Na sjednici Skupštine Crne Gore, održanoj u petak prošle sedmice, usvojeni su Zakon o upravljanu podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čiji je predlagač Minisarstvo zdravlja, kazali su iz resornog ministarstva i istakli da usvajanje ovih sistemskih zakona predstavlja značajan i strateški iskorak u daljem unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore.
&nbsp;Riječ je, kako kažu, o reformskim rješenjima koja postavljaju temelje savremenog, efikasnog i transparentnog upravljanja zdravstvenim podacima, uz jasno definisane mehanizme zaštite prava pacijenata i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite.
Tokom skupštinske rasprave, zakoni su detaljno obrazloženi kroz argumentovanu i sadržajnu diskusiju.
U svom obraćanju, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun naveo je ključne ciljeve predloženih zakonskih rješenja, ističući da se njihova suština ogleda u boljoj podršci zdravstvenim radnicima i uspostavljanju sigurnije zdravstvene zaštite za sve građane i građanke, kao i jačanju sposobnosti države da odgovori savremenim izazovima u oblasti zdravstva.
Obrazlažući Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, Šimun je rekao da je sprovedena detaljna komparativna analiza pravnih okvira više država Evropske unije poput Danske, Estonije, Finske, Njemačke i Slovenije, koja je jasno pokazala da savremeni zdravstveni sistemi počivaju na jedinstvenim, bezbjednim i interoperabilnim informacionim sistemima. On je dodao da je upravo na tim iskustvima i načelima zasnovan ovaj zakon.
- Predlog zakona uvodi digitalno zdravlje kao zasebnu i jasno definisanu normativnu oblast. Digitalno zdravlje se ne posmatra samo kao tehničko pitanje, već kao integralni dio zdravstvene zaštite, javnog zdravlja kao i upravljanja i planiranja zdravstvenim sistemom. Razvojem digitalnog zdravlja upravlja Ministarstvo. Zakon normira procese, tehnologije i infrastrukturu koji omogućavaju digitalnu razmjenu zdravstvenih podataka, razvoj elektronskih servisa, telemedicinu i digitalnu podršku zdravstvenim radnicima i pacijentima- kazao je Šimun.
Ministar je istakao da je jedna od ključnih inovacija zakona precizno normiranje pojmova zdravstvene dokumentacije i evidencije, koje obuhvataju medicinsku dokumentaciju i evidencije koje nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje.
- Ona obuhvata medicinsku dokumentacija koji nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje. Normiranje ovih pojmova je od suštinskog značaja jer: uklanja pravne nejasnoće i različita tumačenja u praksi, jasno definiše odgovornosti za vođenje, čuvanje i zaštitu dokumentacije, omogućava standardizovano elektronsko vođenje dokumentacije, predstavlja osnov za interoperabilnost i razmjenu podataka unutar IZIS-a ali i van njega sa sistemima koji su od značaja za pružanje zdravstvene zaštite i usluga- rekao je Šimun.
Šimun je posebno naglasio da se ovim zakonom uvodi elektronski medicinski i elektronski zdravstveni karton, kojima se, kako je ukazao, jačaju prava pacijenata na uvid i kontrolu nad sopstvenim podacima, obezbjeđuje kontinuitet liječenja i smanjuje nepotrebno ponavljanje pregleda i procedura.
Govoreći o predlogu Zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar je poručio da se ovim izmjenama ne uvode izolovane novine, već da se usklađuje osnovni zakon sa razvojem digitalnog zdravlja, novim propisima u oblasti upravljanja podacima i potrebom da se zdravstveni sistem organizuje na standardizovan, interoperabilan i bezbjedan način.
- Bez jasnih pravila o: vrsti i sadržaju medicinske dokumentacije, načinu vođenja i razmjene podataka, rokovima obrade i dostavljanja, bezbjednosti i načinu korišćenja podataka - nije moguće obezbijediti ni kvalitet zdravstvene zaštite, ni odgovorno upravljanje sistemom. Zato se ovim zakonom postavlja jasan princip: pitanja medicinske dokumentacije i evidencija, sistemski se vezuju za poseban Zakon o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, čime se stvara koherentan normativni okvir za razvoj digitalnog zdravstva- naglasio je Šimun u svom obraćanju poslanicima.
Najznačajnija novina ovog Predloga zakona, kako je istakao, predstavlja formiranje Agencije za digitalno zdravlje kao samostalnog pravnog lica čiji je osnivač Vlada.
- Razlog za njeno osnivanje je potreba da digitalno zdravlje dobije trajnu institucionalnu strukturu, a ne da zavisi od projektnih rješenja i disperzovanih nadležnosti. Zakonom se detaljno uređuju: pravni položaj Agencije, njene operativne, tehničke i razvojne nadležnosti, organe upravljanja (Savjet i direktor), uslove i ograničenja za imenovanja, finansiranje i javnost rada. Agencija će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem i razvojem IZIS, obezbjeđivati interoperabilnost sistema i predlagati uvođenje novih digitalnih alata u zdravstvenu praksu. Time se po prvi put uspostavlja jedinstveni operativni centar odgovornosti za digitalnu infrastrukturu zdravstva- poručio je ministar.
Šimun je naveo i da se ovim zakonom uvodi institut mobilne apoteke kao poseban način prometa na malo ljekova i medicinskih sredstava putem specijalno opremljenih vozila, te da se pored toga njime preciziraju i uslovi za početak rada zdravstvene ustanove, kao i da se definišu uslovi pod kojima zdravstveni radnici stariji od 66 godina mogu nastaviti rad, ali i da se uređuju pitanja specijalizacija, užih specijalizacija i licenci.
Usvojeni zakoni predstavljaju okvir za dodatnu modernizaciju zdravstvenog sistema kroz digitalnu transformaciju i jačanje institucionalnih kapaciteta. Njima se unapređuje usklađenost sa evropskim i svjetskim standardima, čime se osnažuju stabilnost, predvidivost i povjerenje u zdravstvenu zaštitu.
Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno dosljednoj implementaciji usvojenih rješenja, sa ciljem da građanima obezbijedi siguran, dostupan i tehnološki unaprijeđen zdravstveni sistem, zasnovan na principima profesionalnosti, odgovornosti i javnog interesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MZ: Crna Gora gradi digitalno i bezbjedno zdravstvo – usvojeni ključni reformski zakoni

Skupština Crne Gore usvojila je sinoć Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji predstavlja jedan od najvažnijih reformskih zakonskih tekstova u oblasti zdravstva u posljednjoj deceniji. Ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je juče u crnogorskom parlamentu da usvajanje ovog zakona označava početak nove ere u razvoju crnogorskog zdravstvenog sistema i da je njime postavljen čvrst normativni temelj za sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti je rezultat temeljne analize postojećeg pravnog okvira i izazova sa kojima se suočava zdravstveni sistem Crne Gore, kao i sistemskog planiranja i obaveza koje država ima u procesu evropskih integracija. On ne donosi samo izmjene, već uvodi novu filozofiju zdravstvene zaštite, koja stavlja građanina u centar sistema, jača ulogu zdravstvenih radnika i uvodi jasna pravila i odgovornosti za sve aktere. Njegov cilj je stvaranje efikasnog, dostupnog i održivog zdravstvenog sistema, zasnovanog na prevenciji, stručnosti i transparentnosti - istakao je Šimun.
On je naveo da ključne novine u Zakonu uključuju:
· Jačanje primarne zdravstvene zaštite – širenje djelatnosti, precizno definisanje izabranog doktora, uvođenje stacionara u udaljenim sredinama i lakši pristup specijalizacijama za mlade ljekare.
· Rana intervencija i dječiji razvoj – po prvi put sistemski prepoznata kroz centre za podršku pri domovima zdravlja i Centar za rani razvoj pri KCCG.
· Centar za rijetke bolesti – uvodi se kao novi organizacioni dio sistema, sa ciljem rane dijagnostike i skrininga, uključujući na SMA i druge kongenitalne bolesti.
· Digitalizacija zdravstva – po prvi put propisana zakonska obaveza finansiranja digitalnog zdravlja, regulisana telemedicina i uspostavljena IKT infrastruktura.
· Borba protiv korupcije – uvedena jasna definicija sukoba interesa i zabrane primanja poklona i novca, uz nadležnosti etičkih komiteta.
· Preventivna pedijatrija i školska stomatologija – sistemska briga o zdravlju djece kroz skrininge i uvođenje školskih stomatologa.
· Reforma bolničkog sektora – precizno uređene dnevne bolnice, poliklinike i definisane funkcije kliničko-bolničkog centra.
· Institut za javno zdravlje – proširene nadležnosti na sve nivoe zdravstvene zaštite, uključujući vanredne situacije, skrininge i zaštitu životne sredine.
· Kontrola kvaliteta i akreditacija – uvedeni jasni mehanizmi nadzora, mogućnost sankcija i uspostavljanje sistema akreditacije ustanova po međunarodnim standardima.
· Usklađenost sa EU zakonodavstvom – zakon je u potpunosti harmonizovan sa pravnom tekovinom EU, uključujući Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija, što je važno za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i integraciju u EU.
Šimun je naglasio da novi zakon predstavlja važan iskorak ka modernizaciji zdravstvenog sistema, uvođenju evropskih standarda i obezbjeđenju ravnopravnog pristupa zdravstvenim uslugama za sve građane, posebno u ruralnim i manje razvijenim sredinama.
- Novi zakon nije kraj procesa – on je početak nove ere u zdravstvu Crne Gore. Sad slijedi njegova temeljna implementacija, kroz podzakonska akta, organizacione promjene i dalju podršku zdravstvenim radnicima, koji su ključni nosioci reforme. Zdravstveni sistem mora biti okrenut pacijentu, zasnovan na znanju i otporan na izazove vremena. Ovaj zakon je temelj za zdraviju Crnu Goru – danas i u budućnosti - poručio je ministar zdravlja.&nbsp;
On je pozvao sve građane, zdravstvene radnike i ustanove da doprinesu sprovođenju novog zakona, kako bi zdravstveni sistem postao dostupan i pouzdan za sve.&nbsp;

1250x600

1084x550

Šimun: Novi standardi u crnogorskom zdravstvu

Rukometna reprezentacija Crne Gore nastavlja kvalifikacioni put ka Evropskom prvenstvu, a naredna stanica zove se Island. Dueli protiv neugodne selekcije sa sjevera Evrope na programu su u srijedu u Hafnarfjorduru i u nedjelju u Podgorici, a ulog je ogroman, potvrda plasmana na deveto uzastopno Evropsko prvenstvo.
"Lavice“ su još u oktobru prošle godine odradile ogroman dio posla. Pobjede protiv Portugala u Podgorici i Farskih Ostrva u Toršaunu praktično su postavile temelje za novi kontinentalni nastup. Island je, s druge strane, kvalifikacije otvorio sa dva poraza, što Crnu Goru u ovom dvomeču stavlja u ulogu apsolutnog favorita.
Ipak, rukomet ne trpi opuštanje, pogotovo ne u gostima.
Ekipa je jutros otputovala preko Istanbula ka Kopenhagenu, gdje će se kompletirati tim i stručni štab, a potom sjutra ujutru slijedi let za Rejkjavik. Zbog zgusnutog rasporeda, selekcija će imati samo jedan trening uoči prvog meča na Islandu, što dodatno naglašava važnost iskustva i uigranosti koje ovaj tim posjeduje.
Crna Gora i Island su se posljednji put sastali u decembru, u glavnoj rundi Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji, kada su naše rukometašice slavile ubjedljivo 36:27. Ipak, kako ističe selektorka Suzana Lazović, taj meč je prošlost.
- Očekuju nas važni mečevi protiv Islanda u kojima nas mnogi vide kao favorita, ali ne smije da bude opuštanja. Island je kvalitetna reprezentacija, fizički su čvrste i taktički disciplinovane, bez obzira na to što smo ih ubjedljivo savladale na Svjetskom prvenstvu. Ta utakmica je iza nas i okolnosti će sada biti drugačije, kao i energija oba tima. Izazov je to što imamo samo jedan trening uoči utakmice na Islandu, ali vjerujem u tim i naše iskustvo, kao i to da će fokus biti na najvišem nivou tokom svih 60 minuta. Ključna će ponovo biti odbrana, uz disciplinu koju moramo da pokažemo u napadu- kazala je Lazović.
Jasna poruka, bez kalkulacija, bez oslanjanja na staru slavu, već sa punim gasom od prvog minuta.
Dvomeč sa Islandom mogao bi da zaključi priču oko plasmana na EHF Euro 2026 i donese još jedno veliko takmičenje generaciji koja već godinama drži Crnu Goru u samom vrhu evropskog rukometa. Deveti uzastopni nastup bio bi potvrda kontinuiteta kakvim se može pohvaliti mali broj selekcija na Starom kontinentu.
Nažalost, tim je pred put ostao bez Andrijane Tatar. Pivotkinja je doživjela tešku povredu u dresu mađarskog Mošonmađarovara, pokidala je prednji ukršteni ligament koljena na utakmici protiv Kozarmišlenja i neće biti u konkurenciji za predstojeće mečeve. Veliki peh, ali i dodatni motiv za ostatak ekipe da odigra i za nju.
Za duel u Rejkajaviku, Lazović će dakle, na raspolaganju imati 15 igračica i to golmanke Armel Atingre i Mariju Marsenić, krila Dijanu Mugošu, Ivonu Pavićević, Nađu Kadović, Ninu Bulatović i Anastasiju Marsenić, pivote Tatjanu Brnović i Ivanu Godeč, te bekove Đurđinu Jauković, Elenu Mitrović, Minu Novović, Itanu Grbić, Mateu Pletikosić i Nikolinu Marković.
Island prvo, Morača potom. Dvije utakmice, 120 minuta fokusa, i prilika da se nastavi niz odlazaka na EP. 
&nbsp;

''Lavice'' nastavljaju kvalifikacije: Na putu ka EP prva prepreka Island

U američko-izraelskim napadima na Iran poginulo je 555 ljudi, saopštilo je iransko društvo Crvenog polumjeseca.
&nbsp;Kako su naveli, napadi su pogodili 131 grad u Iranu, a operacije spašavanja, pružanja pomoći, transporta i medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih su u toku.
&nbsp;Direktor Uprave za upravljanje krizama Istočnog Azerbejdžana takođe je saopštio da su tokom protekla dva dana napadnute različite lokacije u gradovima Tabriz, Sarab, Maragheh i Shabestar, što je rezultiralo s ukupno 42 smrtna slučaja, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Broj poginulih u raketnom napadu na osnovnu školu Shajre Tajiba u pokrajini Hormozgan u subotu navodno je porastao na 148. 
 
Lokalni zvaničnik rekao je da je u napadu povrijeđeno više od 95 osoba, od kojih su većina bili učenici. 
 
Te brojke nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

Crveni polumjesec: 555 ljudi poginulo u američko-izraelskim napadima na Iran

Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju podnijelo je 26. februara Osnovnom sudu u Cetinju optužni predlog protiv policijskog službenika D.Ć. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Prema navodima tužilaštva, okrivljeni je 12. avgusta 2022. godine, ispred Cetinjski manastir, očigledno nesavjesno postupao u vršenju službe.
Sumnja se da je, na zahtjev oštećenog koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede projektilima ispaljenim iz vatrenog oružja od strane sada pokojnog Vuka Borilovića, odbio da mu pruži pomoć.
- U radnjama okrivljenog, po ocjeni ovog tužilaštva, stekla su se sva bitna obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi- saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju.
O daljem toku postupka odlučivaće Osnovni sud u Cetinju.

ODT Cetinje: Optužni prijedlog protiv policajca zbog nesavjesnog rada tokom zločina u Medovini

Lidija Kordić je jedna od najautentičnijih glumica mlađe generacije regionalne scene. Od Kotora do internacionalnih setova, njen put — put zvijezde u usponu, Lidija gradi sa jasnim umjetničkim pečatom. Ostvarila je niz zapaženih uloga u značajnim regionalnim i međunarodnim projektima, među kojima se izdvajaju uspješna TV serija Atatürk, zatim Močvara, kao i filmovi Radnička klasa ide u pakao, Sirin i Elegija lovora.&nbsp; A, na svečanoj ceremoniji u Berlinu uručeno joj je priznanje „Evropske zvijezde u usponu 2025“, koje je zavrijedila ulogom u italijanskom filmu Diva Futura. Film je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu, a Lidija je prva glumica iz Crne Gore koja je dobila ovo značajno priznanje. Publika je trenutno prati u hrvatskoj seriji Divlje pčele, gdje tumači Zoru Runje. „Na samom početku, samo sa kratkim opisom lika, zaljubila sam se u Zoru jer me jako podsjetila na mene prije 13 godina. Uvijek sam bila i ostala zaljubljena, treća sam sestra i privatno, imam i mlađeg brata, tako da mi je sve to na prvu bio predivan throwback. Kasnije, kako su scenariji epizoda pristizali, bilo mi je teško da je samoj sebi odbranim. Ipak, &nbsp;ristala sam da moja Zora ima svoj svijet, da pokušava najbolje što može da se izbori sa životnim situacijama i blagim zanemarivanjem od strane sestara, i da joj u toj izgradnji pristupim sa jedne odbrambene strane.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zora joj je donijela mnogo više od uloge — nominaciju za Večernjakovu ružu, najstariju i jednu od najprestižnijih medijskih nagrada u Hrvatskoj, u kategoriji novog lica godine, ali i jedno novo samopropitivanje. Ipak, kada govori o učenju, Lidija ne razdvaja lik od procesa. „Ne bih rekla da je učenje na ovom setu vezano samo za moj lik. Rad na ovako velikom projektu definitivno mi je pomogao da budem spremnija i fokusiranija, da treniram emocije u zavisnosti od scene. Tempo je brz – u početku mi je bilo upitno da li ću se snaći, ali sam se brzo adaptirala. Mnogo sam srećna što imam tako dobru ekipu, s kojom i najzahtjevniji posao prolazi kroz smijeh i šalu.“ Možda je publika upravo tu prepoznala iskrenost — u balansu između discipline i emocije. Na pitanje postoji li lik koji je u njoj ostao duže nego što je željela, kroz smijeh kratko kaže: „Preskačem pitanje, ne znam kako da odgovorim (osmjeh).“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zoru ne doživljava kao prolaznu epizodu. „Kad se proces završi, pozdravim se i s ulogom. Mada, sada je već drugačija situacija – sa Zorom se družim devet mjeseci, a ako se budu snimale i ostale dvije sezone, to će biti tri godine u jednom liku.“ Kada joj ljudi kažu da se prepoznaju u njoj, ne doživljava to kao pritisak. „Naravno da mi je to kompliment. Voljela bih da me ljudi pamte kao dobru osobu i da iz mojih iskustava shvate da ništa nije nemoguće. Svaki takav komentar čuvam u srcu – ispunjava me i inspiriše za dalje.“ Priznanja, kaže, nisu promijenila suštinu, ali jesu joj donijela jasnu viziju. „Još uvijek nisam u poziciji da u potpunosti biram uloge, ali definitivno imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim. To nema veze s nagradama, već s odrastanjem i momentom samospoznaje kada zaista ne želite da radite ništa što vam se ne radi i što nema veću svrhu u vašem životu.“ Na pitanje o strahu da bi je uspjeh mogao udaljiti od onoga suštinskog zbog čega je počela da se bavi glumom, odgovara da je unutarnji glas njen najvažniji kompas. „Kod mene ne postoji ta opcija. Često sam s glavom u oblacima, ali sam i prilično racionalna. Imam svoje ciljeve, prioritete i naučena sam šta su prave vrijednosti. Moj unutarnji glas je moja sloboda i moj univerzum koji čuvam pod staklenim zvonom – to mi niko ne može ukrasti.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Osim glume, Lidijin paralelni svijet oduvijek je muzika. Ne bira između ta dva pravca. „To su moje dvije najveće ljubavi u umjetnosti, dva pravca koja me prate cijeli život i nikada nisam pristala da biram između njih. Postoji vrijeme za jedno i vrijeme za drugo, a nekad se – vrlo često – spoje u jedno, i to mi je najdraže. Istina, sloboda, ljubav, rasterećenje – nazovite kako želite.“ Posebno emotivno govori o saradnji sa bendom Zoster. Dugogodišnja je obožavateljka benda. Još od srednje škole obožava njihove pjesme, a dolaskom u Sarajevo upoznala je Adisa Sirbubala. Saradnja je krenula spontano, kroz koncerte i prijateljstvo koje je raslo, da bi je kasnije pozvao da pjeva back vokale za bend. „Ne mogu da opišem koliko su me ti dragi ljudi inspirisali i koliku su sreću prenijeli na mene. Ono što je najdivnije jeste da su svi toliko kul i toliko predivni koliko i zvuče. “ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh5AVRqH0zcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Kotora krenuo je put Lidije Kordić. Glumu je profesionalno usavršavala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a već tokom studija skrenula je pažnju snažnim glumačkim kreacijama. „Volim Crnu Goru. Uvijek naglašavam svoj akcenat kad sam negdje gdje sam jedina iz Crne Gore — to baš volim da radim. (osmjeh) Moj život je prosto trebalo da ide ovim putem i zahvalna sam na svemu. Odlazak iz Crne Gore me jeste promijenio u smislu da se brže adaptiram, snalazim i da mi ništa nije teško ako nemam sigurnost. Zaista sam zavoljela ovakav način života. A Crnoj Gori vraćam se stalno.“ S obzirom na angažmane širom regiona i šire, pitali smo je da li se ikada osjeća „između“ — između zemalja, jezika i identiteta. „Stalno se osjećam između. Kao što sam rekla, volim ovaj način života, ali već duže vrijeme osjećam da mi treba moje mjesto. Živim u koferu — to je predivno — ali potreban mi je dom odakle sve kreće. Trenutno sam na tri mjesta istovremeno. Ipak, ništa od toga ne doživljavam negativno. Idem tamo gdje me život odvede. Sve će doći na svoje mjesto baš kada treba. Do tada skupljam znanje, iskustva, mnogo novih ljudi, radim ono što najviše volim i ne mogu biti srećnija.“ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2F_leedee_%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje šta trenutno uči o sebi, a da nema veze s karijerom, odgovara: „Učim se strpljenju. Učim da cijenim svoj rad i sebe. Ovo je period u kojem se posvećujem sebi, svom poslu i onom unutarnjem glasu o kojem smo govorili.“ Uskoro bi trebalo da započne jedan važan projekat, ali detalje još ne otkriva. S nestrpljenjem iščekuje i informacije o izlasku filma Mladi Staljin, snimanog u Gruziji. „Tome se mnogo radujem jer mi se čini da je ta uloga izvukla najbolje iz mene.“ Autorka teksta: Marina Strugar

Lidija Kordić: Imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo