politike. Međutim, za mnoge Kineze Trampovo agresivno ponašanje potvrdilo je ispravnost Sijevog dvanaestogodišnjeg projekta pripreme Kine za neprijateljski svijet kroz izgradnju tehnološko-industrijske sile. Ove sedmice rukovodstvo Komunističke partije održalo je sastanak kako bi razmotrilo novi petogodišnji plan, za koji se očekuje da će dodatno pojačati Sijev tehnonacionalistički pristup.
<h2>Nema pomirenja</h2>
Mnogo toga i dalje može poći po zlu za Kinu. Preusmjeravanje izvoza sa američkog tržišta moglo bi da podstakne druge zemlje da uvedu sopstvene carine. Njen tek uspostavljeni sistem licenci mogao bi da se pretvori u birokratsku noćnu moru — kako za Kinu, tako i za njene trgovinske partnere.
Kao što i Amerika upravo otkriva, korišćenje ekonomske moći kao oružja nosi rizike. Druge zemlje tada dobijaju sve veću motivaciju da se diverzifikuju i inoviraju kako bi smanjile zavisnost od takvog dominantnog partnera.
Ako se Tramp i Si zaista sastanu u Južnoj Koreji, oboma bi im odgovaralo da pokažu svijetu kako su smirili tenzije. Moguće je privremeno obustavljanje američkih carina, u zamjenu za odlaganje kineskih ograničenja na izvoz rijetkih metala, kao i eventualne nove kineske kupovine američke soje, te „blagoslov“ Pekinga sporazumu o prodaji TikToka američkim vlasnicima.
Ipak, budite sigurni — ono što se odvija nije pomirenje dvije zemlje, već nadmetanje dva ratoborna diva koji svoju ekonomsku moć koriste kao oružje. I premda Kina zasad pobjeđuje u Trampovom trgovinskom ratu, odustajanje od otvorene trgovine na kraju će sve učesnike učiniti gubitnicima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kina pobjeđuje u trgovinskom ratu

Kasno u noć, nakon večere sa knedlama i pačijim batacima, rukovodstvo Evropske unije sa uzbuđenjem je predstavilo novi plan kako da se suprotstave trgovinskom ratu američkog predsjednika koji sije haos: igraće protiv njega - njegovu igru. Već pola godine Donald Tramp potresa svjetski trgovinski poredak, prijeti i uvodi carine, zatim ih ublažava kako bi otvorio prostor za pregovore, pa opet prijeti kaznenim nametima ako uslovi ne budu po njegovoj volji. Samo 13 dana prije isteka roka koji je Tramp nametnuo za postizanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je vrijeme za klasične pregovaračke metode prošlo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315" data-rendition-name="original" width="1024" height="643" loading="lazy" alt="Ursula fon der Lajen"><figcaption>Ursula fon der Lajen(Photo: AP)</figcaption></figure>  Ona je predložila da 27 država članica EU udruže snage sa 12 zemalja članica azijsko-pacifičkog trgovinskog saveza poznatog kao Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) — u kojem je sada i Velika Britanija — kako bi formirali novu globalnu trgovinsku inicijativu. Prema njenim riječima, ova grupa bi mogla osmisliti novi, na pravilima zasnovan svjetski trgovinski poredak, pa čak reformisati ili zamijeniti sada već skoro nefunkcionalnu Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO). Ključno - Sjedinjene Američke Države ne bi bile automatski pozvane. Takav plan bi, kako je kazala fon der Lajen, „pokazao svijetu da je slobodna trgovina sa velikim brojem zemalja moguća ako se temelji na pravilima“. To je, dodala je, projekat u koji bi EU trebalo ozbiljno da se uključi jer su „CPTPP i Evropska unija moćni“. Fon der Lajen je potom objasnila da bi EU i CPTPP odlučivali da li će Amerikancima uopšte biti dozvoljeno da pristupe ovom projektu. <h2>Inovativno i nepredvidivo</h2> Ideja o formalnijoj saradnji sa indo-pacifičkom grupom već je nekoliko mjeseci u opticaju u Briselu, kao jedan od načina da se odgovori na Trampove carine. Ali, da ne bi bilo dileme da je ovaj potez direktno usmjeren na suprotstavljanje Trampovim metodama, pobrinuo se još jedan Donald.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Donald Tusk"><figcaption>Donald Tusk(Photo: Beta/AP Photo/Mindaugas Kulbis)</figcaption></figure>  Premijer Poljske Donald Tusk rekao je da Unija mora biti „veoma inovativna… ponekad možda i nepredvidiva — kao naši prijatelji sa druge strane Atlantika“. Poljska trenutno predsjedava Savjetom EU, a Tusk, bivši predsjednik Evropskog savjeta, iskusni je pregovarač iz vremena Bregzita, kada je predvodio maratonske noćne samite u Briselu u pokušaju da se ispregovara razvod Velike Britanije i Unije. Ovoga puta, nije propustio priliku da kaže kako će Tramp osjetiti njegovu taktiku na sopstvenoj koži. - Svi smo mi sada svjesni te nove metode pregovaranja i načina kako da razgovaramo o trgovini i drugim odnosima - rekao je Tusk, jasno aludirajući na Trampovu destruktivnu taktiku. SAD su, dodao je, jedan od najbližih evropskih partnera, „ali u nekoj mjeri moramo biti slični našim partnerima“. Ideju fon der Lajen javno je podržao i najmoćniji lider Evrope, njemački kancelar Fridrih Merc.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Fridrih Merc"><figcaption>Fridrih Merc(Photo: Beta/AP/Markus Schreiber)</figcaption></figure>  - Ako je STO disfunkcionalna koliko je to već godinama i ako to i dalje ostaje slučaj, onda mi, koji i dalje vjerujemo u važnost slobodne trgovine, moramo da osmislimo nešto drugo - poručio je Merc. Ipak, realnost je da bi predlog fon der Lajen na kraju mogao biti samo kratkoročno skretanje pažnje sa onoga što prijeti da postane veliki poraz kada konačno bude objavljen sporazum sa Trampom. Na samitu, evropski lideri su s nelagodom prihvatili vijest da je SAD iznijela novi prijedlog za nastavak pregovora. <h2>Kaznene carine</h2> Dok su sjedjeli za večerom i prihvatali činjenicu da neće izvući povoljan dogovor od Trampa, postavljali su jedni drugima pitanje: koliko loš sporazum su spremni da prihvate kako bi izbjegli najgore posljedice njegovih kaznenih carina. Od fon der Lajen i njenog tima se sada očekuje da u narednih nekoliko dana ispregovaraju okvirni sporazum kako bi ispunili Trampov rok - 9. jul. Nakon tog datuma, Tramp je zaprijetio da će uvesti nove carine na robu iz EU, koje bi mogle dostići čak 50 odsto. Još prije mjesec, evropske države su bile pune samopouzdanja, uvjerene da će natjerati Trampa da popusti u trgovinskom ratu. Rugali su se preliminarnom sporazumu koji je Tramp postigao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, insistirajući da je EU trgovinska supersila i da nikada neće prihvatiti njegovih 10 odsto carina. Sada se situacija dramatično promijenila. - Najbolje bi bilo da carine budu nula odsto, to je idealno. Ali, ako bude 10 odsto, biće 10 odsto - rekao je predsjednik Francuske Emanuel Makron. Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda kazao je za Politico da EU u najboljem slučaju može „samo da se nada da će biti tretirana kao Ujedinjeno Kraljevstvo“ kada se radi o trgovinskom sporazumu sa Amerikom. - To bi vjerovatno bio najbolji mogući scenario. Ali, Ujedinjeno Kraljevstvo je u očima Sjedinjenih Država ipak drugačiji partner. Nadam se da ćemo biti tretirani kao oni - ali vidjećemo - rekao je Nauseda. Diplomate navode da evropski lideri sada moraju da odluče da li da idu na brzi dogovor u naredne dvije sedmice ili da čekaju bolji sporazum, čak i po cijenu dugotrajnog trgovinskog rata sa SAD. U tom slučaju, kako upozoravaju, postoji opasnost da Tramp preispita američke obaveze prema evropskoj bezbjednosti, pitajući se zašto bi Amerikanci plaćali zaštitu zemljama koje se protive SAD u trgovini, rekao je jedan diplomata pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Njemački kancelar Merc bio je najglasniji u zalaganju za brz dogovor, čak i ako to bude samo okvirni dokument. - Imamo manje od dvije sedmice do 9. jula. Za to vrijeme ne možeš dogovoriti složen trgovinski sporazum - rekao je on. Industrije, od hemijske do čelične i automobilske, već trpe posljedice, a kompanije su ugrožene. - Molim vas, hajde da brzo nađemo rješenje - zaključio je Merc.

Lideri EU pokušavaju nadmudriti Trampa, najavljuju trgovinski savez bez Amerike

Sjedinjene Američke Države i Kina postigle su važan dogovor o smanjenju međusobnih carina, što predstavlja prvi značajan korak ka smirivanju trgovinskih tenzija između dvije najveće svjetske ekonomije.
Dogovor je postignut nakon višednevnih intenzivnih pregovora održanih u Ženevi, a podrazumijeva privremeno smanjenje carinskih stopa u trajanju od 90 dana, te uspostavljanje trajnog mehanizma za trgovinske konsultacije.
Prema postignutom dogovoru, Sjedinjene Države će carine na kineske proizvode smanjiti sa postojećih 145% na 30%, dok će dodatna carina od 20% na uvoz fentanila ostati na snazi. Kina će, s druge strane, svoje carine na američke proizvode smanjiti sa 125% na 10%.
- Ovo je važan pomak ka obnovi povjerenja i stabilizaciji globalne trgovinske razmjene - saopšteno je iz kineskog Ministarstva trgovine.
U cilju izbjegavanja budućih eskalacija, dvije strane su se dogovorile i o uspostavljanju stalnog mehanizma za trgovinske konsultacije, koji bi omogućio brzu razmjenu informacija i rješavanje potencijalnih sporova.
Reakcije na svjetskim berzama bile su gotovo trenutne – azijska tržišta dionica zabilježila su rast, dok su cijene sirove nafte i željezne rude porasle u očekivanju smanjenja trgovinskih prepreka.
Ipak, uprkos ovom ohrabrujućem razvoju događaja, analitičari upozoravaju da su temeljni problemi – uključujući kinesku državnu kontrolu nad tržištem, ograničenja izvoza rijetkih metala, kao i osjetljive tehnološke oblasti – i dalje neriješeni.

Smanjuju se tarife, uspostavljen stalni dijalog

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

Ustavni sud će danas održati javnu raspravu povodom ocjene ustavnosti zakona kojim je potvrđen sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
- Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada kao potpisnica negira - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Sud je na raspravu pozvao šest stručnjaka ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Svoja mišljenja će na sjednici saopštiti profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, te profesori ustavnog prava iz Zagreba i Beograda, Đorđe Gardašević i Vladimir Đurić.
Mišljenje će dati i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava, Maja Kostić Mandić iz Podgorice.&nbsp;
- Njihova uloga je da rasvijetle pojedina pitanja koja su istaknuta u inicijativama za ocjenu ustavnosti, ali i ona koja su sami uočili kao potencijalno sporna prilikom analize Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE - dodaje se u saopštenju.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa, odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade, u istom vremenskom trajanju.
Pitanja stručnjacima moći će da postavljaju isključivo sudije.&nbsp;
Javna rasprava, koju će građani moći da prate uživo putem interneta i televizija koje su najavile direktan prenos, organizuje se prvi put nakon osam godina. Posljednju javnu raspravu Ustavni sud je održao u aprilu 2017. godine, kada je odlučivao o naknadama za majke troje i više djece.&nbsp;
- Ustavni sud je ovoga puta procijenio da je javna rasprava neophodna zbog više složenih ustavno-pravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima - navodi se u saopštenju.
Javna rasprava o Zakonu o potvrđivanju sporazuma sa UAE počeće u 11 sati i planirano je da traje najduže pet sati.

Danas javna rasprava pred Ustavnim sudom o sporazumu sa UAE

U današnjem digitalnom dobu, gotovo cjelokupno stanovništvo Crne Gore ima pristup internetu, a procjenjuje se da oko 472 hiljade građana aktivno koristi društvene mreže. Digitalni prostor danas o nama čuva više podataka nego bilo koja institucija u stvarnom životu. Iako ovakva povezanost donosi nesumnjive prednosti, ona sa sobom nosi i sofisticirane prijetnje po privatnost i kvalitet informacija.&nbsp;
U eri u kojoj vještačka inteligencija (AI) postaje glavni alat i za kreiranje i za zloupotrebu sadržaja, spoj sajber bezbjednosti i medijske pismenosti postaje temelj stabilnog društva. To više nisu odvojene oblasti, već jedinstvena vještina neophodna u savremenom svijetu.&nbsp;
<h2>Privatnost na udaru algoritama&nbsp;</h2>
Svaki naš klik, pretraga ili „lajk“ ostavlja digitalni trag. Istraživanja pokazuju da je svega nekoliko desetina interakcija na mreži dovoljno da algoritmi precizno procijene naše navike, potrošačke sklonosti i politička uvjerenja. Skandal Cambridge Analytica, gdje su podaci miliona korisnika zloupotrijebljeni u političke svrhe bez njihovog pristanka, najbolji je dokaz da smo pod stalnim nadzorom.&nbsp;
Ovi podaci se prvenstveno koriste za personalizaciju sadržaja i reklama, ali isti mehanizmi mogu biti iskorišćeni za manipulaciju javnim mnjenjem. Kada se privatne fotografije, lokacije i kontakti nađu u pogrešnim rukama, rizikujemo sve, od ciljanog marketinga do krađe identiteta.&nbsp;
<h2>Kako platforme oblikuju našu stvarnost&nbsp;</h2>
Društvene mreže imaju ogroman uticaj na formiranje stavova gdje za preko 60% građana Crne Gore one predstavljaju glavni izvor vijesti. Međutim, algoritmi koji pokreću ove platforme optimizovani su za zadržavanje pažnje, a ne za istinitost.&nbsp;
Sadržaj koji izaziva snažne emocije (bilo pozitivne ili negativne) najbrže se širi. Ako algoritam prepozna da reagujemo na senzacionalizam, serviraće nam još ekstremnije naslove. To stvara tzv. „echo komore“ (eho sobe) u kojima nam se neprestano potvrđuju sopstveni stavovi, dok se drugačija mišljenja filtriraju. Interna analiza Facebooka pokazala je da je čak 64% pridruživanja ekstremističkim grupama bilo direktna posljedica preporuka algoritma. U takvom okruženju, korisnici postaju ranjiviji na dezinformacije jer im one djeluju kao potvrda „njihove istine“.&nbsp;
<h2>Deepfake i AI: Nova era prevara&nbsp;</h2>
Pojavom napredne vještačke inteligencije, manipulacija je ušla u novu fazu. Deepfake tehnologija omogućava kreiranje hiperrealističnih video i audio zapisa u kojima stvarne osobe govore ili rade stvari koje se nikada nisu desile.&nbsp;
Opasnosti su višestruke, od političke destabilizacije sa lažnim videom ukrajinskog predsjednika Zelenskog iz 2022. godine, u kojem navodno poziva vojsku na predaju, pokazao je kako deepfake može uticati na geopolitičke krize. Zatim preko finansijske prevare zabilježeni su slučajevi gdje je AI-klonirani glas direktora kompanije ubijedio zaposlenog da izvrši lažnu uplatu od 243.000 dolara. Ni mladi nisu pošteđeni, čak su posebno ugroženi jer se njihove fotografije mogu koristiti za digitalno nasilje i ucjene.&nbsp;
<h3>Crna Gora na meti digitalnih manipulacija</h3>
Ni crnogorski digitalni prostor nije pošteđen. Pored kampanja širenja lažnih vijesti koje podrivaju povjerenje u institucije, svjedočimo i sofisticiranim prevarama. Konkretan i opasan primjer je nedavna zloupotreba identiteta ljekara. Prevaranti su pomoću AI alata izmijenili TV intervju poznatog crnogorskog doktora tako da izgleda i zvuči kao da on reklamira sumnjivi medicinski proizvod. Ta lažna vijest plasirana je na sajtu koji je vizuelno kopirao portal RTCG-a, zbog čega su mnogi građani povjerovali i postali žrtve prevare.&nbsp;
<h2>Linija odbrane: Kritičko razmišljanje i tehnička zaštita&nbsp;</h2>
Tehnička zaštita je važna, ali prva linija odbrane je kritičko razmišljanje. U svijetu vještačke inteligencije, princip „ne vjeruj svojim očima“ postaje pravilo.&nbsp;
<h2>Kako prepoznati AI manipulaciju?&nbsp;</h2>
<ul>
 <li>Video: Obratite pažnju na neprirodno treptanje, pokrete usana koji se ne poklapaju savršeno sa govorom, ili čudne refleksije svjetla.&nbsp;</li>
 <li>Audio: Slušajte da li postoje nagli prelazi, robotska monotonija ili potpun nedostatak pozadinskog šuma.&nbsp;</li>
 <li>Emocija: Budite sumnjičavi prema sadržaju koji izaziva naglu ljutnju ili strah jer to je često znak manipulacije.&nbsp;</li>
</ul>
<h2>Praktične mjere zaštite:</h2>
1. Zaštita naloga: Koristite jake, jedinstvene lozinke i obavezno uključite dvostepenu verifikaciju (2FA). To je najefikasnija brana od krađe naloga.
2. Diskrecija: Ograničite ko može da vidi vaše objave i profil. Što manje ličnih podataka (datum rođenja, adresa) dijelite javno, to je teže napraviti vaš profil za prevaru.&nbsp;
3. Provjera izvora: Ne klikćite na linkove iz sumnjivih poruka („phishing“). Ako dobijete hitan zahtjev za novac od „prijatelja“ ili „direktora“, uvijek provjerite pozivom na broj koji znate.&nbsp;
<h2>Zaključak</h2>
Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost. Vještačka inteligencija donosi revoluciju, ali razumijevanje načina na koji ona funkcioniše daje nam prednost. Udruženim naporima i kroz tehničku zaštitu svojih naloga i kritičku provjeru informacija koje konzumiramo stvaramo bezbjednije okruženje za sebe, svoju porodicu i cijelo društvo.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Tekst je moguće preuzimati i dijeliti uz obavezno navođenje izvora.

Digitalna bezbjednost nije luksz, već građanska dužnost

Grupa građana i građanski aktivisti, koji su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade, održaće protest danas ispred zgrade Uprave policije u 11:55 sati.
- Okupljamo se mi koji smo digli glas protiv sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću. Bićemo tu da potpišemo Upitnik za samoprijavljivanje i predamo ga na ruke v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću koji je po nalogu Demokrata odlučio da goni 35 nevinih ljudi - kazali su organizatori skupa.
Napominju da je Tužilaštvo jasno reklo da u njihovim radnjama nema krivičnog djela. Ipak, ističu, policija selektivno kažnjava 35 građana zbog mirnog protesta.
- To nije pravda. Mnogo nas je više. Ako se gone 35, odgovor je solidarnost svih - poručili su oni.

Danas protest ispred UP zbog procesuiranja 35 osoba: Mnogo nas je više, odgovor je solidarnost svih

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa maksimalnom temperaturom do 19 stepeni.&nbsp;
Na sjeveru, ujutru, mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus pet do šest, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

Danas sunčano, do 19 stepeni

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: trgovinski-rat