Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u tzv. slučaju Zlatarska ulica predstavlja institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU), poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Kako navode, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je 9. februara ove godine odbacilo krivičnu prijavu u tzv. slučaju Zlatarska ulica, za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i kanadskog državljanina Momčila Baranina 24. oktobra 2015. godine, uz obrazloženje da je krivično gonjenje zastarjelo još 2021. godine.&nbsp;
Akcija za ljudska prava ističe da ova odluka proglašava sistemski neuspjeh Državnog tužilaštva Crne Gore da obezbijedi kažnjavanje očigledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljujući snimku novinara Vijesti.
Odluka o zastarijevanju krivičnog gonjenja, kako pojašnjavaju, dolazi pošto su i <a href="https://www.hraction.org/2017/06/21/2162017-usvojena-ustavna-zalba-zbog-neistrazene-policijske-torture-u-ulici-zlatara-2015-godine/" target="_blank">Ustavni sud Crne Gore</a> i <a href="https://www.hraction.org/2021/03/11/zlatarska-ulica-evropski-sud-za-ljudska-prava-utvrdio-da-je-crna-gora-prekrsila-clan-3-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima/" target="_blank">Evropski sud za ljudska prava</a> utvrdili da državno tužilaštvo nije sprovelo istragu u skladu s međunarodnim standardima.
- Oštećeni Branimir Vukčević će na ovu odluku podnijeti pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, sa zahtijevom da se krivično djelo kvalifikuje kao mučenje, tj. nezakonito kažnjavanje, i da se time produži rok zastarijevanja do 2035. Baranina i Vukčevića su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 časova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski službenici. Do toga je došlo nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta od strane policije. Građani Baranin i Vukčević nijesu učestvovali u neredima, nijesu pružali otpor, nijesu lišeni slobode, niti je protiv njih ikada pokrenut bilo kakav prekršajni ili krivični postupak. Policijski službenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrijeđali i psovali, šutirali, a zatim ih, nakon što su im nanijeli tjelesne povrede, (kasnije potvrđene ljekarskom dokumentacijom) ostavili da leže na ulici bez pružanja pomoći - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovom saopštenju, uprkos težini navoda i dokazima, policajci koji su izvršili zlostavljanje do dan danas nijesu identifikovani, više od deset godina nakon događaja.&nbsp;
Predmet je, kako navode, čitavu deceniju ostao u izviđajnoj fazi, da bi krivična prijava konačno bila odbačena – ne zbog nepostojanja dokaza, već zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje nadležnih organa.
- Skandalozno je i to što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici predmet držalo u radu i više od četiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. Svakako, u predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, pošto je Evropski sud za ljudska prava objavio presudu u predmetu Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, u kojoj je utvrdio kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima - ističu iz HRA.&nbsp;
HRA je, kako podsjećaju, još 22. januara 2017. godine podnijela ustavne žalbe u ime Baranina i Vukčevića.&nbsp;
Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja – po prvi put u svojoj praksi. Uprkos toj istorijskoj odluci, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nikada nije sprovelo istragu u skladu sa minimalnim evropskim standardima. Nakon toga, Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine utvrdio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, niti je obezbijedila javni nadzor nad istragom, čime je dodatno produbljena nekažnjivost. Sud je posebno ukazao da državni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda, da nijesu saslušani svi svjedoci, da nije ispitano ko je sve bio na terenu, da Forenzički centar nije bio uključen, kao i da oštećenima nije obezbijeđeno adekvatno učešće u istražnom postupku. Sud je naglasio i potpunu zavisnost tužilaštva od policijskih struktura koje su bile u istom komandnom lancu kao i osumnjičeni policajci, što je isključilo nezavisnost istrage. Evropski sud za ljudska prava, kome je takođe podnijeta predstavka jer država nije sprovela adekvatnu istragu ni poslije odluke Ustavnog suda, jasno je poručio da isplata novčanih naknada štete i disciplinsko kažnjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovođenja djelotvorne istrage - dodaju iz HRA.
Upravo zato, kako kažu, Evropski sud za ljudska prava je zaključio da Baranin i Vukčević, uprkos ostvarivanju prava na naknadu štete, nijesu izgubili status žrtava.
- Odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupajući državni tužioci u ovom predmetu – Danka Ivanović Đerić i Slađana Španjević Volkov, koje su prve i najduže postupale u predmetu, kao i državni tužioci koji su se uključili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava – Vukas Radonjić, Haris Šabotić i Romina Vlahović. Naravno, odgovorni su i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji nisu našli za shodno da obezbijede otkrivanje i kažnjavanje pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) koji su izvršili akte torture. Direktor Uprave policije u vrijeme događaja bio je Slavko Stojanović (2013-2018), a zatim Veselin Veljović, Zoran Brđanin i Lazar Šćepanović, dok su ministri unutrašnjih poslova bili Raško Konjević (2013-2016), Goran Danilović, Melvudin Nuhodžić, Sergej Sekulović, Filip Adžić i Danilo Šaranović - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iako je SAJ rasformiran 2019. godine, prema njihovim riječima, njegovi (nekažnjeni) pripadnici su i danas službenici Uprave policije.
- Odbacivanje krivične prijave zbog zastarjelosti u predmetu u kojem su kršenje zabrane torture već utvrdili i Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava je težak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je ostala nekažnjena i tortura nad Kolašincima na magistrali u Podgorici iste večeri, takođe od strane pripadnika SAJ. Posebno je bila nedjelotvorna istraga i torture nad Miloradom Mijom Martinovićem, bez obzira na kažnjavanje dvojice SAJ-ovaca koji su preuzeli krivicu na sebe za torturu koju je njih dvadeset sprovelo nad Martinovićem, pri tom uništavajući i njegovo vozilo u ulici Jovana Tomaševića. Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako želi da postane država vladavine prava i da se učlani u EU. Isplata odštete iz budžeta koji se puni novcem svih (nedužnih) građana nije dovoljna i ne može da zamijeni individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu - to je Crnoj Gori jasno saopštio Evropski sud za ljudska prava - "jer bi u protivnom bilo moguće da službena lica praktično nekažnjeno zloupotrebljavaju prava onih pod njihovom kontrolom" (presuda Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, tačka 108) - pojašnjavaju iz HRA.
Primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako zaključuju, je završno mjerilo za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje u EU

U Tološima su danas zvanično počeli radovi na rekonstrukciji objekta Doma zdravlja, koji datira iz 1960. godine i koji je nakon pandemije koronavirusa prestao s radom zbog dotrajalosti i lošeg stanja, saopšteno je iz Glavnog grada.&nbsp;
Tim povodom, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je da je početak radova rezultat kvalitetne saradnje između Glavnog grada i Vlade Crne Gore.
- Ovo je pravi primjer dobre i konkretne saradnje između Ministarstva zdravlja i Glavnog grada, a zahvaljujući razumijevanju i podršci ministra Šimuna, koji je prepoznao inicijativu i obezbijedio potrebna sredstva, u iznosu od 200.000 eura, danas svjedočimo početku radova na objektu koji je dugo bio u zapuštenom stanju i očekujem da će za tri do četiri mjeseca Dom zdravlja biti u punoj funkciji, na zadovoljstvo mještana Tološa - kazao je Mujović.&nbsp;
Gradonačelnik je naglasio da ovo nije jedina zajednička inicijativa Glavnog grada i Ministarstva zdravlja i da je u planu da u okviru budućeg multifunkcionalnog objekta u Zagoriču bude predviđen i objekat Doma zdravlja, kao i u planiranom multifunkcionalnom objektu na Zabjelu. Podsjetio je i na zajedničku inicijativu izmještanja Metadonskog centra sa Konika, kao i na razgovore u vezi sa skladištem Montefarma, ističući da je opseg zajedničkih aktivnosti Glavnog grada i Vlade Crne Gore veoma širok.&nbsp;
Govoreći o razvoju Tološa, gradonačelnik je poručio da je to naselje dugo godina bilo zapostavljeno, ali da će u narednom periodu dobiti brojne nove sadržaje.&nbsp;
- Pored rekonstrukcije Doma zdravlja, krajem maja očekujemo raspisivanje javnog poziva za izvođenje kanalizacione mreže, u okviru koje će biti izgrađena dva primarna kolektora. U pregovorima smo sa Ministarstvom prosvjete kako bi mještanima bilo omogućeno korišćenje terena OŠ ‘Novka Ubović’, dok Sekretarijat za sport radi na obezbjeđivanju lokacije za izgradnju sportskog poligona u Tološima - naveo je Mujović.
Mujović je podsjetio i da je gradska administracija nedavno, nakon 20 godina, stavila u funkciju Mareški kanal, čime je voda ponovo stigla do Morače, ističući da Glavni grad pokazuje odgovornost i dosljednost u realizaciji obećanih projekata.&nbsp;
- Kao gradska uprava pokazujemo ozbiljnost i odgovornost, ali i odlučnost da sve što smo obećali sprovedemo u djelo - zaključio je Mujović.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je objekat Doma zdravlja u Tološi tokom pandemije koronavirusa bio u funkciji COVID punkta, ali je zbog nedostatka kadra i neadekvatnih infrastrukturnih ulaganja nakon toga napušten.
- Jedna od prvih inicijativa menadžmenta Dom zdravlja Podgorica, zajedno sa mnom, bila je da građanima Tološa obezbijedimo adekvatnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, a ovaj projekat ne podrazumijeva samo obnovu objekta, već i unapređenje zdravstvenih usluga na nivou primarne zdravstvene zaštite. Pored usluga opšte medicine, Podgorica će dobiti još jedan radiološki centar u okviru primarne zdravstvene zaštite, jer je projektom predviđena instalacija novog RTG aparata, koji je već nabavljen i vrijedan je preko 100.000 eura. Građani će na jednom mjestu moći da obave laboratorijske analize, ultrazvučne preglede, a u sklopu objekta nalazi se i apoteka Montefarma. Na taj način zaokružujemo sve ključne potrebe stanovnika ovog dijela grada, imajući u vidu da se u neposrednoj blizini nalaze vrtić i škola, što dodatno potvrđuje važnost ovog projekta - naveo je Šimun.
Ministar je, kako se navodi u saopštenju, istakao dobru saradnju sa Glavnim gradom i gradonačelnikom Mujovićem, dodajući da su kroz planirane multifunkcionalne objekte predviđeni prostori za domove zdravlja i apoteke na Zabjelu i Zagoriču, da je dugogodišnji problem predstavljala i lokacija metadonskog centra, ali da je to pitanje koje je ova gradska uprava uspješno riješila.
- Očekujem da u naredna dva mjeseca bude raspisan tender za izgradnju najvećeg doma zdravlja u Crnoj Gori, u City kvartu, a uskoro i početak izgradnje nove bolnice u okviru Univerzitetskog kliničkog centra, odnosno Dječije bolnice, u saradnji sa međunarodnim partnerima, čime Ministarstvo zdravlja nastavlja sa intenzivnim ulaganjima u unapređenje zdravstvene zaštite svih građana Crne Gore - zaključio je Šimun.
Direktorica Doma zdravlja Podgorica Dragana Durković Perović kazala je da je riječ o zajedničkoj inicijativi Glavnog grada, Ministarstva zdravlja i Doma zdravlja čime će biti zaokručena jedna cjelina potreba za oko 15.000 stanovnika ovog dijela Podgorice, te da će se rasteretiti Dom zdravlja u Bloku V.
- Realizacijom ovog projekta, mještani Tološa imaće zdravstvenu zaštitu na jednom mjestu. Nabavku rengena u vrijednosti od 104.000 eura i UZ aparata od 30.000 eura omogućilo nam je Ministarstvo zdravlja, dok je učešće Montefarma 10.000 eura - kazala je Durković Perović, dodajući da je širenje kapaciteta na Zabjelu i Zagoriču itekako važna jer će zdravstvena zaštita na nivou Podgorice biti značajno unaprijeđena.

Počeli radovi na rekonstrukciji Doma zdravlja u Tološima

U Crnoj Gori postoji 28 vjerskih zajednica, pokazuje izještaj koji je objavilo Ministarstvo pravde Crne Gore.
U Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisano je 20 organizacija, među kojima su Jehovini svjedoci – hrišćanska vjerska zajednica na čelu sa Zoranom Lalovićem, kao i Crnogorska pravoslavna crkva, kojom rukovodi mitropolit Mihailo Dedeić.
Upisani su i Nadbiskupski ordinarijat Bar na čelu sa Rokom Gjonlleshajem, te Biskupski ordinarijat Kotor kojim upravlja Mladen Vukšić.
U evidenciji je i Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, na čijem je čelu Ana Zeković Džudović, kao i Jevrejska zajednica Crne Gore kojom rukovodi Nina Ofner Bokan.
Registrovane su i Crkva Hristovog jevanđelja na čelu sa Jovicom Bačvanskim, te Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore kojom upravlja Radosav Rašović.
Na listi su i Hrišćanska adventistička crkva u Crnoj Gori na čelu sa Igorom Bosnićem, Hrišćanski centar Svetionik kojim rukovodi Dragan Novaković, Jevanđeoska crkva Riječ Božja na čelu sa Vladimirom Čizmanskim, Hrišćanska zajednica Mozaik kojom upravlja Daniel Stracinski, Biblijska hrišćanska zajednica na čelu sa Stanišom Šurbatovićem, kao i Zajednica jevanđelja Isusa Hrista koju predvodi Siniša Nadaždin.
Upisana je i Islamska zajednica u Crnoj Gori na čelu sa Rifatom Fejzićem, kao i Baha´i Vjera, kojom rukovodi Milena Ratković Fehilly.
Na spisku je i Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na čelu sa mitropolitom Joanikijem, zatim Eparhija budimljansko-nikšićka kojom upravlja episkop Metodije, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska na čelu sa episkopom Dimitrijem, te Eparhija mileševska kojom rukovodi episkop Atanasije.
Među registrovanim zajednicama su Jevanđeoska crkva Crossroads na čelu sa Vukašinom Baošićem, Vjerska zajednica Jevreja koju predvodi Adelkop Arjeh Leib, Salezijanska zajednica Podgorica na čelu sa Janezom Mirtekom, Budistička zajednica u Crnoj Gori kojom rukovodi Mladen Ivanović, Dijamantski put budizma u Crnoj Gori koji predvodi Kseniia Benevalenskaia. Tu je i Crnogorska Provincija Franjevki Bezgrešnog Začeća na čelu sa Dilom Kajtazi, Arhiepiskopija kotorsko-primorska kojom upravlja Ivan Pajović, kao i The Church of Pentecost – Crkva svih naroda na čijem je čelu Daniela Ristovska.
T.K.

U Crnoj Gori među vjerskim zajednicama Dijamantski put budizma, Crkva svih naroda, Jevanđeoska crkva Crossroads...

Ljiljana Zelen-Karadžić, supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića, preminula je danas u 81. godini u Istočnom Sarajevu.
Vijest o smrti objavila je Srna.&nbsp;
Zelen-Karadžić je po profesiji bila neuropsihijatar, a od 1993. do 2002. godine obavljala je funkciju predsjednika Crvenog krsta Republike Srpske.
Ljiljana Zelen-Karadžić rođena je 1945. godine u Sarajevu, gdje je završila Medicinski fakultet.
Ljiljana Karadžić bila je na listi sankcionisanih osoba Ureda za imovinu stranaca (OFAC) zbog kontinuiranog ponašanja i izjava u prethodnom periodu, uključujući i iznošenje neistinitih informacija o njenoj ulozi u izbjegavanju hapšenja njenog supruga.
Ranije je uputila zahtjev za uklanjanje sa liste sankcionisanih osoba OFAC-a, ali je sud u SAD-u zahtjev odbio uz zaključak da je Ljiljana Karadžić „finansijski i na druge načine pomagala Radovanu Karadžiću“.
Posebno je OFAC istakao, u svom originalnom obrazloženju kojeg je sud u potpunosti prihvatio, da je Ljiljana Karadžić bila prisutna na dva događaja, 2016. i 2018. godine, gdje su se „slavile ili obilježavale akcije njenog supruga“. U odluci suda se, međutim, navodi da to nijesu bili jedini razlozi zbog kojih je ona ostala na listi sankcionisanih osoba.
U tom kontekstu, OFAC je konstatovao, a sud podržao, da je Ljiljana Karadžić javno podržavala svog supruga i negirala činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini, te da ga je javno pozivala da se nikada ne preda nadležnim institucijama.
Pored toga, navodi se da se referirala na Međunarodni tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) kao „ilegalan“ i „maligni kancer“, te da je „aktivno radila protiv njegovog pronalaska i hapšenja“.
Njen suprug, Radovan Karadžić, pravomoćno je osuđen 2019. godine na doživotni zatvor nakon što ga je ICTY proglasio krivim za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

Preminula supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića

Uspostavljanje Savjeta za saradnju na visokom nivou, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, predstavljalo bi dodatni zamajac ukupnim bilateralnim odnosima i otvorilo prostor za nove zajedničke inicijative - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića i novoimenovane ambasadorke Turske Ajde Unle, koja je na dužnost stupila u januaru.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta resora, on joj je uputio čestitke povodom imenovanja i poželio joj uspješan mandat u Crnoj Gori, uz uvjerenje da će tokom njenog mandata bilateralni odnosi dvije države nastaviti da se razvijaju u duhu prijateljstva, obostrane koristi i intenzivne saradnje.
- Sagovornici su ocijenili da dvije države njeguju odlične i sadržajne odnose, dodatno unaprijeđene u prethodnom periodu kroz kontinuiran politički dijalog i snažnu ekonomsku saradnju - naveli su u saopštenju dodajući i da su istakli potrebu za daljim institucionalnim jačanjem partnerstva.
Zaključeno je da Crna Gora i Turska ostaju posvećene produbljivanju sveukupne saradnje i očuvanju dinamičnog političkog dijaloga, na dobrobit građana obije države i stabilnosti šireg regiona.

Tag: zlatarska-ulica

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje u EU

Počeli radovi na rekonstrukciji Doma zdravlja u Tološima

U Crnoj Gori među vjerskim zajednicama Dijamantski put budizma, Crkva svih naroda, Jevanđeoska crkva Crossroads...

Preminula supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića

Ivanović i Unlu: Uspostavljanje Savjeta za saradnju na visokom nivou bi bio dodatni zamajac u bilateralnim odnosima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO