Poljska ovaj mjesec pokreće novi program vojne obuke u sklopu šireg plana kojim želi do 2026. godine da obuči oko 400.000 ljudi, navelo je u četvrtak Ministarstvo odbrane te zemlje.
Potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, Poljska sada izdvaja najveći udio svog BDP-a za odbranu među članicama NATO-a. Postala je treća najveća vojska Alijanse, s 216.000 pripadnika, a planira da poveća broj vojnika za gotovo trećinu u sljedećih deset godina, prenosi Reuters.
Ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz je opisao program, nazvan "U pripravnosti", kao "najveću odbrambenu obuku u istoriji Poljske".
Program će da bude dobrovoljan i otvoren za sve građane – od učenika i zaposlenih osoba do kompanija i penzionera.
On uključuje osnovni kurs sigurnosti, obuku preživljavanja, medicinsku edukaciju i nastavu o cyber higijeni.
- Samo u novembru i decembru ćemo da obučimo oko 20.000 ljudi kroz individualnu obuku, ali ukupni broj, uz sve oblike obuke, iznosi oko 100.000 osoba- rekao je novinarima zamjenik ministra odbrane Cezary Tomczyk.
Ministarstvo planira iduće godine da obuči oko 400.000 ljudi "pojedinačno, u grupama, u sklopu programa 'Obrazovanje s vojskom', kroz obuku rezervista te dobrovoljno služenje vojnog roka", istakao je Tomczyk.
Načelnik generalštaba Wieslaw Kukula rekao je da program ima dva primarna cilja – jačanje otpornosti građana i zajednica te povećanje dostupnosti, spremnosti i kapaciteta vojnih rezervista.
Program je prvi put najavio premijer Donald Tusk u martu kako bi se "izgradila vojska rezervista" usred pojačanih sigurnosnih zabrinutosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poljska pokreće novi program vojne obuke, želi da obuči 400.000 ljudi do 2026.

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je da njegova vlada radi na planu za obaveznu vojnu obuku za svakog odraslog muškarca u zemlji, kao odgovor na promijenjenu bezbjednosnu situaciju u Evropi.
Tusk je rekao da postoji potreba za vojskom od 500.000 vojnika, koja bi uključivala i rezerviste, piše Gardijan.
- Pokušaćemo da spremimo model do kraja ove godine, kako bi svaki odrasli muškarac u Poljskoj bio obučen u slučaju rata - rekao je Tusk tokom govora o bezbjednosti pred poljskim parlamentom.
Prošle godine, poljska vlada je saopštila da vojska broji oko 200.000 vojnika, sa ciljem da ove godine taj broj poveća na 220.000, a da se na duže staze dostigne broj od 300.000 vojnika. Međutim, strahovi za bezbjednost su se znatno pojačali u poslednjim nedjeljama, jer Rusija nastavlja napade na Ukrajinu, dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povlači vojnu i obavještajnu podršku Ukrajini, prenosi list.
Tusk je sugerisao na to da bi Poljska trebalo da istraži „nuklearne mogućnosti”.
- Moramo da budemo svjesni toga da Poljska mora da se oslanja na najmodernije mogućnosti, uključujući nuklearno oružje i savremeno nekonvencionalno oružje- rekao je on.
 Lider najveće opozicione stranke „Pravo i pravda” Jaroslav Kazinski, rekao je da će biti potrebna i promjena mentaliteta društva pored vojne obuke muškaraca. Poljski predsjednik Andžej Duda saopštio je da će podnijeti amandman na poljski ustav koji bi obavezivao zemlju da svake godine na odbranu troši najmanje četiri odsto svog bruto domaćeg proizvoda.
 Poljska trenutno troši veći procenat BDP-a na odbranu od bilo koje druge NATO članice, uključujući SAD, a prošle godine odbrambena potrošnja iznosila je 4,1 odsto BDP-a, dok je ove godine planirano 4,7 odsto.

Tusk: Svaki odrasli muškarac u Poljskoj mora biti obučen u slučaju rata

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, &nbsp;kazali su je uz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i upozorili da na dionicama po kotlinama i duž rijeka ima magle .
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo biće obustavljen od 17 sati i 20 minuta do 20 sati i 30 minuta zbog protesta.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj kroz tunel Vrmac, na magistralnom putu od Kotora do Krtolske raskrsnice, biće obustavljen od 11 do 13 sati, zbog pregleda tunela i postojećih instalacija.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog u jednosmjerni zbog sanacije mosta Kruče.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;&nbsp;Vozila na magistralnom putu M-2 , dionica Petrovac -Podgorica od osam do 17 sati saobraćaju naizmjenično, zbog asfaltiranja saobraćajnice.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Mateševo-Smokovac.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac saobraćaće se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.

Putevi suvi, oprezno zbog magle

Nije bilo dileme da će vladajuća klika, nakon objavljenog izvještaja Evropske komisije, različitim mahinacijama pokušati da zamaskira sopstvene neuspjehe. Premijer je tu da sasluša optimistična ohrabrenja, a onda, trčećim korakom, pravo na posao. Jer kako reče – pustimo ga da radi. Za očekivati je, stoga, da gomilom posla pretrpan radoholičar, nije imao kad da se bavi analizom izvještaja. Zapravo, znamo još od čuvenog ekspozea da ga čitanje zamara. Istom manevru, primjenom paf paf logike smanjenja štete, pribjegli su i pojedini članovi Vlade.
Dekomponovanje bronzanoga Pavla ipak nije jedina zanimljiva jezička doskočica koju čusmo prethodnih dana. Konkurencija je, rekla bih, poprilično žestoka.
Odgovarajući na pitanje o targetiranju medija i NVO sektora od strane zvaničnika iz bezbjednosnog sektora – dakle, Demokrata – Ministar Danilo Šaranović, kao na pokretnoj traci reče – slobodan prevod. Zatim je, što bi omladina rekla prvo iznevjerovao. Potom je, gotovo panično počeo da čita englesku verziju, tražeći novinarsku omašku.
Budući da je nije našao, nervozno kaza – svako odgovara za ono što radi. Šta god to značilo. Uslijedio je patetični nastup. Ako smo dobro razumjeli, dok kriminal cvjeta, neko iz kriminalnog miljea, izgubiće logistiku ako Šaranović ostane na funkciji. Identitet je tajan, ali podatak nije. Nakon ovoga, mislim da smo svi iznevjerovali, a ministar je briljirao. No, dao nam je dobru ideju – svaku politički osmišljenu dosjetku interpretirajmo slobodnim prevodom, da nam se pretraživači ne bi bespotrebno usijavali.
Ministarka evropskih poslova, saopšti nam i ne trepnu – niti u jednom poglavlju nije primijećeno nazadovanje. Nerado ću informisati, očito neobaviještenu ministarku, da se neuralgične tačke konstatuju na koji god segment izvještaja da se osvrnemo. Ali da budem sasvim konkretna – čak i da EK, u jednom od dva ključna poglavlja za vladavinu prava – 24 nije upotrijebila preciznu formulaciju nazadovanje, lošija ocjena u odnosu na prethodnu godinu podrazumijeva upravo to. Usporavanje u poglavljima 23 i 24 samo je blaža teza.
Srž problema je u tome što se zakoni usvajaju reformskog reda radi, netransparentno, bez konsultacija i što je najporaznije, ne primjenjuju u praksi. Čuveni IBAR zakoni samo su jedan od primjera. A godinu i &nbsp;po kasnije, dovedena je u pitanje održivost baš tim poklonom privremeno zatvorenog poglavlja 10.
Uzroci – Savjet AMU na čekanju, usljed traganja za podobnima, neprimjenjivanje medijskih zakona, prijetnje medijskim radnicima, nezakonito šepurenje Borisa Raonića po Javnom servisu...
Pohvaljeni napredak rezultat je ispunjenja određenih administrativnih i tehničkih kriterijuma i onoga što papagajski ponavljamo, geopolitičkih okolnosti. Kritike na račun izborne reforme govore nam da se ipak ne treba radovati užurbanim procesima. EK je, iako nekad djeluje drugačije, dobro obaviještena o dešavanjima u Crnoj Gori. Zanimljivo je, recimo, da im se ne dopada donošenje odluka lajkovima na Vladi, za koje je premijer mislio da iritira samo kritički orijentisanu javnost – vječite neprijatelje vlasti i zlonamjerne tumače njihovih dobrih djela.
Nadalje, politička imenovanja u oblasti pravosuđa, izostanak izbora nedostajućih članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, potencijalna blokada Ustavnog suda, nepoštovanje preporuka VK, politički pritisci na institucije obijaju nam se o glavu. I to je samo kratak presjek, koji baš i ne daje razloge za optimizam, iako je izvještaj najoptimističniji i mogao bi biti podsticajan, ali za odgovornu vlast.
Još je zanimljivije što je Andrija Mandić jedini koji je, oprezno obećao nastavak marljivog rada i inkluzivnih zakonodavnih procesa, iako je upravo manjak inkluzivnosti evidentiran. Da nije, slučajno, bez slobodnog, već stvarnim prevodom razumio poruku komesarke Marte Kos - da ruskim trojanskim &nbsp;konjima nije mjesto u EU. A možda su mu i ptičice dojavile da je EK notirala, da je baš sa čelne skupštinske pozicije, iz ličnih razloga, neprimjereno kritikovan rad tužilaštva, prvenstveno VDT-a.
Ima li Spajić petlje da zarad EU puta žrtvuje vojvodu i saborce mu. Cijenim da je mogućnost da se formalni premijer odrekne zagrljaja neformalnog ravna osmom svjetskom čudu. Zato se uz Filipa Ivanovića hitro usprotivio mehanizmu probnog, umjesto punopravnog članstva, koji, prijemom zemlje s desničarskom i ekstremističkom vlašću sobom nosi ogromne rizike. Politikant koji umjesto osude ksenofobije odluke pravda bezbjednosnom situacijom, nema kapacitet za državničke poteze. Upozorenja po pitanju poglavlja 31 i 27, koja dominantno koči ruska agentura, kao da ga se ne tiču.
Nema više kripto igrarija. Kocka je bačena, a lopta, zaludno, u Spajićevom dvorištu. Za Evropu godina izazova, a za nasnovih turbulencija.
Za ulazak u EU, nije bitan sastav, već posvećenost vlasti. Ali ekstremisti ne postaju zapadnjaci. Zato je Crnoj Gori, makar čekali i do 2030, shodno prognozama komesarke Kalas, neophodna nova konstelacija političkih snaga, antigabaritna i antifašistička. Jer članstvo ne podrazumijeva ciljeve, već vrijednosnu pripremljenost. A vrijednosno i anticivilizacijskim postupcima okrnjena zemlja, upitnog suvereniteta i plodno tle za maligne uticaje, daleko je od demokratskog sazrijevanja. Brutalno nasilje, fašizam i prekrajanje istorije, zasigurno nijesu evropske vrijednosti.
Samo građanska država, bez reformi na papiru već u praksi, može biti pozitivan integracioni primjer. Potrebna nam je vrijednosna alternativa, dok šansa nije izgubljena. Sve drugo, puki je diletantizam.

Slobodan prevod i spinovi vlasti

Najmanje petoro ljudi poginulo je u Vijetnamu nakon što je tajfun Kalmaegi pogodio obalna područja razornim vjetrovima i obilnim padavinama, saopštili su zvaničnici u petak, nakon smrtonosnog prolaska oluje kroz Filipine, gdje je poginulo najmanje 188 ljudi.
Oluja je kasno u četvrtak stigla do kopna u centralnom Vijetnamu, iščupavši drveće, oštetivši kuće i izazvavši nestanke struje, prije nego što je oslabila dok se kretala prema unutrašnjosti. Vlasti su upozorile na nastavak obilnih kiša – do 200 milimetara – u centralnim pokrajinama od Thanh Hoe do Quang Trija. Takođe su saopštile da bi porast nivoa rijeka od Huea do Dak Laka mogao izazvati poplave i klizišta.
U međuvremenu je rastao broj žrtava na Filipinima; zvaničnici su naveli da se još 135 ljudi vodi kao nestalo, dok je 96 osoba povrijeđeno. U Vijetnamu je Agencija za upravljanje katastrofama saopštila da je sedam ljudi povrijeđeno i da je oko 2.800 domova oštećeno. Oko 1,3 miliona ljudi ostalo je bez električne energije.
Mobilisana vojska 
&nbsp;
Državna vijetnamska novinska agencija izvijestila je da je željeznička pruga u Quang Ngaiju oštećena. Fotografije i video-snimci na društvenim mrežama prikazuju otkinute krovove, poplavljene kuće i ulice prekrivene srušenim drvećem i krhotinama.
Vlada je saopštila da je mobilisala više od 268.000 vojnika za potragu i spašavanje te upozorila na potencijalne poplave u nizijskim područjima. To bi moglo uticati na poljoprivredu u Središnjem gorju, glavnom vijetnamskom regionu uzgoja kafe.
Kalmaegi je 13. tajfun koji se ove godine formirao u Južnom kineskom moru. Vijetnam i Filipini veoma su osjetljivi na tropske oluje i tajfune zbog svog položaja duž pacifičkog pojasa tajfuna, pa često trpe veliku štetu i gubitke tokom vrhunca sezone oluja.

Tajfun usmrtio 188 ljudi na Filipinima, najmanje petoro stradalo u Vijetnamu

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: vojna-obuka

Poljska pokreće novi program vojne obuke, želi da obuči 400.000 ljudi do 2026.

Tusk: Svaki odrasli muškarac u Poljskoj mora biti obučen u slučaju rata

Putevi suvi, oprezno zbog magle

Slobodan prevod i spinovi vlasti

Tajfun usmrtio 188 ljudi na Filipinima, najmanje petoro stradalo u Vijetnamu

Poljska pokreće novi program vojne obuke, želi da obuči 400.000 ljudi do 2026.

PRATITE TVe UŽIVO