Angažovanost i entuzijazam svih relevantnih aktera doprinijeće ostvarenju našeg zajedničkog cilja – da finansijska inkluzija postane stvarnost, a ne samo obećanje, saopštila je guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
Radović se sastala danas sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje je predvodio Remon Zakaria, šef kancelarije ove institucije u Crnoj Gori, i Frankfurtske škole za finansije i menadžment, koje je predvodila Marija Risteska, koordinatorka programa.
- Današnjim sastankom je formalno započeta implementacija inicijative Women Entrepreneurs (WE) Finance Code u Crnoj Gori, čiji je cilj jačanje ženskog preduzetništva, kroz unapređenje pristupa finansiranju za crnogorska mikro, mala i srednja preduzeća kojima rukovode žene ili su njihove vlasnice - navodi se u saopštenju CBCG.
Prethodno je, u junu ove godine, u Londonu potpisan Memorandum o saradnji između CBCG i EBRD-a, čime su postavljeni temelji za otpočinjanje ovog projekta.
- Uključivanje Crne Gore, kroz angažman CBCG, u ovu značajnu globalnu inicijativu za snaženje i inkluziju ženskog biznisa predstavlja ključni korak ka unapređenju ekonomske inkluzije i održivog razvoja zemlje - kazao je Zakaria.
On je guvernerki Radović čestitao na prijemu Crne Gore u SEPA sistem, ističući da će i taj korak „dodatno osnažiti crnogorsku privredu i doprinijeti inkluziji i ekonomskom razvoju“.
Radović je istakla zadovoljstvo što je ova inicijativa okupila sve ključne aktere iz javnog i sektora finansijskih usluga u Crnoj Gori, uključujući poslovne banke, mikrokreditne finansijske institucije i Investiciono-razvojni fond.
- Angažovanost i entuzijazam svih relevantnih aktera doprinijeće ostvarenju našeg zajedničkog cilja – da finansijska inkluzija postane stvarnost, a ne samo obećanje. Time direktno doprinosimo ekonomskom osnaživanju žena i korišćenju njihovog potencijala za dinamičniji ekonomski rast - kazala je Radović.
Komentarišući aktuelne podatke o rodnoj ravnoteži u crnogorskom finansijskom sektoru, koji pokazuju da je samo 17,7 odsto kredita mikro, malim i srednjim preduzećima odobreno firmama u vlasništvu žena, sagovornici su se saglasili u ocijeni da ovakvo stanje treba da bude podsticaj za dodatne napore.
U tom pravcu, neophodno je raditi na sagledavanju rizika i otklanjanju prepreka koje otežavaju pristup finansiranju, poručeno je sa sastanka.
Direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u CBCG Marijana Mitrović Mijatović biće tzv. Champion WE Finance Code-a, odnosno voditeljka aktivnosti na implementaciji ove inicijative u Crnoj Gori.
Radović je posebno naglasila da se u okviru WE Finance Code inicijative u Crnoj Gori realizuje program Women on Boards (WoB) usmjeren je na razvoj kadrova za veću inkluzivnost na pozicijama ekonomskog odlučivanja u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Zakaria je, kako je saopšteno, pohvalio angažman Radović, kao inicijatorke Agende za ekonomsko osnaživanje žena iz 2022. godine i rodonačelnice WoB programa na nacionalnom nivou, koji je sastavni dio priprema za implementaciju novog Zakona o privrednim društvima, čije se usvajanje uskoro očekuje.
- U tekst ovog zakona prenešene su odredbe iz relevantnih EU propisa koje se tiču kvota kojima se velike kompanije u privatnom i javnom sektoru obavezuju na: najmanje 40 odsto mjesta u odborima direktora za predstavnike manje zastupljenog pola, odnosno najmanje 33 odsto svih izvršnih i neizvršnih direktora - dodaju iz CBCG.
Na sastanku je najavljena radionica koja će biti održana sjutra, sa ciljem definisanja konkretnih koraka za implementaciju WE Finance Code inicijative, uz učešće svih relevantnih aktera iz finansijskog i javnog sektora.
Sastanku su prisustvovali i Selma Demirović, saradnica iz podgoričke kancelarije EBDR-a i Kalum Volis, analitičarka za rodnu ravnopravnost i ekonomsku inkluziju iz centrale ove banke u Londonu, kao i predstavnici Frankfurtske škole za finansije i menadžment: Hana Vutke, menadžerka projekta, Gojko Vučinić, bankarski ekspert za mala i srednja preduzeća, Ufuk Cogur, ekspert za podatke i Ana Saveljić, nacionalna koordinatorka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CBCG i EBRD započele implementaciju inicijative WE Finance Code

Crnogorski forum obratio se Sudskom savjetu Crne Gore i predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić, ukazujući na, kako navode, ozbiljne nepravilnosti u postupanju sutkinje Dubravke Popović iz Osnovnog suda u Bijelom Polju, u predmetu koji se odnosi na oduzimanje spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, postavljenog u manastiru Đurđevi Stupovi.
- Radi se o predmetu koji je višestruko razmatran. Sutkinja je tri puta odbila zahtjev Tužilaštva, dok je Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama svaki put vraćalo predmet na ponovno odlučivanje, ukazujući na pravne nedostatke i nepravilnosti u njenom postupanju. Na kraju je Vanraspravno vijeće donijelo konačnu odluku 1. oktobra 2025. godine, kojom je uvažena žalba Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i naloženo privremeno oduzimanje spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, u skladu sa članom 85. Zakona o krivičnom postupku Crne Gore - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, iako je odluka suda pravosnažna i potvrđena u medijima, spomenik se i dalje nalazi u manastiru, što, prema Forumu, otvara sumnju na indirektan uticaj Srpske pravoslavne crkve na pravosudne organe.
„Ovaj primjer pokazuje da faktički uticaj crkvenih struktura može ograničiti sprovođenje pravosudnih odluka. Smatramo da je dužnost Sudskog savjeta i predsjednice Vrhovnog suda da ispitaju da li je u takvom postupanju sutkinje došlo do povrede zakona, profesionalne dužnosti ili eventualnog nedozvoljenog uticaja“, navode iz Foruma.
Ipak, kako ističu, Sudski savjet je u odgovoru od 14. oktobra saopštio da „ne postoje elementi za pokretanje disciplinskog postupka“, bez obrazloženja ili analize činjenica, dok predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić nije odgovorila na dopis koji je primila još 1. oktobra.
- Takav odnos najviših organa sudske vlasti pokazuje ozbiljan deficit institucionalne odgovornosti i potvrđuje ono na šta Evropska komisija u svom izvještaju ukazuje – da Crna Gora stagnira u dijelu vladavine prava i u poglavljima 23 i 24 - ocjenjuju iz Crnogorskog foruma.
Zbog toga su ponovo uputili dopis nadležnim institucijama, izražavajući nezadovoljstvo njihovim dosadašnjim postupanjem i upozoravajući da Crna Gora mora pokazati spremnost da se suoči s izazovima na putu ka EU.
- Ne smijemo se igrati gluvih telefona. Crna Gora mora ispuniti zahtjeve Evropske unije u poglavljima 23 i 24 ako želimo napredak ka članstvu. Svi učesnici u pravosudnom sistemu moraju dati svoj doprinos iskrenim, posvećenim i profesionalnim odnosom prema zakonu i odgovornosti. Samo tako možemo omogućiti da Crna Gora što prije uđe u Evropsku uniju, jer to nije samo politički cilj, već dobro za sve nas – za našu mladost i buduće generacije - &nbsp;zaključuju iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Sudski savjet i predsjednica Vrhovnog suda da ispitaju postupanje sutkinje u slučaju spomen-obilježja Pavlu Đurišiću

Više državno tužilaštvo formiralo je predmet i naložilo obdukciju povodom smrti žene stare 38 godina u nikšićkoj bolnici, potvrđeno je Portalu ETV iz VDT-a.
Naime, ženu je na podu bolničke sobe mrtvu zatekla porodica.
VDT utvrđuje na koji je način došlo do smrti pacijentkinje koja je bila hospitalizovana na internom odjeljenju.

VDT formiralo predmet i naložilo obdukciju povodom smrti žene u nikšićkoj bolnici

Pad indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je objavljeno da je Crna Gora u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 88,3 miliona EUR, što je 1,1 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
&nbsp;Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, kao i indeks MONEX, blago su oslabili na 1.178,83 poena, odnosno 18.170,33 boda.
&nbsp;Promet je iznosio 27,28 hiljada EUR i bio je skoro tri puta manji od prošlosedmičnog.
&nbsp;Rasle su dionice Crnogorskog elektroprenosnog sistema, blago na 1,17 EUR, i Jugopetrola, neznatno na 15,29 EUR. Oslabile su akcije Hotelske grupe Budvanska rivijera, neznatno na 7,8 EUR. Dionice Elektroprivrede ostale su na prošosedmičnom nivou i u petak su koštale šest EUR.&nbsp;
Trgovano je akcijama Instituta Igalo, Sveti Stefan hotela i Crnogorskog Telekoma, koje s na kraju sedmice koštale 58 EUR, odnosno 5,5 EUR i 2,3 EUR. Dionice Poslovno logističkog centra Morača u petak su vrijedile pet EUR, Otrantkomerca 3,8 EUR, Vatrostalne 1,18 EUR, Održavanja željezničkih voznih sredstava 1,67 EUR, Luke Bar 30 centi, a Port of Adrie 20,1 cent.
&nbsp;Iz Ministarstva finansija su saopštili da je u septembru zabilježen deficit budžeta od 15 miliona EUR, što je 0,2 odsto procijenjenog BDP-a.&nbsp;
&nbsp;- Takođe, u prvih devet mjeseci ostvaren je suficit tekuće potrošnje od 99,8 miliona EUR, dok je u septembru on iznosio 17,9 miliona- navedeno je u Izvještaju o izvršenju budžeta Crne Gore za septembar, koji je objavilo Ministarstvo.
&nbsp;Prihodi budžeta za devet mjeseci iznosili skoro 2,1 milijardu EUR ili 26,5 odsto BDP-a, što je 1,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
&nbsp;- Naplata budžetskih prihoda je u posmatranom periodu realizovana na nivou od 99 odsto plana, što nedvosmisleno potvrđuje fiskalnu odgovornost, stabilnost i efikasnost upravljanja javnim finansijama- rekli su iz Ministarstva.
&nbsp;Izdaci budžeta u prvih devet mjeseci iznosili su skoro 2,19 milijardi EUR, što je 27,6 odsto procijenjenog BDP-a.&nbsp;
&nbsp;Sedmicu je obilježila i informacija da su na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, dostavljene četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi.
&nbsp;Ponude dostavili China Communications Construction Company, te konzorcijumi Cengiz-Azvirt, Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group, kao i Power Construction Corporation of China.
&nbsp;Iz Monteputa su objasnili da sijedi postupak vrjednovanja tehničkih ponuda, a da će se nakon odobrenja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pristupiti otvaranju finansijskog dijela ponuda i konačnom izboru projektanta i izvođača radova.
&nbsp;Krajem sedmice su iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručili da su Vlada i predstavnici privrede postigli dogovor u vezi pripreme liste proizvoda čije će cijene biti limitirane, sa posebnim fokusom na domaću proizvodnju.
&nbsp;Na sastanku ministra ekonomskog razvoja, Nika Gjeloshaja i predstavnika proizvođača, maloprodaje i veleprodaje iz sektora prehrambene industrije, formirana je radna grupa čiji je zadatak da pripremi predlog odluke koji će naredne sedmice biti upućen Vladi na razmatranje.
&nbsp;Učesnici sastanka smatraju da bi trebalo ograničiti cijene za dio osnovnih prehrambenih proizvoda, kako bi se zaštitile najugroženije kategorije stanovništva i očuvala stabilnost tržišta.
&nbsp;Početak sedmice obilježila je informacija da je menadžment pljevaljskog Rudnika uglja privremeno obustavio radove na otkrivci u jugoistočnom dijelu kopa Potrlica u cilju bezbjednosti zaposlenih.&nbsp;
&nbsp;Odluka je donesena nakon stvaranja takozvane rasjedne zone i pokretanja klizišta na provršini kopa, čime je bila ugrožena bezbjednost radnika i mehanizacija rudnika.&nbsp;
&nbsp;- U izvještaju rudarskog inspektora navodi se da će se u međuvremenu obaviti dodatna geološka istraživanja tog prostora, a nakon dobijanja sveobuhvatnih rezultata i prikupljanja novih saglasnosti odlučiće se o daljim postupcima i aktivnostima- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Elektroprivreda je ove sedmice raspisala konkurs za izvršnog direktora nakon što je prošle Odbor direktora smijenio s te funkcije Ivana Bulatovića prije isteka četvorogodišnjeg mandata.
&nbsp;Kandidat za izvršnog direktora dužan je da uz prijavu i dokumentaciju dostavi i program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period. On ne smije biti osuđivan za krivična djela protiv prava iz rada, intelektualne svojine, platnog prometa i privrednog poslovanja, imovine i službene dužnosti.
&nbsp;Odbor direktora EPCG prošle sedmice je za vršioca dužnosti (v. d.) postavio Bojana Đordana, doskorašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije.
&nbsp;Predstavnici kompanije su poručili da EPCG nije prezadužena, niti da ima dug od 283 miliona EUR, već da je to zbir različitih kategorija obaveza, od kojih mnoge nemaju finansijski efekat.&nbsp;
&nbsp;- Najveći dio, 114,7 miliona EUR, odnosi se na stavke koje ne predstavljaju dug - uključujući 59 miliona EUR za projekte Solari 3000+/500+ i 5000+, čiji se krediti vode formalno kroz EPCG, ali ih vraćaju potrošači. Tu su i odložene poreske obaveze od 46 miliona, koje su računovodstvene prirode, te rezervisanja od 9,7 miliona EUR, koja predstavljaju procijenjene buduće troškove- navodi se u saopštenju EPCG.
&nbsp;Oni su objasnili da su te stavke obavezne za prikaz u bilansu po međunarodnim računovodstvenim standardima, ali da ne utiču na likvidnost kompanije, niti predstavljaju dug.

Montenegroberza: Pad indeksa i prometa

Mandić opet krivotvori! Obilježavamo tačno 120. godišnjicu crnogorskog parlamentarizma

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na odluku suda kojom je biznismenima Ranku Uboviću i Veselinu Kovačeviću određen jednomjesečni pritvor. O žalbi treba da odluči krivično vijeće, a Piperović u izjavi za Televiziju E navodi da ne postoji nijedan dokaz da su Ubović i Kovačević počinili krivično djelo za koje se terete – pranje novca.
<h2>„Dokumentacija o izgradnji zgrade Perla potpuno je jasna“</h2>
Pravni zastupnik biznismena Ranka Ubovića i Veselina Kovačevića očekuje da krivično vijeće Višeg suda sagleda sve činjenice i materijalne dokaze iz žalbe na odluku o pritvoru. Kaže da se pred sutkinjom Suzanom Mugošom nalazi kompletna dokumentacija koja se odnosi na izgradnju zgrade Perla u Budvi, koju tužilaštvo dovodi u vezu sa pranjem novca.
- Bemax je bio podizvođač. Za uloženi trošak na ime grubih građevinskih radova dobio je u kompenzaciju pet stanova. Dostavio sam ugovor o gradnji, aneks ugovora o gradnji, kompletnu finansijsku situaciju između Modene i Bemaxa, ugovor o kompenzaciji i notarske zapise za te stanove, koje je radila notarka Irena Polović. To je, očigledno, u ovoj fazi, kod određivanja pritvora zanemareno - navodi Piperović.
<h2>"Pretpostavka ne znači ništa"</h2>
Pored ignorisanja kompenzacionog ugovora, Piperović ističe da je tužilaštvo u naredbu za sprovođenje istrage nelogično ubacilo skaj poruku vođe kavačkog klana Radoja Zvicera, koji, navodno, tvrdi da se kasni sa izgradnjom njegovih stanova u Podgorici i da mu treba isplatiti penale.
- Pitao sam ko treba da plati penale? Da li on kaže ko treba da plati? U krivičnom pravu nema pretpostavke, već samo tačan fakat. Pretpostavka ne znači ništa. Jer, niko ne može da kaže sjutra na suđenju – mislio je na Pera i Đura. To ne postoji - naglašava advokat.
<h2>„Nelogičnosti u tvrdnjama tužilaštva“</h2>
Piperović, kao pravni zastupnik Vladana Ivanovića i Ranka Ubovića, naglašava da tužilaštvo obojicu tereti da su uzeli isti novac od Radoja Zvicera, iako to, kako kaže, nije logično niti postoje indicije.
- Zamolio sam sudiju da pita tužioce koji su bili prisutni – ko uzima novac, da li Ubović ili Ivanović? Jer, Ivanović je u pritvoru po osnovu navoda da je uzeo keš. Tužioci su kazali da to ne piše. Ako ga on nije uzeo, zašto je onda u pritvoru? - pita se advokat.
<h2>„Pritvor zbog istih svjedoka – još jedna nelogičnost“</h2>
Piperović ukazuje i na, kako kaže, apsurdnost odluke o pritvoru.
- Apsurdnost se ogleda u tome što je Ranku Uboviću određen pritvor zbog uticaja na svjedoke, a i Ivanoviću iz istog razloga. Svjedoci su potpuno isti. Zamjereno mi je, a nisam mislio ništa ružno kada sam rekao da su u pitanju parketari, keramičari… - objašnjava advokat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQfIIv3DOFz%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: we-finance-code

CBCG i EBRD započele implementaciju inicijative WE Finance Code

Crnogorski forum: Sudski savjet i predsjednica Vrhovnog suda da ispitaju postupanje sutkinje u slučaju spomen-obilježja Pavlu Đurišiću

VDT formiralo predmet i naložilo obdukciju povodom smrti žene u nikšićkoj bolnici

Montenegroberza: Pad indeksa i prometa

Mandić opet krivotvori! Obilježavamo tačno 120. godišnjicu crnogorskog parlamentarizma

PRATITE TVe UŽIVO