<p>Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman<b> Siniša Bjeković </b>u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma,<b> </b>ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.</p>
<p>Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;</p>
<p>Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.</p>
<p>- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.</p>
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
<p>Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.</p>
<p>- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.</p>
<p>U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.</p>
<p>- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.</p>
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
<p>Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.</p>
<p>- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.</p>
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
<p>Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.</p>
<p>- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.</p>
<p>U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“</p>
<p>Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.</p>
<p>Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.</p>
<p>Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

<p>Abraham Linkoln je definisao demokratiju kao vladavinu iz naroda, od naroda, za narod, smatrajući da narod daje mandat vlasti, koju su sami izabrali, da vlast vrši u korist naroda i za opšte dobro. I to lijepo zvuči kad smo na nivou opštih definicija, ali ulazimo u problem kada se pozabavimo praktičnom primjenom demokratskih principa, posebno u sadašnjim vremenima kada su liberalne ideje u teškoj defanzivi i kad je prostor prepušten desničarskim ideologijama, populizmu, nacionalizmu i fasadnoj demokratiji.</p> <p>Po definiciji u demokratiji vlada pravilo većine, koja se definiše, trebalo bi, na demokratskim i fer izborima. Međutim, sve je veći i veći broj zemalja, među njima i Crna Gora, u kojima su izbori izvor manipulacija svake vrste: od medijske zloupotrebe, nečasnih kampanja, populizma, lažnih obećanja, kupovine glasova i različitih vrsta kontrole birača. Nećemo pogriješiti ako kažemo da svjedočimo sve više i više da u većini zemalja vlast koristi sve državne resurse i vrste zloupotreba kako bi se održala.</p> <h2>Kriminalizacija kritičara</h2> <p>Vinston Čerčil i Dž. Nehru su pisali da demokratija ima mnogo mana, ali da je najmanje loša od svih drugih oblika uređenja društva. Da ima mnogo mana, uvjeravamo se svakog dana. Čini se da se pronalazi sve više prostora u demokratijama da se one pretvore u svoju suprotnost. Princip vladavine većine sam po sebi ne garantuje djelovanje vlasti u korist opšteg dobra i u samoj političkoj istoriji postoji bezbroj primjera u kojima imamo tiraniju većine koja nije ništa bolja od tiranije manjine ili oligarhija. Mala je utjeha kad smatramo Crnu Goru kao jednu od njih, što je to sve više opšta tedencija i što, čak, zemlja koja je rodonačelnik demokratskih principa, USA, sve više liči na zemlje sa autoritativnom vlašću.</p> <p>Pojedini politički mislioci i filozofi pisali su o presudnoj ulozi obrazovanja i vaspitanja u demokratiji. Ako bi se analiziralo stanje demokratije u Crnoj Gori, a i u mnogim drugim zemljama, moglo bi se konstatovati da su ogromni deficiti u obrazovanju i vaspitanju građana, posebno mladih generacija o benefitima demokratskih principa i kad je pitanju kvalitet života, i stanje ljudskih prava, suvereniteta, primjena zakona, ograničenja vlasti, socijalna pravda, politički pluralizam... Umjesto da se stimuliše kontrola vlasti, kritički odnos prema njenom djelovanju, ograničava zakonima svaka zloupotreba, velik broj građana, iz potpuno iracionalnih razloga, iskazuje neprijateljstvo prema takvim pojavama i često povlađuje vlastima u njihovom kriminalizovanju i dehumanizaciji svih koji djeluju u tom pravcu. Što je još gore, aplaudira se zloupotrebama vlasti ako se primjenjuju prema neistomišljenicima.</p> <p>Ustav, striktna i neselektivna primjena zakona, striktna podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, nezavisnost institucija, sve su dostignuća koja su u korist građanina, zaštite njegovih prava i preduslov ekonomske i svake druge uspješnosti države. To su temelji svakog uspješnog društva. Narod, ili bolje rečeno građani države koji ne kažnjavaju na izborima one koji ne poštuju odluke suda, Ustav i zakone, koji promovišu partijsko zapošljavanje, kakistokratiju umjesto meritokratije, koji aplaudiraju gebelsovštini u kriminalizaciji i dehumanizaciji političkih protivnika, ne mogu se smatrati zrelim narodom, ili građanima, već sebe svrstavaju u intelektualne i moralne marginalce, nesposobne da svom potomstvu grade bolju budućnost. Umjesto da pripadnost naciji, crkvi, budu duboko intimne stvari, nezrele osobe se poltički identifikuju sa njima i gube racionalnost u procjeni opšteg dobra, a samim tim i sopstvenog.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216111240_3605af4ebf64ef4b0c47d80046778d552ed390b3e4ea2066338f8bc55d111a4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216111240_3605af4ebf64ef4b0c47d80046778d552ed390b3e4ea2066338f8bc55d111a4d" data-rendition-name="original" width="1908" height="1078" loading="lazy" alt="Milan Knežević"> <figcaption>ONTOLOŠKI PLACDARM SRPSKE POLITIKE PREMA CRNOJ GORI: Poslanici nekadašnjeg Demokratskog fronta<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>Otrov Demokrata</h2> <p>Nažalost, dobar dio građana Crne Gore naginju dvijema državama koje teško mogu biti uzor za demokratsko društvo – Rusiji i Srbiji. Čak bi se moglo reći da bi Crna Gora bila najbliža demokratskom uređenju kad bi radilo sve suprotno od onoga što karakteriše te dvije zemlje. Očigledan uticaj tih zemalja najbolje se ogleda u djelovanju Demokrata, ZBCG i dijela PES-a.</p> <p>Način kako Demokrate „uređuju“ bezbjednosni sektor najbolje ilustruju riječi ministra policije da nije problem ako se od 50 otpuštenih ljudi u policiji njih pet otpusti bez osnova. Nadam se da će se jednog dana naći među tih pet ne bi li shvatio monstruoznost svojih riječi. Radi se o ljudima očiglednih kompleksa i one čuvene „daj ljudima vlast da vidiš kakav je čovjek“. Njihove javne tirade u parlamentu, medijima i uopšte u javnom prostoru ravni su otrovu neke najgore rospije, što govori o njihovom duboko nedemokratskom karakteru i fasciniranosti Vučićevim obačunavanjem sa opozicijom u Srbiji. Da ima nezavisnog tužilaštva bili bi upozoreni da je optuživanje političkih protivnika i zakonski neprihvatljivo. Odgovran političar svoja saznanja saopštava u tužilaštvu, a ne vodi prljave kampanje u javnom prostoru.</p> <p>Najnovija „moda“ u Crnoj Gori je ambicija da se sve tri grane pripodobe sopstvenoj volji. Ako je neko nezadovoljan odlukama sudova, on bi da ih uredi po svom nahođenju. I uvijek ista matrica da se radi o „starim kadrovima“, iako je Crna Gora dugo trpjela i trpi kadrove iz velikosrpskih devedesetih, uključujući i one koji su utočište od rata pronašli u Crnoj Gori. Taj benevolentan odnos „zajedničkog DPS-a“ prema prijemu izbjeglica iz bivših jugoslovenskih republika u velikoj mjeri je promjenio nacionalnu strukturu u Crnoj Gori, što ne bi bio problem da nije promjenjena i politička slika Crne Gore. Prihvat od strane Crne Gore nijesu uzvratili lojalnošću crnogorskoj državi.</p> <p>O ZBCG ne treba trošiti riječi, oni su ontološki placdarm srpske politike prema Crnoj Gori. Gotovo komično djeluje anesteziranje građana Crne Gore od strane nekih navodno proevropskih stranaka da se radi o „ljubiteljima“ evrointegracija i demokratizacije Crne Gore. Iz čistog oportunizma ne iznose otvoreno svoje stavove, to su prepustili svojoj ideološkoj braći iz Crkve Srbije. Jedino što</p> <p>otvoreno rade jeste da su uprli sve svoje snage ne bi li u potpunosti demonizovali najobrazovaniji, nacivilizovaniji i najevroatlanskiji dio parlamenta, da bi, kako otvoreno priželjkuju, bio zabranjen njihov rad. U tom cilju dovode tobožnje svjedoke, instruisane da pjevaju pjesmice napisane na notama Jola Vučurevića i sličnih „evromanijaka“. Jer bi u takvim uslovima nabolje i bez organizovanog protivnika, ispunili svoje programske ciljeve. I nijesu oni jedini. Većina konstituenata vlasti kao jedini način da opstanu na vlasti ne vide svoje kvalitetete, već uništenje boljih od sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250430140428_c889cba1e8f6fd1b40e851e10d89c081d3dc89b1f56db52fa2fa505e42748d36.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250430140428_c889cba1e8f6fd1b40e851e10d89c081d3dc89b1f56db52fa2fa505e42748d36" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> <figcaption>MONSTRUOZNE RIJEČI: Danilo Šaranović<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>Sporazum sa UAE</h2> <p>Mnogi su se slatko izasmijali pisanju beogradskog Danasa, njegove političke urednice, da su Srbiji potrebni ljudi kao Zdravko Krivokapić, Jakov Milatović i Milojko Spajić. Mada vjerujem sličnih imaju na izvoz, bez problema bi ih trebalo „pozajmiti“ Srbiji, da ih usreći, kao što su „usrećili“ Crnu Goru. Možda im pomjere koje brdo da im se ne obrušava na autoput, ili da na Dunavu nikne Alabarova Karaburma na vodi.</p> <p>Kad smo već kod Alabara, nikako da nam neko bar malo ekonomski pismen iz Vlade objasni zašto u međudržavnom ugovoru sa UAE piše da će se investicije smatrati javnim interesom, ako nemaju namjeru da ne poštuju zakone Crne Gore, posebno urbanističke planove i urbanističke uslove, ili zakon o javnim nabavkama? Ko to nadređenim aktom stvara uslove koje neće koristiti u toku realizacije konkretnih poslova? Nije li to potcjenjivanje i vrijeđanje pameti Crne Gore? Čemu ta prazna ubijeđivanja kad je dovoljno promijeniti međudržavni ugovor i umjesto karaktera javni interes, staviti u skladu sa urbanističkim planovima i zakonima Crne Gore? Opet šara, dara i mara i varanje građana Crne Gore!</p> <p>Tomas Džeferson je isticao da se svaka vladavina degeneriše ako je povjerena samo onima koji narodom vladaju i da je jedini pouzdan nosilac vlasti narod, koji treba i obrazovati za demokratiju. Možda ovaj tekst nije dovoljno edukativan za mnoge građane Crne Gore, ali se plašim da kad budu postali svjesni u kakvu bulu su se uvalili tada će biti kasno za bilo kakvu reakciju. Teško je biti u koži onoga ko bude crnogorsku ekonomiju, potrošnju i spoljnje zaduženje dovodio u održive proporcije. Pa se zapitajte, dok trošite nezarađeni novac, koja je to novostvorena vrijednost, nova investicija zaslužna za to?</p> <p>Politika se u Crnoj Gori može uozbiljiti jedino ako neka buduća vlast, odnosno budući državni tužilac, pokrene postupke za svako kršenje Ustava, zakona, procedura, za svaku lažnu optužnicu, nezakonit pritvor, ili nezakonito dug pritvor bez podizanja optužnice, nepoštovanje ljudskih prava pritvorenih lica...</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615110612_9a4cd3554e813834fe4eb5cf434289a248621325205164754688adede26a9115.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250615110612_9a4cd3554e813834fe4eb5cf434289a248621325205164754688adede26a9115" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić UAE ugovor "> <figcaption>POTCJENJIVANJE I VRIJEĐANJE CRNE GORE: Ugovor sa UAE neusklađen sa crnogorskim zakonodavnim okvirom<span>(Photo: Vlada Crne Gore )</span></figcaption> </figure>

Zašto demokratija?

<p>Građani Cetinja će i večeras blokirati magistralni put Podgorica-Cetinje u mjestu Kruševo ždrijelo s početkom u 17.26 sati.&nbsp;</p>
<p>Blokada će, kako je najavljeno, trajati do 20.26 sati.&nbsp;</p>
<p>Oni ove mirne blokade organizuju duže od tri mjeseca iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.</p>
<p>A kako je saopšteno iz AMSCG-a, zbog protesta će saobraćaj biti obustavljen od 17.20 do 20.30 sati.&nbsp;</p>

Cetinjani danas blokiraju Kruševo ždrijelo na tri sata

<p>Poezija je besmrtna. Ako je poezija. A poezija Česlava Miloša i Josifa Brodskog to, bez sumnje, jeste. Kad su 90-ih godina, dok je Bosna i Hercegovina gorjela u vatrama zločina, i plivala u krvi, koju su prolivali ratni zločinci i budući svetitelji Srpske crkve, Miloš i Brodski pisali o iskonskom zlu i onima koji ništa ne čine da zlo zauzdaju, činilo se da su to ipak samo pjesme za Bosnu, za Sarajevo. Brodski je tad zapisao:</p>
<p>„Dok žohara gnječite, pijuckate</p>
<p>viski, prepone svoje češkate,</p>
<p>dok ruka oko mašne se trudi,</p>
<p>ginu ljudi“.</p>
<p>Pisao je i tekstove o pokolju koji se događao u BiH. I drugi nobelovac, Česlav Miloš, pokušao je probuditi ravnodušnu Evropu i svijet. U pjesmi „Sarajevo“ Miloš piše: „Sada bi bila potrebna revolucija/ali hladni su oni koji nekoć bijahu vreli/Kad ubijana i silovana zemlja zove u pomoć Evropu, u koju je povjerovala/oni zijevaju“. U kontekstu literature, svaki pjesnik bi volio da njegova poezija nadživi i njega i ono o čemu pjeva. Ipak, u ovom slučaju, u ovim okolnostima, vjerujem da niti jedan od njih dvojice ne bi bio nesrećan da njihova poezija nije nadživjela bosanskohercegovačke traume. No, ona se i danas čita, nekim drugim glasom, na nekom drugom kontinentu. I svijet i Evropa zijevaju dok silovana zemlja zove u pomoć. I svijet i Evropa su ravnodušni dok ljudi ginu. Koga briga za Palestinu? Palestina nema minerale?</p>
<p>Dok Izrael sistematski ubija Palestinu, i u Iranu započinje novi krvavi pir, uz blagoslov pomahnitale Trampove Amerike, pjesme Brodskog i Miloša, napisane početkom 90-ih, žive svoj novi život. Poezija Mahmuda Derviša nikad nije oponašala stvarnost kao što to čini danas. Iako već odavno nema Mahmuda Derviša, iako je i u času kad je napisana i objavljena bila vjerodostojno svjedočanstvo zla. Čini se da cijeli svijet gori u plamenu ludila nekoliko monstruma, kojima je mjesto u tamnici. U sudnici za ratne zločine.</p>
<p>I danas, kao i onda, sijači smrti svoje ruke, krvave do ramena, i biografije osvjedočenih masovnih ubica, zatrpavaju gomilom laži. Da su bar malo vještiji, pa da varijacije na temu ne budu istovjetne, možda bi im neko i povjerovao. Kad su Bosnu razarale granate, snajperi, tenkovi, izgovor za ubistvo bio je isti. Terorizam. I beskompromisna borba protiv terorizma. Zapravo, terorizam je ono što nam decenijama prodaju kao rješenje za bezbrižnu budućnost. Terorizam je ono što se događalo u Bosni, ono što se događa u Palestini. I za se čiju se to budućnost bore? Đece ubijene u Sarajevu, u genocidu u Srebrenici, ili izgladnjele i žedne đece koja su u redu za hljeb raznesena granatom u Gazi? Više od 8000 Bošnjaka, samo u Srebrenici, umrlo je od metka i noža koji su bili vjesnici „bolje budućnosti“. 1601 dijete ubijeno u Sarajevu uskraćeno je za budućnost. 50 hiljada ubijenih Palestinaca ostalo je bez budućnosti. I onda, čiju to budućnost brane masovne ubice? U čije ime Izrael danas sije smrt? Kako se dogodilo da najveće žrtve nacizma u Drugom svjetskom ratu čine isto što i njihovi dželati? Jer upravo to čine, i ovo jeste rat. Treći svjetski rat. A ako naglas kažete da je izraelski režim zločinački, nema sumnje da će vas proglasiti za antisemitu. Ako naglas izgovorite istinu o ludilu Donalda Trampa, bićete proglašeni za mrzitelja Zapada. Ako je tako, onda sam i jedno i drugo. Ako je preporuka ćutanje na masakr nevinih civila, koji gladni i žedni, umiru u redu za hljeb i vodu, onda se moram oglušiti o preporuku i pogaziti bonton koji nalaže da nas se smrt drugih ne tiče.</p>
<p>U svom najnovijem istraživačkom uratku, J. J., prva propagandana olovka jednog režimskog glasila, u razgovoru s politički izabranim direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao gorući problem i najveću opasnost po bezbjednost Crne Gore označava „islamističke usamljene vukove“. Jeste, zaista zvuči zastrašujuće. Islam, usamljenost, vukovi? Važno je da to nijesu Putinovi „Noćni vukovi“, militaristička bratstva bliska Srpskoj crkvi, neočetnički pokreti i kojekakvi miholjski zborovi. Ovo su valjda kulturno-umjetnička društva, koja ne zavređuju ni slovo u serioznim istraživačkim tekstovima novinarke koja je prije nekoliko godina građanske aktiviste proglasila zlim teroristima. Bez posljedica, bez odgovornosti.</p>
<p>Dok svijet gori, mi smo, i dalje zagledani u Ameriku. U Ameriku koja je upalila lomaču. U Evropu. Mi očekujemo spas od onih koji euforično plješću genocidu nad Palestincima? Nad razorenim domovima, školama i bolnicama u Gazi. Zar će nas takvi izbaviti iz blata klerikalizma i vladajućeg šovinizma? Takvi će osuditi Metodija koji slavi četničke koljače, a partizane naziva monstrumima? Joanikija i ostale političare u mantiji? Neće. To, ipak, moramo sami. Čak i po cijenu da nas J. J. nacrta na mapi BIRN-a. Čak i ako nam kažu da mrzimo Srbe, jer ne volimo Ratka Mladića.</p>

Kad žrtva postane dželat

<p>Podgorička policija rasvijetlila je tešku krađu u jednom ugostiteljskom objektu u Siti kvartu i podnijela krivičnu prijavu protiv 16-godišnjaka, osumnjičenog da je 11. juna ove godine ušao u objekat, izvršio premetačinu i otuđio pazar u iznosu od 13.323 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;</p>
<p>Operativnim radom,kako se navodi, policija je identifikovala osumnjičenog maloljetnika, kod koga je kasnije pronađeno 15.000 eura, dok je oštećenom vlasniku vraćen ukradeni pazar.</p>
<p>- Prilikom kontrole još jednog maloljetnika, koji se nalazio u društvu osumnjičenog, policija je oduzela 31.840 eura, radi daljih provjera i utvrđivanja porijekla tog novca, u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici. Sumnja se da novac potiče od učešća u igrama na sreću - navedeno je u saopštenju UP.&nbsp;</p>

Policija podnijela krivičnu prijavu protiv maloljetnika, oduzeto preko 45.000

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: zaposljavanje-i-radni-odnosi

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

Zašto demokratija?

Cetinjani danas blokiraju Kruševo ždrijelo na tri sata

Kad žrtva postane dželat

Policija podnijela krivičnu prijavu protiv maloljetnika, oduzeto preko 45.000

PRATITE TVe UŽIVO