Bio sam presrećan što se pojavilo uho i duša od čovjeka koji o meni ne zna ništa i koji je, bez predrasuda i čista srca, mogao pogledati moje pjesme i procijeniti da je to vrijedno - poručio je Zlatan Stipišić Džiboni na promociji zbirke poezije „Zastave potonulog carstva“ koja je sinoć održana u Podgorici. Ova knjiga je objavljena na španskom i maternjem jeziku zahvaljujući inicijativi pjesnika, izdavača i profesora književnosti - Karlosa Roberta Gomeza Berasa i njegove supruge - i to isprva van granica Balkana, u Puerto Riku. U tome im je pomoglo hrvatsko Ministarstvo kulture koje je dalo grant za prevod pjesama na španski jezik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022061036_39925e6bb0bfdc619e6bc4414aa4a5ac6068d50808aee0b25e847d2a8ce0eee7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022061036_39925e6bb0bfdc619e6bc4414aa4a5ac6068d50808aee0b25e847d2a8ce0eee7" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Knjiga"> <figcaption>„Zastave potonulog carstva“(Photo: Portal ETV/A.I.)</figcaption> </figure>  Gomeza je Džiboni, kako je precizirao na promociji, „dotakao“ pošto je njegova supruga, koja je porijeklom iz Hrvatske, najčešće slušala njegove i pjesme Olivera Dragojevića. - Kada se moja supruga preselila u Puerto Riko puštala je muziku sa Balkana i to su uglavnom bila dva autora: Oliver (Dragojević) i Džiboni. Nijesam razumio sadržaj njihovih pjesama, ali mi se dopala muzika - a ako ne razumijete nešto, a sviđa vam se - onda je to poezija. Tražio sam da mi prevede njihove pjesme i onda sam rekao: „ova dvojica su pjesnici“. To je bio početak svega ovoga - naveo je Gomez.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022061036_877f39919142a073426e0b2f1ad8fd34c158407fc8a7e53ccc8f1f27e338e00f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022061036_877f39919142a073426e0b2f1ad8fd34c158407fc8a7e53ccc8f1f27e338e00f" data-rendition-name="original" width="3214" height="2411" loading="lazy" alt="Karlos Robert Gomez Beras"> <figcaption>Ako ne razumijete nešto, a sviđa vam se - onda je to poezija: Karlos Robert Gomez Beras(Photo: Portal ETV/A.I.)</figcaption> </figure>  Džibonijeva „Nijesi više moja bol“ bila je čak inspiracija i za jednu njegovu pjesmu. - „Nijesi više moja bol“ je moja omiljena. To me pokrenulo da napišem pjesmu koja je njome inspirisana. Rekao sam supruzi: „možda se ovih dana susretneš sa Džibonijem - da mu daš ovu pjesmu“, ali je ona pitala što bi to čekali i kontaktirala ga. Tri sata kasnije je stigao odgovor - da bi želio da vidi još pjesama - ispričao je Gomez. <h2>VELIKANI SRAMEŽLJIVO IŠLI U KORICE</h2> Džiboni je naglasio da smo posljednjih decenija u etru imali ljude poput Branimira Štulića, Đorđa Balaševića i Arsena Dedića koji su bili vrijedni - a uvijek sramežljivo „išli u korice“. - Pa čak i Arsen Dedić - iako je najopravdanije ukoričen. Nije ni on bio do kraja srećan sa tim tretmanom. Ako se na ovaj način nalaziš u jednoj pojavnosti šou biznisa - to donosi dozu banalnosti kad se razmišlja ozbiljno o onome što pišeš. Ja sam ustvari bio sam presrećan što se pojavilo uho i duša bez predrasuda, čovjek koji o meni ne zna ništa i koji je mogao pogledati to što piše čista srca i donijeti zaključak da je vrijedno i da ide u korice. To je za mene bilo pomalo nestvarno jer nijesam osjećao da za to imam hrabrosti - naveo je Džiboni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022061044_d88dda745e37dd5400f594b250bc2fb309c3ec24fb3bcff2bb5bd93a96351426.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251022061044_d88dda745e37dd5400f594b250bc2fb309c3ec24fb3bcff2bb5bd93a96351426" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Knjiga"> <figcaption>„Zastave potonulog carstva“(Photo: Portal ETV/A.I.)</figcaption> </figure>  Smatrao je da pjesme kad im izmakneš muziku - &nbsp;koja donosi veliku atmosferu koja se šulja između stihova - za „ukoričenje“ stvarno moraju biti moćne. - Gomez me nagovarao da bude više pjesama nego što sam ja dozvoljavao. Na kraju sam se odlučio za 31 pjesmu, što za 39 godina moje karijere nije baš ni puno - ali nije ni malo. Išao sam po svome sudu i to je to iza čega stojim. To su moje kosti i moja koža - rekao je Džiboni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022061036_8ae1290e151e834c1fdf5c2d5c5fedbfbeec56927b8e8eb0916a9ac2f39f7ecc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251022061036_8ae1290e151e834c1fdf5c2d5c5fedbfbeec56927b8e8eb0916a9ac2f39f7ecc" data-rendition-name="original" width="2672" height="1913" loading="lazy" alt="Džibo"> </figure>  Ova zbirka satkana je od dva ciklusa - pod nazivom „kosti“ i „koža“. Kosti su, kako je rekao, pjesme koje nijesu o ljubavi nego o njegovim razmišljanjima. - Ne kažem da su o stavovima nego o razmišljanjima jer je stav tvrd, on je bunker. Ja ne mogu živjeti u bunkeru, želim sebe demantovati za 15 dana - istakao je on. Pjesme pod „kožom“ su, kako je dodao, o njegovim osjećajima. <h2>BEZ MARKESA, KIŠA, PAMUKA 80 ODSTO PJESAMA NE BI POŠLO DALJE OD „TRALALA“</h2> Džiboni je naglasio da za jednu pjesmu nekad ima stotinu „rješenja“, a da ni sa jednim nije zadovoljan. - Želim da me pjesma iznenadi, kao da nije moja. Trudim se da ne smetam pjesmi kada se dogodi - rekao je on. Dosadno je, podvlači on, ako dopustiš zanatu da prevlada. - Mora postojati doza euforije dok pišeš. Volim bit nenormalan za vrijeme tog procesa - decidan je Džiboni. Uz to je istakao i važnost autora koje je najviše volio da čita. - Da nije bilo Gabrijela Markesa, Danila Kiša, Orhana Pamuka, ne bi 80 odsto pjesama mogao dovesti dalje od „tralala“ - poručio je Džiboni. <h2>GLUPOST I POHLEPA HOMO SAPIENSA</h2> Pojasnio je da u svojim pjesmama glavnu riječ daje prirodi - i to zbog razočarenja u homo sapiensa - odnosno jer je uvjeren da ovakav tempo života naše tetive, kosti, mozak i duša ne mogu nositi.&nbsp; - Tužan sam zbog gluposti i pohlepe homo sapiensa koji bi trebalo da živi sa prirodom - jasan je Džiboni. Drvo je zato za njega jako važno kao simbol. - Živim u prirodi jer sam odrastao u gradu sa 200.000 ljudi, pa išao u sve veće gradove. U jednom trenu sam završio u Berlinu koji je bio omeđen zidom, ljudi otuđeni - neki krasni, neki malo manje. Lunjao sam po svijetu - ali moja mjera je uvijek bila mala. Želio sam biti malo sam. Volim prošetat i čut svoje misli - znači što dalje od velikog grada. Iz nekog razloga me ta zemlja počela opuštati jer sam vidio živi po svom kalendaru za razliku od ljudi - naveo je Džiboni. Stabla i drveće puno toga su mu, kaže, objasnili. - Oko kuće imam čemprese, krasni su za vidjeti - kao ljudi na položaju te gledaju s visoka, a plod im je šišarka - od toga ni salate, ni čaja, ni ručka ni večere, ništa. Pod nogama ti se mota i crpi iz tebe sve što valja - korov i ostaje jedino što vrijedi: voćke - masline, šipak, limun itd. To funkcioniše isto kao u našem svijetu: volio bih se što više u životu družit s voćkama - ljudima voćkama - naglasio je Džiboni. Drvom nije, kaže, fasciniran samo kao biljkom - nego i materijalom. - Od njega se prave instrumenti, lađe, barke... To je jedini materijal kojem daješ ime. Jedino brod ima ime po ženi, mami, ćerci... To je jedino biće koje ne diše - a živo je - rekao je on.&nbsp; Parket, kako je dodao, ili zrači dobro ili ne. - Ima stanova od 150 kvadrata gdje se ljudi ne slažu, a malih studentskih soba đe se 20 natrpa njih - a prijatno je jer drvo pamti - ocijenio je Džiboni. <h2>PJESMOM U SVOJ SVIJET</h2> Publici je saopštio da je počeo da piše kao dijete - tako bježeći u svoj svijet. - Pao sam u more kad sam imao dvije godine i utopio se, majka me izronila. Mucao sam do 12. godine, a tako sam bježao u svoj svijet - pjesmama. Bile su plitke, ali mi se tada svidjelo što se nešto može rimovati. Bilo mi je super da kreneš na neki put i ne znaš sto je ishodište - ispričao je Džiboni odgovarajući na pitanje kad i zbog čega je počeo da piše. <h2>SNAGA RIJEČI OSTAJE I KAD MUZIKA UTIHNE</h2> Profesorica Ksenija Rakočević ocijenila je da u samom naslovu „Zastava potonulog carstva“ vidimo putovanje kroz lični, mitski i kolektivni prostor Mediterana. - Činjenicom da je knjiga dvojezična ona konstantno prelazi granice: jezika, kulture i umjetničkih pojmova. U njoj su napisani tekstovi za izvodjenje na sceni, a kada čitam pjesme imam osjećaj da ih slušam. Iako ih zapravo ne čujemo - one dovljno obuzimaju čitaoce - ocijenila je ona. Pjesme iz ciklusa kosti, kako je ustvrdila, govore o sjećanju, istoriji, identitetu - onome što je ukorijenjeno, dok ciklus koža ima znatno emotivniji ton pošto su te pjesme posvećene jednom čovjeku, tijelu i emociji. - Jedinstvenu cjelinu prave dva ciklusa koja nas vode do stvaranja identiteta koji pronalazi elemente koji prestaju da budu ono što bi značili u svom osnovnom pojmu. More prestaje da bude pejzaž i postaje glas - govornik i nerijetko sagovornik - istakla je Rakočević aludirajući na pjesmu „Udica“. Tijelo, kako je dodala, jedan je od glavnih motiva. - Ono je sve vrijeme mnogo više od samog tijela. Ono postoje sinonim za egzistenciju ili požudu - kazala je Rakočević. Ima utisak, kako je rekla, da i kad muzika utihne snaga Džibonijevih riječi ostaje. - Jezik je jedan od elemenata koji Džibonija ostavljaju prepoznatljivim - istakla je profesorica. <h2>PREVODILAC JE IZDAJNIK</h2> Prevod pjesama na strani jezik je, prema Džibonijevim riječima, jako riskantan. - Jer ne znaš što se događa, mogli su napisati što oce. Ali uvijek imaš dva-tri špijuna... Jednom sam poslao primjerak i dalje nijesam ništa provjeravao - rekao je Džiboni uz smijeh. Na pitanje može li prevod uopšte biti identičan Gomez je poručio da je prevodilac zapravo izdajnik. - Nikad prevod ne može biti direktan. Možda ako bi se radilo o receptu za proju jer ne možeš na kraju od tih sastojaka dobiti pljeskavicu - rekao je on.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Džibonijeve kosti i koža: „Volio bih se što više družiti sa ljudima voćkama“

Beranska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv firme „A.G.“ iz Nikšića i odgovornog lica M.R. (35) iz Nikšića zbog sumnje da su izvršili krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave.
M.R. se sumnjiči da je napravio falsifikovanu fakturu kojom je lažno prikazao da je iz Slovenije nabavio putničko motorno vozilo marke Volkswagen Golf koje je već bilo u njegovom posjedu. Nakon toga je, na osnovu falsifikovane fakture, vozilo neosnovano ocarinjeno u Carinskoj ispostavi Nikšić.
On je potom, ocarinjeno vozilo prodao osobi iz Berana koja ga je registrovala na svoje ime, čime je M.R. ostvario protivpravnu imovinsku korist za svoj, odnosno račun pravnog lica.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je policijskim službenicima naložio da protiv pomenutih lica tužilaštvu u Nikšiću podnesu krivičnu prijavu, zbog sumnje da su izvršili navedena krivična djela - saopšteno je iz Uprave policije.

Nikšićanin osumnjičen da je falsifikovao fakturu: Lažno prikazao da je iz Slovenije nabavio auto

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) otvorio je konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“, priznanje koje se dodjeljuje za činjenje za opšte dobro u Crnoj Gori, saopštili su iz Fonda za aktivno građanstvo (fAKT).
U saopštenju se navodi da je cilj konkursa da prepozna i javno istakne pojedince, iseljenička udruženja, privredna društva, medije, institucije i organizacije civilnog društva, koji svojom materijalnom i finansijskom podrškom daju primjer drugima i postavljaju standarde kojima treba težiti kada je u pitanju ulaganje u opšte dobro i izgradnja građanskog društva.
“Nagrada “Iskra” dodjeljuje se u četiri glavne kategorije: individualni doprinos, doprinos dijaspore, doprinos na nacionalnom nivou i doprinos lokalnoj zajednici. Pored glavnih nagrada, konkurs je otvoren i za nekoliko specijalnih priznanja – za građanski doprinos opštem dobru, za mlade filantrope, te za medijski doprinos”, piše u saopštenju.
Dodaje se da se nominacije podnose do 23. novembra 2025. putem mejla fond@faktcg.org, a pravo podnošenja prijava imaju zainteresovani građani, iseljenička udruženja, privredna društva, organizacije civilnog društva, mediji, institucije.
“Podsjećamo, Fond za aktivno građanstvo dodjeljuje nagradu “Iskra” u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fonda braće Rokfeler i Fondacije „Ćano Koprivica“. Konkurs se već sedamnaest godina organizuje sa ciljem da podstakne razvoj vrijednosti kao što su solidarnost, humanost i filantropija. Nagrada za filantropiju se tradicionalno dodjeljuje u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom” na Cetinju; svečanost će biti organizovana u drugoj polovini januara 2026, a javnost blagovremeno obaviještena o datumu”, zaključuje se u saopštenju.
Detaljne informacije o konkursu kao i prijavni formulari za svaku od navedenih kategorija, nalaze se na SAJTU.

Otvoren konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“ – prijave do 23. novembra 2025.

Skupština Crne Gore je, na zahtjev minista unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, ponovo je održala minut ćutanja u čast preminulog dugogodišnjeg društveno-političkog radnika i funkcionera Bara, Crne Gore i Jugoslavije, Jusufa Kalamperovića.
- Jusuf Kalamperović je čovjek koji je prepoznat tokom obavljanja ministarske funkcije po profesionalnom radu, kolegijalnom odnosu predlažem kao aktuelni ministar da mu ovdje u parlamentu minutom ćutanja odamo počast - rekao je Šaranović danas u parlamentu.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović je uvažila zahtjev Šaranovića, uz napomenu da je parlament na početku jesenjeg zasijedanja na taj način već odao počast Kalamperoviću.
Kalamperović je preminuo 8. oktobra u Dobroj Vodi, u 81. godini. U karijeri, u politici je bio predsjednik Opštine Bar, član Predsjedništva Crne Gore, delegat u Skupštini Crne Gore, poslanik Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja Cme Gore, potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Cme Gore.
Kao partijski funkcioner, bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista Bara, jedan je od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) i njen dugodišnji poslanik i funkcioner.
Bio je počasni konzul Slovenije u Crnoj Gori.
U privredi, bio je direktor Prekookeanske plovidbe Bar.
T.K.

Minut ćutanja za Kalamperovića u parlamentu na zahtjev Šaranovića: "Prepoznat po profesionalnosti i kolegijalnosti"

Generalna direktorica Ministarstva turizma Olivera Blagojević sa saradnicama razgovarala je sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj o modelima partnerstva i podršci ranjivim kategorijama, uz fokus na razvoj seoskog turizma i diverzifikaciju turističke ponude radi održivog rasta sektora.
Generalna direktorica u Ministarstvu turizma Olivera Blagojević, sa načelnicama Gorankom Lazović i Ljiljanom Vuksanović, sastala se sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj -Dimitrom Bogovim i Nevenom Stevančević. Na sastanku je bilo riječi o potencijalnim vidovima saradnje i modelima partnerstva, s obzirom na to da je turizam noseća grana privrede u Crnoj Gori i značajan generator ekonomskog razvoja.
“Poseban fokus stavljen je na podršku ranjivim kategorijama stanovništva, naročito iz sjevernog regiona Crne Gore, s ciljem jačanja njihove uloge u turističkom sektoru”, navodi se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da je diverzifikacija turističke ponude od ključnog značaja za prevazilaženje sezonalnosti i dalji održivi razvoj turizma.
- U tom kontekstu, istaknute su podsticajne mjere Ministarstva turizma, među kojima se posebno izdvaja snažna podrška seoskim domaćinstvima, kojih je danas pet puta više nego 2019. godine, što ukazuje na rastuću zainteresovanost turista za ovaj vid ponude - dodaje se.
Predstavnice resornog ministarstva navele su i da se intenzivno radi na kreiranju politika koje će dodatno podstaći razvoj ruralnog turizma, unaprijediti infrastrukturu i omogućiti bolju promociju manje razvijenih područja, uz aktivnu saradnju sa međunarodnim partnerima poput EBRD-a.

Ministarstvo i EBRD jačaju podršku ruralnom turizmu i ranjivim zajednicama

&nbsp;,,Brate ima ovog Kosanovica u bia... Uglavnom se sve vezuje za kriminal &nbsp;vezan za naoruzanje i vojnu opremu, zajedno sa Dakom Davidovicem, nista droga. Veze su im Miskovic i tesic i neki Misa Stutgart, ali sve vezano za oruzje... Sa Petrom CRP impex je u kontaktu... Kosanovic ima firme u Niksicu i Pancevu...” Ove Skaj prepiske u kojima se pominju kontroverzni biznismen Miodrag Daka Davidović i njegov dugogodišnji biznis ortak Zdravko Kosanović djelić su razgovora srpskog policijskog oficira Daniela Jovanovića i njegovog crnogorskog kolege, tada aktivnog policijskog službenika Ljuba Milovića. &nbsp; I dio su Skaj poruka za koje odbrana bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića tvrdi da ih je specijlni tužilac Miloš Šoškić svjesno skrivao u milion i dvjesta hiljada komunikacija. Ova skrivana strana ,,Skaj istorije”, tvrdi Katnićeva odbrana pokazuje – ne samo selektivnost Specijalnog tužilaštva – već i namjeru da se neki ljudi iz Crne Gore, povezani sa aktuelnom vlašću, izuzmu od bilo kakve istrage. &nbsp; Zbog toga je Katnić 7. oktobra podnio krivičnu prijavu, tereteći specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; POZNATO IME NA CRNOJ LISTI SAD... Skaj poruke koje su Televizija E i Portal ETV imale uvid, zaista otkrivaju da su neka imena, vrlo poznata crnogorskoj javnosti, zaobiđena od istrage i nijesu čak ni saslušana iako se direktno u prepiskama dovode u vezu sa ilegalnim poslovima, ali i sa vrhom vlasti u Beogradu, kao i Bezbjednosno-informativnom agencijom Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e" data-rendition-name="original" width="862" height="469" loading="lazy" alt="POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića "> <figcaption>POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U prepiskama Jovanovića i Milovića, posebno poglavlje je posvećeno vezama Davidovića i Kosanovića sa, kako kažu u porukama, ,,kriminalom vezanim za naoružanje i vojnu opremu”. &nbsp; U prepisci tada aktivni policajac Jovanović objašnjava kolegi Miloviću pozadinu veza u Kosanovića, Davidovića i srpskog velikog trgovca oružjem Slobodanom Tešićem, koji se tada nalazio na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. ,,Tesic Slobodan, Vucicev covek, glavni za izvoz oruzja.... Milijarder covek...”, pojašnjava Jovanović svom ortaku Miloviću lik i djelo Tešića, trgovca oružjem, napominjući da je ovaj ,,na crnoj listi što se tiče prometa oružja”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić"> <figcaption>ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prepiska, koja iz nekog nepoznatog razloga uopšte nije interesovala Specijalno državno tužilaštvo, odvijala maja 2020. godine, kada su i Jovanović i Milović bili aktivni u službi. &nbsp; HAPŠENJE JOVANOVIĆA I BJEKSTVO MILOVIĆA Daniel Jovanović, koji provjerava i povjerava Miloviću priču o pozadini biznisa Kosanovića i Davidovića u kojem se pominju oružje, kasnije i šverc cigareta, bio je tada službenik u Upravi kriminalističke policije Srbije. Njegova supruga Dušica Jovanović radila je u Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d" data-rendition-name="original" width="1273" height="622" loading="lazy" alt="ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas "> <figcaption>ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Upravo zbog takvih pozicija oboje su mogli da pružaju povjerljive informacije o brojnim ljudima iz Srbije i Crne Gore koji su bili pod nekom vrstom prismotre jer se vjerovalo da se bave međunrodnim švercom. &nbsp; No, sredinom 2023. godine uhapšeni su i Daniel i Dušica Jovanović, policijski službenik je optužen da je bio dio mafijaškog klana i da je umiješan u šverc kokaina iz Srbije za države Evropske unije. Policajac Ljubo Milović je od kraja 2022. godine u bjekstvu, a sumnjiče ga da je jedan od vođa kavačkog klana na čijem je čelu Radoje Zvicer - takođe u bjekstvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici "> <figcaption>NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kada je riječ o tako opasnim ljudima, a posebno ako je francuski Europol još 2022. godine dostavio više od milion Skaj prepiski, ostaje misterija - bog čega crnogorska istraga nikada nije obuhvatila dio prepiski u kojima se pominju biznismeni Miodrag Davidović i Zdravko Kosanović. &nbsp; Ali i političar, jedno vrijeme potpredsjendnik Vlade, kasnije i crnogorski premijer - Dritan Abazović! &nbsp; Upravo je septembra 2022. godine Zdravko Kosanović bio u centru brojnih medijskih priča, kada je u Luci Bar zapiljenjeno 5.124 paketa cigareta kompanije KOZD iz Rume. Kosanović je negirao da ima vezu sa tom kompanijom, ali se brzo pokazalo da je imao veze i da je bio čak i njen vlasnik. &nbsp; - Dokumentacija koju Pobjeda posjeduje pokazuje da je Zdravko Kosanović itekako vezan za kompaniju KOZD iz Rume i da je Rješenjem carinske ispostave Bar (broj: U/I-520/11-22) upravo srpska firma iz Rume označena kao vlasnik 5.124 paketa cigareta ,,raznih brendova“ koji su 19. jula pristigli u Slobodnu zonu Luke Bar brodom ,,Wec Majorelle“ u sedam kontejnera – objavila je Pobjeda 9. septembra te godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović "> <figcaption>PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I ne samo Pobjeda. Brojni srpski i crnogorski mediji opširno su krajem 2022. godine izvještavali o Zdravku Kosanoviću, bliskom poslovnom saradniku Miodraga Dake Davidovića, kao i njihovim razgranatim poslovima u Srbiji i Crnoj Gori.&nbsp; Njih dvojica su bili pod posebnom policijskom obradom u vrijeme kada je Davidović prvi put upravljao Željezarom u Nikšiću, kada se sumnjalo da je Kosanović, kroz sekundarni otpad željeza, u fabriku unosio šut, granje, iskidane gume i drugi otpad, kako bi dobio na tonaži i kako bi tako izvlačili ,,ekstra profit“ iz tog posla. &nbsp;ZAŠTO ,,VAMPIR” I ,,KUDRAVI” NE INTERESUJU SDT? Davidović je juna prošle godine ponovo došao u fokus javnosti, ne oko oružja ili sekundarnog otpada, već je njegovo ime pominjano u porukama oko šverca cigareza. Portal Libertas je objavio Skaj prepiske bivšeg šefa barske kriminalističke policije Ilije Vasovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas "> <figcaption>OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tim se prepiskama vidi kako je Vasovića odbjegli biznismen Aleksandar Aco Mrkić, osumnjičen za šverc cigareta, instruisao da sa lažnim diplomatom Stevanom-Stivom Simijanovićem, u stanu biznismena Miodraga-Dake Davidovića u Podgorici, ugovara preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. Davidović je trebalo da obezbijedi kanale uticaja na protok robe preko tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Samo dan poslije objave prepiski, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića SPO uhapšen je Ilija Vasović, u času kada je namjeravao da sa podgoričkog aerodroma putuje za Beograd. PITANJA BEZ ODGOVORA Ali je dalja akcija tu stala. Za sada nijesu saslušani ni Miodrag Davidović, ni Dritan Abazović, kao i Zdravko Kosanović. Na pitanje Televizije E prije 5. septembra - da li su Skaj prepiske koje je objavio Portal Libertas uopšte predmet interesovanja istrage - &nbsp;iz Specijalnog državnog tužilaštva je stigao dogovor, kojim se ne odgovara na pitanje. &nbsp; - Događaji i prepiske na koje se odnose vaša pitanja predmet su postupka izviđaja u više ranije formiranih krivičnih predmeta SDT-a, u kojima je rad još u toku. Zbog zaštite interesa postupka i ostvarivanja svrhe radnji koje se preduzimaju, ne može se dati više podataka - saopšteno je iz SDT-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569" data-rendition-name="original" width="255" height="197" loading="lazy" alt="MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto, nakon 14 mjeseci navodnog izviđaja, nema nikakvih pomaka u istrazi? Za sada nije poznato. &nbsp; Kao što iz vrha Specijalnog državnog tužilaštva, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, nema i naznake odgovora na mnogo teže pitanje: da li je specijalni tužilac Miloš Šoškić pukom greškom izostavio Skaj prepiske u kojima se pominju Miodrag Daka Davidović i Zdravko Kosanović u kontekstu šverca oružja i vojne opreme ili je svjesno sakrio dio dokumentacije? &nbsp; Ili su neki ljudi, poput Miodraga Davidovića kojeg zovu u prepiskama ,,Vampir” ili Dritana Abazovića, poznatijeg pod nadimkom ,,Kudravi”, odnosno ,,Maradona” ili ,,naš brat Abaz” &nbsp;- od Specijalnog državnog tužilaštva zaštićene ličnosti? &nbsp; Ako je tako, bilo bi poželjno da se makar javnosti daju naznake zbog čega se pojedinci tužilački gone ili saslušavaju, dok su njihovi sagovornici u Skaj prepiskama postali nedodorljivi za ruku pravde? <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWNJmP4easdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skrivana ,,Skaj istorija” specijalnog tužioca Miloša Šoškića

Ambulanta za biološku terapiju Doma zdravlja Glavnog grada u objektu „Zlatica“ već četvrtu nedjelju zaredom ne obezbjeđuje obaveznu dozu lijeka Metotreksat, koji se koristi u liječenju djece i odraslih sa autoimunim bolestima.
Zbog, kako je prvo navedeno, nedostatka lijeka u odgovarajućim jedinicama, a kasnije administrativnih propusta i neorganizovanosti osoblja, četrnaestogodišnja djevojčica iz Podgorice nije primila nijednu terapiju u proteklih mjesec dana, iako se ona mora davati jednom sedmično, u tačno određenom ritmu.
Danas je, kako je potvrđeno Porrtalu ETV iz ove zdravstvene jedinice, djevojčica ponovo vraćena iz ambulante, uz obrazloženje da je sestra koja daje terapiju „na terenu“, a da zamjenu nemaju.
– Mi smo se dogovoriii sa majkom djevojčice da dođe ujutro. Rečeno joj je da su danas kućne posjete, te da nijesmo u mogućnosti da damo terapiju jer je druga koleginica dobila slobodan dan iz opravdanih razloga – kazali su iz Biološke ambulante.
Majka djevojčice, međutim, ističe da je ovo četvrti put da je vraćaju bez ikakvog prethodnog obavještenja.
– Niko nas nijednom nije obavijestio da ne dolazimo, iako dolazimo sa drugog kraja grada. Prvi put su rekli da nema terapije, drugi da nam je poništen nalog, treći da je napravljena greška, a danas da nema ko da da terapiju jer su kućne posjete! Moje dijete već mjesec dana nije primilo lijek, i već se osjećaju posljedice. Ovo je nedopustivo i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je vidno potrešena majka.
<h2>Sistem bez empatije i odgovornosti</h2>
Ovo nije izolovan slučaj – kako navode i drugi roditelji, problemi sa dostupnošću Metotreksata i neažurnim administriranjem terapije ponavljaju se već mjesecima.
Roditelji upozoravaju da je riječ o terapiji koja mora biti redovna, jer svako odlaganje može ozbiljno poremetiti tok liječenja i izazvati trajne posljedice.
– Pored brige za zdravlje djece, moramo da se borimo i sa neodgovornošću sistema. Svaki put kada nema lijeka, traže nam nove naloge, papire i pečate, umjesto da riješe uzrok problema – navodi jedna od majki.
I dok roditelji upozoravaju na nebrigu i haos u sistemu, iz kompanije Hemofarm, koja distribuira Metotreksat, za portal ETV je potvrđeno da lijeka ima u dovoljnim količinama i na zalihama, što dodatno otvara pitanja o odgovornosti uprave Doma zdravlja.
<h2>Hitna reakcija neophodna: Dijete bez terapije već mjesec dana</h2>
Činjenica da četrnaestogodišnje dijete nije primilo obaveznu terapiju četiri sedmice zaredom, dok se odgovorni u sistemu prebacuju između „nedostatka lijeka“, „dokumentacije“ i „slobodnih dana“, predstavlja ozbiljan propust i kršenje prava pacijenta.
Jer, dok ljekovi postoje a dijete mjesec dana ne dobija terapiju, više se ne može govoriti o grešci već o svjesnom zanemarivanju i nebrizi.

Djevojčica iz Podgorice već četvrtu nedjelju bez obavezne biološke terapije: Ko je odgovoran za posljedice?

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Lazović: Ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

Tag: zlatan-stipisic

Džibonijeve kosti i koža: „Volio bih se što više družiti sa ljudima voćkama“

Nikšićanin osumnjičen da je falsifikovao fakturu: Lažno prikazao da je iz Slovenije nabavio auto

Otvoren konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“ – prijave do 23. novembra 2025.

Minut ćutanja za Kalamperovića u parlamentu na zahtjev Šaranovića: "Prepoznat po profesionalnosti i kolegijalnosti"

Ministarstvo i EBRD jačaju podršku ruralnom turizmu i ranjivim zajednicama

PRATITE TVe UŽIVO