Na koji se način razvija Podgorica sa okolinom? Da li je prostor koji nastanjuju žitelji glavnog grada naše države devastiran i u kojoj mjeri? Da li je grad 'zagušen' i hoće li masovnom novogradnjom u doglednoj budućnosti biti zahvaćeno i prigradsko područje? Ta, ali i mnogo sličnih pitanja, gotovo po pravilu prate usvajanje bitnijih planskih dokumenata koja se odnose na Podgoricu. A ovog puta, usvojen je najbitniji – Prostorno-urbanistički plan. Iz njega 'naslućujemo' svjetla koja bi se, u pozadini večernje panorame, u budućnosti mogla ukazivati sa Veljeg brda. No, mnogi građani, aktivisti civilnog sektora i političari 'naslutili' su kako bi na mjestu planiranih parkova i rekreativnih sadržaja u dogledno vrijeme mogle nići stambene zgrade. I dok ocjena i stavova sa svih strana ne fali, treba priupitati struku. Otud, sagovornik Portala Analitika je diplomirani prostorni planer Dragoljub Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910070956_595284b0d4afcd3149669506f2589b7b2b8080537c2b0f99aa8c8c1b9238ec28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910070956_595284b0d4afcd3149669506f2589b7b2b8080537c2b0f99aa8c8c1b9238ec28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dragoljub Marković"> </figure>  <h2>Podgorica imala šansu da bude udžbenik urbanizma na otvorenom</h2> Kako bi se razumio prostor i razvoj Podgorice, na početku ističe Marković, treba se osvrnuti na istorijske tokove. - Današnja Podgorica i način njenog rasta, da ne kažem razvoja, nije rezultat samo novije istorije nego širokog istorijsko-geografskog, pa i političkog konteksta. Podgorica je prirodan nastavak antičke Duklje. Sa istorijskog aspekta je bilo za očekivati da na ušću Ribnice u Moraču nastane renesansni grad. Ali to je prekinulo širenje Otomanske imperije koja je tu napravila, za imperiju, periferni Depedogen- naglašava on. On navodi kako se na prostorno planiranje može primijeniti maksima „istorija nas interesuje onoliko koliko je važna za budućnost".&nbsp; - Vezano za urbanističko planiranje Podgorice, možda je najuvjerljivije ono što sam čuo od profesora Ranka Radovića. On, inače rođeni Podgoričanin, rekao je - Podgorica ima šansu da bude udžbenik urbanizma na otvorenom – počev od antičke Duklje, preko otomanske, odnosno balkanske Stare Varoši, ambiciozno-evropske Mirkove varoši do socijalističke Nove varoši ("Preko Morače"), s mogućnošću da se dalje širi kao "vrtni grad". Ako samo ovu konstataciju shvatimo kao sugestiju za pristup planiranju Podgorice i uporedimo je sa načinom na koji se opredjeljivalo o zahtjevima i inicijativama iz izmjena i dopuna ovog i ostalih PUP-ova, vidimo gdje je danas planiranje u odnosu na ozbiljan pristup izradi tako važnih dokumenata- navodi on. Problemi krenuli kad smo krenuli da pravimo „velegrad“ Marković smatra kako je u novijoj istoriji došlo do problema. - Ti problemi, koji su se u novije vrijeme nagomilali u Podgorici, mislim da su najprije rezultat naše ambicije da, u relativno skučenojZetsko – Bjelopavlićkoj ravnici, napravimo "velegrad''- smatra on. Podsjeća i kako na području Crne Gore, jednostavno, ranije nije bilo moguće razmišljati o takvom konceptu. - Zašto je to bilo tako? Bez obzira na bogato nasljeđe, izuzetne potencijale i talente, Crna Gora je vjekovima bila, i još je, emigraciono područje. Prosto zbog toga što na njenom prostoru nije bilo moguće da se razvije veći centar gravitacije za šire okruženje. Zato su odavde talenti i sirovine "izvoženi" u okolne centre i šire- pojašnjava Marković. No, prema njegovom mišljenju, nedavno se sve promijenilo. - Nakon obnove nezavisnosti, sindrom "emigracionog područja" smo liječili 'trpanjem' svega u Podgoricu. I tako je od nje napravljeno neprijatno mjesto za boravak, od 'skučene' ravnice oduzimane su poljoprivredne površine, a sve u nastojanju da Podgorica postane velegrad- ističe on. <h2>Podgoricu ne treba 'natrpavati', već je povezivati sa okolinom</h2> Tim se putem, dodaje Marković, nije trebalo ići. - Mislim da je to pogrešan koncept, jer je na prostoru Zetsko-bjelopavlićke ravnice nemoguće napraviti veliki centar, a da se ne naruše osnovni prirodni potencijali tog prostora i zanemare vrlo vrijedni, oskudni, razbacani resursi okolnih prostora- ocjenjuje on. Kaže kako je, u slučaju Podgorice, mnogo racionalnije povezivanje sa okolnim urbanim centrima i regijama, nego ekspanzija novogradnje u samom srcu grada.&nbsp; - Za to bi bilo prirodno da kvalitetnom putnom mrežom, pri čemu nije obavezno da to budu autoputevi, povežemo središnji i primorski dio Crne Gore u grad region, odnosno regionalni grad. Uz takvu povezanost, takav bi grad region imao dvije ili tri luke, dva aerodroma, sedam ili osam istorijskih centara i slično. Da bi se to ostvarilo trebalo bi izgraditi mrežu puteva koja svodi prosječno vrijeme putovanja između bilo koja dva naselja u regionu na 30 minuta. Model takve mreže je nacrtan i ponuđen na razmatranje- ističe Marković. Planiranje prostora je, dodaće on, "sveta i prokleta stvar".&nbsp; - Sveta jer sudbonosno oblikuje fizičku strukturu na dugi rok – teško promjenljivu, a prokleta jer se planovi koriste kao formalno opravdanje za sve što se dogodi u prostoru. Koliko gođ da je nešto naopako napravljeno, ako je po planu, svi će reći da je ispravno jer je, navodno, rezultat struke koja je to "nacrtala" i društvene volje koja je to formalizovala, odnosno donijela plan po zakonskoj proceduri- poručuje. <h2>Kvalitetno korišćenje prostora ne leži u gradnji stanova za tržište</h2> Smatra da još nije kasno za pametno planiranje organizacije i uređenja prostora – ne samo kada je u pitanju šire područje Podgorice, već i Crna Gora. Građani, navodi, i dalje imaju priliku da u budućnosti komforno žive na površini od nepunih 14.000 kvadratnih kilometara. - Danas su Podgorica i ukupna Crna Gora veliki planerski izazovi, jer je u pitanju izuzetno specifičan prostor, koji je teško uporediv sa bilo kojim drugim- kaže on. Te specifičnosti, prema njegovom mišljenju, ogledaju se i u tome što se u ovom vremenu prelamaju istorijsko-geostrateški tokovi i pozicija našeg prostora u njemu, ali i jer se treba pripremiti za nove načine organizacije življenja nakon razdoblja industrijalizacije. - Sa druge strane, bogato je naše nasljeđe u praksi racionalnog i održivog, odnosno kvalitetnog korišćenja prostora. Šansi za uspjeh još ima. Uspjeh bi bio da uredimo prostor na način da se na njemu komforno živi. Ali, to se ne postiže gradnjom stanova za tržište, a možda je bolje reći trgovačkim piljarenjem sa najvrednijim lokacijama, što je plod bisnisa nekretninama. Taj cilj postići ćemo najprije razvojem svijesti o tome da je naš prostor jedinstven, izuzetno vrijedan i nenadoknadiv resurs, koji trebalo da posluži i generacijama iza nas- navodi on. <h2>Planove treba poništiti i započeti novu politiku uređenja prostora</h2> Marković je, kao član Savjeta za prostorno planiranje, dao negativnu ocjenu na izmjene PUP-a Podgorice. Ističe kako je pomenuti planski dokument „naopak“. - Aktuelne izmjene naopakog PUP-a Podgorice, kao i desetak drugih jednako naopakih PUP-ova po Crnoj Gori, rađene su po sistemu i praksi da se na što više parcela ucrta što više objekata, Te planove treba "poništiti", uozbiljiti se i početi novu politiku planiranja, uređenja i korišćenja prostora kojom ćemo sanirati nastalee štete i početi da ozbiljno i održivo uređujemo i koristimo prostor- dodaje on. Najzad, Marković ima poruku i za donosioce odluka – aktuelne, buduće, svejedno. - Ko hoće da se bavi prostornim planiranjem i politikom uređenja prostora i urbanizmom, trebalo bi da zna da su svi mandati i zarade tokom njih prolazni. Međutim, posljedice te rabote ostaju trajne i teško promjenjive- zaključuje on. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković: Umjesto gradnje stanova, uozbiljiti se i početi novu politiku planiranja

Svakodnevne političke manipulacije neće učiniti da podlegnem pritiscima i zanemarim interese Glavnog grada. Upravo zbog toga vjerujem da ćemo uspostavljanjem jasnih procedura Podgoricu razvijati na odgovoran i održiv način - poručila je odlazeća gradonačelnica Podgorice Olivera Injac i funkcionerka Pokreta Evropa sad u odnosu na interesovanje javnosti po pitanju potpisivanja ugovora za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Uvođenje reda najviše, kaže ona, smeta onima koji su godinama činili sve da ustanove i legitimišu veoma loše i štetne prakse.&nbsp;
- Zabrinjava namjera koja stoji iza toga, a posebno čudi njihovo očekivanje da ću ih slediti i raditi po istom principu - kazala je Injac.
Prema njenim riječima, postavlja se logično pitanje, zbog čega je bivša uprava potpuno svjesno i namjerno, brisanjem zaštitnih mehanizama iz odluka za komunalno opremanje građevinskog zemljišta tokom 2018. i 2020. godine produbljivala pravne praznine, umjesto da ih umanjuje.
- Na ovaj način u prethodnom peirodu legitimisan je tzv ,,predatorski urbanizam” zbog kojih su nečiji interesi postajali preči od interesa Glavnog grada. Ipak, u namjeri da se ne bavim prošlošću već budućim razvojem Podgorice, ostaviću javnosti da procijeni ko i na koji način štiti interese građana, a mi ćemo ostati posvećeni izmjeni svih procedura koje su se pokazale kao veoma štetne za lokalnu samoupravu - ocijenila je Injac i dodala da je jedino praksa mogla da ogoli brojne anomalije u postupanjima.
Dodaje da najviše ispaštaju građani.
- Svakom ko dođe na moje mjesto biće mnogo lakše jer će, umjesto opstrukcija i pokušaja podmetanja, imati jasne smjernice koje će mu pomoći da nastavi sistemski oporavak Glavnog grada - zaključila je Injac.

Injac: Bivša uprava svjesno i namjerno legitimisala ,,predatorski urbanizam”

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održava jutros u Evropskom parlamentu u Strazburu svoj godišnji govor o stanju Unije, u kojem je predstavila ključne prioritete EU za naredne mjesece. Fokus njenog obraćanja bio je na jačanju evropske konkurentnosti, ubrzavanju zelene tranzicije, razvoju vještačke inteligencije i očuvanju socijalne kohezije, dok su pojedine teme – poput rastuće krize sa vodnim resursima – izostale.
<h2>Novi centar za borbu protiv dezinformacija</h2>
Dok je fokus njenog govora bio na jačanju evropske odbrane od fizičkih prijetnji poput dronova, Ursula fon der Lajen je najavila osnivanje „Evropskog centra za demokratsku otpornost“ koji će se baviti manipulacijama informacijama i dezinformacijama.
Najava dolazi u trenutku kada su nedavni izbori u Evropi i šire bili obilježeni miješanjem spolja, a izbori u Moldaviji kasnije ovog mjeseca pažljivo se prate zbog mogućeg ruskog uticaja.
Centar će objediniti stručna znanja i kapacitete „iz država članica i susjednih zemalja“, poručila je Fon der Lajen, dok su u sali odjekivali povici negodovanja.
- Očigledno se plašite ovog novog centra - odgovorila je ona.
Nakon što je dugo ignorisala dobacivanja poslanika desničarskih partija – od kojih su je mnogi prekidali na njemačkom jeziku – strpljenje predsjednice Komisije je očigledno počelo da ponestaje.
Veliki dio desne strane sale u međuvremenu je napustio zasijedanje, dok su oni koji su ostali pokušavali da se nametnu čak i dok je ona govorila sa govornice.
Fon der Lajen je bila prinuđena da nakratko prekine govor i zatraži od nekolicine poslanika da je saslušaju dok iznosi planove za jačanje demokratije i vladavine prava.
<h2>Fon der Lajen protiv algoritama</h2>
- Čvrsto vjerujem da roditelji, a ne algoritmi, treba da odgajaju našu djecu - poručila je Ursula fon der Lajen, kritikujući „tsunami" velikih tehnoloških kompanija koji "preplavljuje porodične domove“ i „algoritme koji ciljaju na ranjivosti djece sa jasnom namjerom da stvore zavisnost“.
Ovim je ponovila svoj prošlogodišnji apel za suzbijanje zavisnosti od društvenih mreža i sajber-nasilja među mladima.&nbsp;
- Kao što smo u moje vrijeme učili djecu da ne smiju da puše, piju ili gledaju sadržaj za odrasle do određene dobi, vjerujem da je vrijeme da razmotrimo isto i za društvene mreže - rekla je ona poslanicima, podsjećajući na australijske pokušaje da se uvede zabrana za mlađe od 16 godina.
- Do kraja godine angažovaću panel stručnjaka koji će mi dati preporuku o najboljem pristupu za Evropu - dodala je.
<h2>Evropa – sljedeći globalni lider u zdravstvu?</h2>
Nakon što su SAD ukinule milione eura namijenjenih globalnom zdravstvenom fondu, Fon der Lajen je poručila da je Evropa spremna da preuzme lidersku ulogu.
Pozivajući se na svoje medicinsko iskustvo (što je izazvalo i nova dobacivanja u sali), kazala je da je „zgrožena“ širenjem dezinformacija o zdravlju, posebno u trenutku kada raste broj slučajeva morbila i dječje paralize.
Kako bi se to spriječilo, najavila je pokretanje nove Inicijative za globalnu zdravstvenu otpornost.
Ova najava predstavlja iznenađujuću dobit za zdravstvene organizacije, koje su očekivale da će u današnjem govoru fokus biti isključivo na konkurentnosti i trgovini, dok je farmaceutska industrija, suočena sa najavljenim tarifama, jedva i pomenuta.
<h2>Socijalna dimenzija i borba protiv siromaštva</h2>
Fon der Lajen je istakla da EU želi da do 2050. iskorijeni siromaštvo, najavljujući predlog Zakona o kvalitetnim poslovima koji bi trebalo da obezbijedi pravedne i pristojno plaćene uslove rada za sve građane.&nbsp;
- Znamo koliko su vremena bila teška za mnoge porodice, kako su troškovi porasli i koliko ljudi žrtvuje da bi sastavili kraj s krajem - poručila je ona.
Posebno je naglašena i kriza stanovanja, koju je opisala kao prijetnju evropskoj konkurentnosti.&nbsp;
- Medicinske sestre, nastavnici i vatrogasci ne mogu da priušte život tamo gdje rade. Mladi odlažu formiranje porodica, a studenti napuštaju studije jer ne mogu da plate kiriju - kazala je predsjednica Komisije, najavljujući izmjene pravila o državnoj pomoći kako bi članice mogle direktnije ulagati u dostupno stanovanje.
<h2>Zelena tranzicija i industrijska politika</h2>
Ekološka transformacija, prema njenim riječima, nije samo klimatski imperativ već i „industrijska politika koja treba da osnaži evropsku proizvodnju“. Najavila je novi trgovinski instrument koji će zaštititi industriju čelika od troškova dekarbonizacije, ali i naglasila da „budućnost čiste tehnologije mora ostati u Evropi“.
Iako je potvrdila da će EU nastaviti sa klimatskim i ekološkim ciljevima, nije otvoreno branila ambiciozni cilj smanjenja emisija do 2040. godine, koji je pod kritikama desnice i dijela njene političke porodice – Evropske narodne partije.
Fon der Lajen je takođe signalizirala pomak ka većem prihvatanju nuklearne energije kao „bazne“ u evropskom energetskom miksu, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnje podjele u Uniji.
<h2>Tehnologija i vještačka inteligencija</h2>
Veliki dio govora bio je posvećen razvoju vještačke inteligencije (AI) i digitalne ekonomije. Predsjednica Komisije najavila je osnivanje četiri do pet evropskih AI gigafabrika i donošenje Zakona o razvoju klauda i AI sljedeće godine.&nbsp;
- Evropska vještačka inteligencija je ključna za našu buduću nezavisnost - poručila je ona.
Planirano je i jačanje saradnje sa privatnim investitorima kroz Scale-Up Europe fond, kako bi startapi iz oblasti AI i kvantne tehnologije lakše dobijali kapital bez oslanjanja na strane ulagače.
Fon der Lajen je promovisala i projekat digitalnog eura, za koji smatra da će „olakšati poslovanje i potrošnju u Evropi“ jer će omogućiti digitalna plaćanja nezavisno od američkih kartičarskih giganata.
<h2>Odnosi sa SAD i globalna trgovina</h2>
Značajan dio govora posvećen je odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Fon der Lajen je naglasila da EU ima pravo da sama postavlja i sprovodi svoja pravila – bilo da se radi o digitalnoj ili ekološkoj regulativi.&nbsp;
- Mi postavljamo sopstvene standarde. Mi određujemo svoja pravila - poručila je, aludirajući na česte napade američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je kritikovao evropski digitalni okvir tvrdeći da stavlja američke kompanije u nepovoljan položaj.
Uprkos kontroverzama, Fon der Lajen je branila trgovinski sporazum sa SAD, potpisan ovog ljeta, opisavši ga kao „najbolji mogući dogovor“. Sporazum, koji ograničava carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto, izazvao je oštre kritike opozicije u Evropskom parlamentu i pojedinih država članica.&nbsp;
- Naše trgovinske veze sa Sjedinjenim Državama su najvažnije - rekla je, naglašavajući da je sporazum dao prednost evropskim izuzecima i dodatnim stopama.
<h2>Poljoprivreda i automobilska industrija</h2>
Poljoprivrednici, koji su protekle godine često izlazili na ulice, dobili su svoje „15 minuta“ u govoru. Fon der Lajen je obećala mjere za poštenije cijene i pojednostavljenje birokratije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, uz nova pravila protiv nepoštenih trgovačkih praksi.
Kada je riječ o automobilskoj industriji, najavila je inicijativu „Mali pristupačni automobili“, kojom želi da Evropa razvije sopstvene električne automobile, pristupačne građanima i proizvedene na kontinentu. Najava je, međutim, dočekana negodovanjem u parlamentu, posebno među poslanicima iz Evropske narodne partije, koji tradicionalno zastupaju interese industrije zasnovane na motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
<h2>Pozdrav grčkim herojima</h2>
Ursula fon der Lajen odala je priznanje herojskom radu grupe grčkih vatrogasaca koje je EU poslala da pomognu u gašenju požara koji su ovog ljeta poharali špansku regiju Asturija.&nbsp;
Jedan od članova tima pridružio se predsjednici u Evropskom parlamentu i dobio je ovacije poslanika koji su mu aplaudirali stojeći.
<h2>Novi centar za gašenje požara na Kipru</h2>
Predsjednica Evropske komisije najavila je da će EU „radikalno pojačati napore u pravcu klimatske otpornosti i prilagođavanja“, naglašavajući da „klimatske promjene čine svako ljeto toplijim, surovijim i opasnijim“.
U tom cilju, predložila je osnivanje „Evropskog centra za gašenje požara“, koji će biti smješten na Kipru, i završila svoj govor odajući počast evropskim vatrogascima.
Odabir Kipra ima posebno simbolično značenje jer je ta zemlja ovog ljeta doživjela najteže požare u posljednjih nekoliko decenija.
<h2>Fon der Lajen tražila pomoć avio-kompanija u borbi protiv krijumčarenja migranata</h2>
Avio-sektor u govoru nije bio pomenut osim u dijelu koji se odnosio na migracije. Nakon što je uvjerila poslanike da će Unija nastaviti da poštuje svoje međunarodne obaveze u pogledu prava na azil, Fon der Lajen je naglasila da o tome „ko dolazi kod nas i pod kojim uslovima“ mora odlučivati Evropa, a ne krijumčari ljudi.
- Zato moramo bliže sarađivati sa avio-kompanijama, posebno na problematičnim rutama, kao što su one prema Bjelorusiji - dodala je predsjednica Komisije.
<h2>Izostavljena pitanja i kritike</h2>
Iako je govor obilovao novim inicijativama, izostalo je pominjanje krize vodosnabdijevanja, iako se više od 40 odsto evropskog stanovništva već suočava sa nestašicom vode. Taj propust već izaziva kritike ekoloških organizacija i dijela poslanika.
Takođe, najavljeni paket za proizvodnju baterija u iznosu od 1,8 milijardi eura ocijenjen je skromnim u poređenju sa kineskim ulaganjima, poput investicije od 7,3 milijarde eura kompanije CATL u Mađarskoj.

Von der Lajen: EU mora ostati snažna u vremenu globalnih izazova

Viši sud u Podgorici donio je naredbu da se za državljaninom Sjeverne Makedonije Andrejom Tanaskovskim (18) raspiše međunarodna potjernica, nakon što je 7. avgusta u Budvi pokušao da ubije Marka Ljubišu Kana (56).
Tanaskovski je, prema navodima iz istrage, tog dana u hotelu Maestral u Pržnu prišao Kanu dok je odmarao pored bazena i prema njemu iz pištolja ispalio najmanje dva hica.
Jedan projektil pogodio je Budvanina u glavu, ali je on preživio i nakon bolničkog zbrinjavanja otpušten je na kućno liječenje. Napadač je pobjegao i od tada je u bjekstvu.
Iz policije je nakon ovog događaja saopšteno da je Tanaskovski koristio falsifikovanu srpsku ličnu kartu na ime Jovana Galića, rođenog 2006. godine, kako bi prikrio identitet i neometano boravio na teritoriji Crne Gore.
- Protiv A.T. podnijeta je krivična prijava zbog pokušaja ubistva, nedozvoljenog držanja oružja i falsifikovanja isprave. U toku je intenzivna potraga i saradnja sa međunarodnim partnerima- saopšteno je ranije iz policije.
Na predlog Višeg tužilaštva tada je odbjeglom Tanaskovskom određen pritvor i pokrenuta procedura za raspisivanje međunarodne potjernice.
Marko Ljubiša Kan je i ranije bio meta napada, a poslednji je podsjetio na višegodišnje sukobe crnogorskih kriminalnih grupa.

Raspisana međunarodna potjernica za Andrejem Tanaskovskim

Vlada Crne Gore treba da preispita i usmjeri dalje korake u vezi sa koncesijom Aerodroma Crne Gore, i, umjesto bogaćenja stranog privatnika u našoj zemlji, izvršna vlast treba da pruži podršku razvoju domaće kompanije čiji zaposleni ove godine postižu istorijske rezultate, poručili su reprezentativni sindikati Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat čiji su Predsjednici Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović.
- Nama ne treba koncesionar već podrška države da gradimo i razvijamo ono što već funkcioniše. Od 1. januara do 7. septembra opslužili smo 2.304.000 putnika što je osam odsto više u poređenju sa prošlom i 16 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine- navodi se u saopštenju reprezentativnih sindikata Aerodroma Crne Gore.
Ističu da ovaj uspjeh nije postignut angažmanom koncesionara ili privatnih investitora, već isključivo radom i stručnošću našeg domaćeg kadra i timskog rada.
- Zbog toga smatramo da Aerodromi Crne Gore treba da ostanu u državnom vlasništvu i da nema potrebe za davanjem pod koncesiju, posebno imajući u vidu nepravilnosti i netransparentnost koje su pratile koncesioni proces- dodaju.
Iz sindikata su kazali da su spremni da sami sprovedu potrebnu rekonstrukciju, naročito Aerodroma Tivat, koji hitno treba infrastrukturno unapređenje kako bismo spremno dočekali narednu sezonu i očekivani rast saobraćaja.&nbsp;
Dodaju da njihova struka ima spremna rješenja i kapacitete da ovaj posao realizuje brzo i kvalitetno, bez gubitka kontrole nad državnom imovinom.
- Zaposleni su svojom požrtvovanošću i zalaganjem iznijeli tešku sezonu te zaslužuju usklađivanje primanja sa postignutim uspjehom, kao znak priznanja za njihov trud i rezultate. Kao socijalni partneri, posebno ističemo da su sindikati uspješno završili pregovore o stambenim kreditima za zaposlene i očekujemo da uskoro počne realizacija ovog važnog pitanja koje dodatno doprinosi sigurnosti i motivaciji radnika- zaključuje se u saopštenju reprezentativnih sindikalmih organizacija Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat.

Sindikati Aerodroma CG: Ne treba nam koncesionar koji će se bogatiti u Crnoj Gori, Vlada da preispita koncesiju

Protest u Botunu protiv gradnje kolektora koji je od vitalnog ekološkog značaja tipičan je primjer populističke manipulacije, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako ističu, partija koju predvodi "Vučićev pion" Milan Knežević uz podršku istomišljenika zloupotrebljava Zetsku opštinu i funkcionalizuje lokalno stanovništvo da bi osporila krucijalne društvene interese.
- Kolektor, koji je od strane struke i Brisela podržan kao optimalno rješenje, postao je oruđe u rukama marioneta beogradske autokratije. Odustajanje od kolektora predstavljalo bi finansijski i ekološki slom, krah evropskih procesa, kao i međunarodno sramoćenje i unutrašnju delegitimizaciju crnogorske Vlade- navode iz GI "21. maj".
Prema njihovim riječima, premijer Milojko Spajić, gradonačelnik Saša Mujović i njihovi istomišljenici iz, kako kažu, kontuzovanog PES-a imaju samo jedno normalno rješenje.
- To je da realizuju validirani projekat, primijene nacionalne propise i vode računa o interesima javnog zdravlja i zaštiti životne sredine. U suprotnom, ostaje im da pognu glavu pred anticrnogorskim intervencionizmom i sramno podnesu ostavke. Međutim, tada bi oni solidarno sa njihovom bezličnom strankom morali nadoknaditi ogromnu štetu koja će nastati ukoliko se ne okonča botunska rašomonijada- poručuju iz GI "21. maj".

GI "21. maj": Knežević zloupotrebljava opštinu Zeta i osporava krucijalne društvene interese

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko i zašto krije paljenje automobila načelnika Miodraga Kneževića?

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Nijesam organizovao, niti formirao kriminalnu organizaciju. Ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja, ali i osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja i policije - kazao je Strahinja Koprivica u Višem sudu iznoseći odbranu.
On je kategorično negirao navode optužnice koja ga tereti da je bio na čelu grupe koja švercovala drogu i cigarete.
- Ovo optužbe su izmišljene samo da bi se medijski propratilo i da bi se stvorio pritisak- kazao je Koprivica.
On je dodao i da nije koristio skaj aplikaciju i ponovio da se radi o političkoj igri kako bi ga optužili.
I ostala četvorica optuženih - Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica takođe su negirali optužbe.
Optuženi Vukotić je kazao da nije član nijedne kriminalne grupe i da od optuženih jedino poznaje Đurkovića i Strahinju Koprivicu.
- Mogu da idem na poligraf.Nijesam učestvovao u nabavci, transportu, niti prodaji droge. Mene drže kao taoca a sve da bi ovo napravili Strahinji Koprivici. Sloboda nema cijenu ali ja lagati ne mogu - kazao je Vukotić.
On je rekao da su od njega tražili u SPO-u i SDT-u da nešto kaže za Strahinju Koprivicu i Igora Krstovića ali on to nije želio.
I Marinko Koprivica je rekao da nije član kriminalne grupe, da nije koristo skaj aplikaciju, niti je učestvovao u krijumčarenju cigareta.
Takođe i optuženi Krstović je u kratkoj odbrani naglasio da nema veze sa optužbama za koje se tereti. Jedino je, kako kaže, Strahinju Koprivicu vidio u novinama, ostale optužene ne poznaje.
Od svih optuženih jedino se Đurković brani sa slobode i on je danas promijenio iskaz, odnosno ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama a da je na saslušanju u SDT-u potvrđivao ono što su mu pokazivali tužioci.
On se izvinio optuženima i njihovim porodicama ali je rekao da su ga službenici SPO tokom hapšenja upozoravali i vršili pritisak na njega pominjući mu porodicu- kćerku i ženu.
- Govorili su mi da sve zavisi od mene da li ću biti na slobodi ili ne. Kada su me doveli na saslušanje u takozvanu Limenku jedan sijedi čovjek me upitao: Hoću li da čuvam milione Koprivicama ili da idem kući i budem dobar otac - ispričao je Đurković.
Kada je došao u SDT, kako kaže, tužilac mu je rekao da može da bude slobodan ili da bude u pritvoru od tri do šest godina.
- Potvrđivao sam ono što su me pitali. Nakon toga sam potpisao zapisnik i tužilac mi je rekao: "srećna ti sloboda" na što sam ja rekao "hvala"- ispričao je Đurković.
Odbrana optuženih tražila je da se izuzme iskaz Đurkovića koji je dao u SDT-u jer je, kako tvrde, iznuđen i nezakonito pribavljen.
Suđenje se nastavlja 6. oktobra.
Sudski postupak vodi vijeće sudije Borisa Bulatovića.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.