<article>Da li je oružje u Crnoj Gori tradicija? Koliko domaćinstava posjeduje oružje danas a kakav je slučaj bio ranije? Da li su akcije Uprave policije smanjile količinu nelegalnog oružja? Kakvi su postupci za dobijanje dozvola za sportsko - rekreativno naoružanje?  O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO sa izvršnim direktorom Damara Vukom Čađenovićem, a posjetili smo i Lovačku organizaciju u Nikšiću.EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.</article>

Da li je oružje u Crnoj Gori tradicija? Koliko domaćinstava posjeduje oružje danas a kakav je slučaj bio ranije? Da li su akcije Uprave policije smanjile količinu nelegalnog oružja? Kakvi su postupci za dobijanje dozvola za sportsko - rekreativno naoružanje? &nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO sa izvršnim direktorom Damara Vukom Čađenovićem, a posjetili smo i Lovačku organizaciju u Nikšiću.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zanimljivosti

"Eho" na TV E: O oružju sa izvršnim direktorom Damara Vukom Čađenovićem

Da li je oružje u Crnoj Gori tradicija? Koliko domaćinstava posjeduje oružje danas a kakav je slučaj bio ranije? Da li su akcije Uprave policije smanjile količinu nelegalnog oružja? Kakvi su postupci za dobijanje dozvola za sportsko - rekreativno naoružanje?  
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO sa izvršnim direktorom Damara Vukom Čađenovićem, a posjetili smo i Lovačku organizaciju u Nikšiću.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Čađenović: Kada sam postao navodni član Zvicerove grupe podigao sam tri optužnice protiv kavačkog klana za najteža djela

Razumijevanje crnogorske prošlosti i suočavanje s njom jedini su put ka društvu koje ne ponavlja greške iz prošlosti”, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kumboru (Herceg Novi) od 11. do 14. oktobra 2025. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Prvi modul Škole bio je kombinacija teorijskog i interaktivnog rada, uz dvije posjete mjestima stradanja - CB Herceg Novi za koji se veže ratni zločin “Deportacije” i logor “Morinj”.
- Razumijevanje ovog slučaja pomaže mladima da shvate značaj odgovornosti, solidarnosti i suočavanja s prošlošću kao temelja pravednijeg društva - ocijenila je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je učesnicima programa govorila o ratnom zločinu “Deportacije” ispred mjesta odakle su bosansko-hercegovačke izbjeglice deportovane. 
Naglasila je da zloupotreba institucija, ćutanje i nekažnjivost mogu dovesti do stradanja nevinih. 
- Politika koju je Crna Gora tada vodila - a koju, nažalost, dijelom vodi i danas - pogrešan je put. Zato moramo istrajno, kroz ovakve programe, dijeliti svjedočenja i znanje da bismo spriječili ponavljanje zločina - kazala je ona.
Važno je da studenti, ne samo pravnici, produbljuju znanje o međunarodnom humanitarnom pravu. Tokom sesije govorili smo o osnovnim pojmovima, izvorima i ciljevima ovog prava, uz osvrt i na razvoj pojma ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, ali i praktične aspekte njegove primjene u savremenim sukobima - kazala je dr Sanja Grbović, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu UCG, ističući i značaj poštovanja humanitarnih normi i mjera za sprječavanje zločina.
Dr Adnan Prekić, profesor na Filozofskom fakultetu UCG, pojasnio je istorijski razvoj nacionalizma, njegove različite oblike i ulogu u stvaranju i raspadu jugoslovenske države, uz fokus na crnogorski kontekst.
- Nacionalizam nije prirodna pojava, već moderni politički konstrukt koji povezuje emociju, politiku i mit, a razumijevanje ideoloških korijena nacionalizma predstavlja važan korak ka izgradnji stabilnih i demokratskih društava - kazao je Prekić.
Miloš Vukanović, predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore – HIPMONT je istakao da svako ko ozbiljno proučava ili predaje o 90-ima mora poznavati rad i nasljeđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. 
Presude Tribunala, kazao je, ključne su za razumijevanje ratova na prostoru bivše Jugoslavije, a njegova arhiva sadrži dokaze od neprocjenjive vrijednosti „koji su temelj borbe protiv revizionizma i iskrivljavanja činjenica“.
Vukanović je naglasio i da je posjeta nekadašnjem logoru “Morinj” imala poseban značaj jer se o tim događajima u formalnom obrazovanju malo govori.
- Zato je bitno da se mladi s tim dijelom istorije upoznaju kroz ovakve programe, jer to podstiče razumijevanje, razvija odgovornost i saosjećanje prema žrtvama - poručio je on.
Učesnik programa Nikola Junković, student međunarodnih odnosa i diplomatije na Univerzitetu Donja Gorica je kazao da je želio da nauči nešto novo i da bolje shvati šta se dešavalo 90-ih, jer se o ovim temama gotovo nikad ne govori kroz formalno obrazovanje. 
Dodao je da iskustvo iz Škole tranzicione pravde je zaista odlično! Inspirativni učesnici, otvorena komunikacija i dobra atmosfera, uz predavače koji dijele iskustva iz prakse i mnogo korisnih znanja.
- Učešće na Školi tranzicione pravde za mene je bilo jako korisno. Imala sam određeno znanje o tranzicionoj pravdi i procesima suočavanja s prošlošću, ali mi je ovaj program omogućio da to dodatno unaprijedim”, kazala je Marina Drecun, magistrandkinja na Fakultetu političkih nauka UCG. „Diskusije su bile produktivne, podsticajne i usmjerene na razmjenu znanja i iskustava između predavača i učesnika. Škola mi je pružila priliku za lični i profesionalni razvoj, ali me i motivisala da aktivnije doprinesem jačanju kulture sjećanja i tranzicione pravde u Crnoj Gori - zaključuje ona.
„Ovaj modul vidim kao sjajnu priliku da produbim znanje o tranzicionoj pravdi i saznam više o najmračnijem periodu naše novije istorije“, rekao je Vojislav Gluščević, student humanističkih studija na programu Bezbjednost UDG-a. Istakao je da ovakve teme treba da budu obavezan dio školskih kurikuluma jer razvijaju kritičko mišljenje i razumijevanje savremene istorije. „Iako su bolne, posebno za generacije koje su ih proživjele, važno je da se o njima govori. Samo suočavanjem s prošlošću možemo rješavati probleme koji i danas opterećuju društva bivše Jugoslavije“, poručio je Gluščević.
- Učešće u Školi tranzicione pravde za mene je izuzetno važno iskustvo“, rekla je Dragana Otašević, osnivačica i izvršna direktorka NVO Centar za politike migracija i multikulturalizma. „Kroz predavanja stručnjaka za međunarodno pravo, istoričara i predstavnika civilnog sektora bolje razumijem suočavanje s prošlošću, pravdu za žrtve i izgradnju povjerenja u društvu“, kazala je ona, dodajući da ove teme podstiču kritičko razmišljanje i istraživački pristup. „Ovaj program mi pomaže da shvatim koliko je važno da se društvo suoči sa prošlošću kako bi gradilo temelje za pravedniju i mirniju budućnost - istakla je Otašević.
Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom novembra kroz studijsku posjetu ostalim mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.
Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Kroz suočavanje sa prošlošću do pravednijeg društva

Viši sud u Beogradu proglasio je krivima Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Draganu Đekić zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u slučaju otmice u Štrpcu koja se desila 27. februara 1993. godine.
Lukić i Vasiljević osuđeni su na po 10 godina zatvora, a Dragana Đekić na pet, saopštio je Viši sud.
Dodao je da je okrivljenima u kazne na koje su osuđeni uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
Navodi se i da su oštećeni upućeni na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva.
Pripadnici Vojske Republike Srpske su na željezničkoj stanici u Štrpcima 27. februara 1993. godine, iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar izveli i ubili 20 putnika.
Za zločin u Štrpcima, pred sudovima u regionu, pravnosnažno je osuđeno deset osoba.
Iz voza su oteti i ubijeni državljani tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, iz Beograda, Podgorice, Prijepolja i Bijelog Polja.
Ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov i Adem Alomerović.
Ubijeni su i Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i još jedna neidentifikovana osoba. Najmlađa žrtva zločina u Štrpcima imala je 16 godina, a najstarija 59 godina.

Troje osuđeno u Beogradu zbog ratnog zločina u Štrpcima, kada je iz voza izvedeno i ubijeno 20 ljudi

Predsjednik i potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i Marijana Camović-Veličković danas su pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli tužbu protiv izvršnog direktora Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica Vladimira Otaševića. Tužba je podnijeta radi povrede prava ličnosti zbog, kako su rekli u Sindikatu medija, netačnih navoda koje je Otašević tokom ljeta iznosio u svojim reagovanjima.
Tužbu su podnijeli u svoje lično ime, a ne u ime SMCG.
- Na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> je 18. juna 2025. godine objavljen je tekst sa naslovom „Otašević: Kračković i Camović tražili da prećutim nezakonito točenje goriva i pozive na fizičke obračune u prostorijama Gradske TV“, u kojem je preneseno reagovanje Otaševića. Kako se navodi u tužbi, u objavljenom reagovanju, iznijete su brojne netačne, lažne i tendenciozne činjenične konstatacije tuženog vezane za tužioce, uključujući u bitnom navodni nedopušteni pritisak koji su tužioci vršili na sud, kao i navode da su tužioci djelovali antisindikalno, na način što su tražili otkaze za zaposlene u medijima - navedeno je u saopštenju koje potpisuje Camović-Veličković.
Ističe da je Otašević u više navrata iznosio neistine na račun Kračković i Camović-Veličković, prije svega navodeći da su "antisindikalno " postupali tražeći otkaze za zaposlene u tom lokalnom javnom emiteru. Kao sindikalno aktivne osobe, oni su mišljenja da su ovakve izjave, plasirane preko javnog medija čiji je direktor Otašević, opasne i da mogu imati odvraćujuću ulogu za svo postojeće i buduće članstvo Sindikata medija Crne Gore. 
- Cilj nam je da se utvrdi istina, pa ako smo tražili otkaze za zaposlene u medijima - neka se to dokaže, a ako ipak to nismo radili - da sud odredi pravednu kaznu za onoga ko širi neistine bez straha za posljedice koje će uslijediti zbog takvog ponašanja. U svojim javnim reagovanjima smo od Otaševića tražili da dokaže te tvrdnje što on nije uradio već je nastavio sa iznošenjem neistina i razlog za tužbu je upravo to. Oboje smo javne ličnosti, svjesni svog položaja i uloga u društvu i samim tim spremni smo da trpimo kritiku ali ne i neistine - kazao je Kračković.
U tužbi je, između ostalog citiran dio teksta Otaševića u kojem se navodi da „čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore.“
Objašnjeno je da se ova izjava Otaševića dijelom nadovezuje na kontinuirano iznošenje neistina na račun Kračkovića i Camović-Veličković.
„Kako bi kontekst reagovanja – izjave tuženog bio potpuno jasan, ističemo da se ono naslanja na niz novinarskih članaka, između ostalog i na navode sadržane u članku objavljenom na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> pod naslovom: „Članovi Sindikata Gradske RTV ne žele Kračkovića i Camović na narednoj sjednici, zbog antisindikalnog djelovanja“ u kojem je, između ostalog, za tužioce navedeno da se „radi o sindikalnim predstavnicima, koji su za urednika i novinara Gradske RTV (Dejana Bogojevića i Radomira Tešanovića) u prethodnom periodu tražili izricanje drastičnih kazni (otkaz ugovora o radu)“...“, navodi se u tužbi uz napomenu da su „citirane činjenične konstatacije koje su objavljene dana 18.06.2025. godine, netačne, tendenciozne i neistinite“.
- Otašević, kao javni funkcioner, mora da bude svjestan težine izgovorene riječi i spreman da pruži dokaze za svaku iznešenu tvrdnju - poručeno je u saopštenju.
Tužbom nije obuhvaćen Lokalni javni emiter RTV Podgorica, već samo Otašević kao autor izjava koje su plasirane preko tog medija.

Camović-Veličković i Kračković tužili Otaševića: Iznio brojne netačne, lažne i tendenciozne konstatacije

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Jedno hapšenje u izvođenju Specijalnog policijskog odjeljenja, jedna akcija Specijalnog državnog specijalnog tužilaštva i sad je, izgleda, sve u redu sa Crnom Gorom. &nbsp; Mogu svi da odahnu i svi da budu mirni. I Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate, i škaljarski brat Abaz-Skaj-Kudravi; i votka-cigarete biznismen Daka-Skaj-Vampir; ona mimerka Krstinja silna... &nbsp;čak i oni iz koncerna Vijesti, &nbsp;plavog biltena tužilaštva i aktuelne vlasti. &nbsp; ZAVJERENIČKA AKCIJA &nbsp; I upravo su Vijesti ekskluzivno donijele ključnu poentu, kako rekoše ,,najveće akcije ikada SDT-a i SPO-a“: hapšenjem crne šestorke po nalogu tužilačke trojke – spriječena je terorističko-zavjerenička akcija urušavanja ustavnog poretka. &nbsp; I to kakva akcija?! Koju je porukama - zamislite sad - iz jednog, jedinog mobilnog telefona - spremao biznismen Aleksandar Aco Mijajlović. Sve to još uz podršku svoje sestre tužiteljke, dvojice policajaca, jednog čovjeka iz ANB-a i bivšeg ministra iz redova DPS-a Peđe Boškovića. &nbsp; Tužilaštvo je svemu pridružilo još sedam medija. Sa čijim je urednicima ili menadžerima Mijajlović razmjenjivao - pazite sad - u prosjeku jednu poruku dnevno, ali, po mišljenju tužilačke trojke, sasvim dovoljno da mediji budu uključeni u istragu o rušenju ustavnog poretka i nacionalne bezbjednosti?! &nbsp; Da, jezivo zvuči. Tužilačka trojka, dakle, u porukama koje su razmjenjivane uglavnom oko servisnih informacija o gradnji puteva, recimo Podgorica-Danilovgrad, želi da vidi, ni manje ni više, nego - paklenu zavjeru. &nbsp; Baš tako: kao da je u pitanju državni udar nalik onome u Mjanmaru 2021, ili Gabonu 2023, ili onaj pokušaj terorizma u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine... Samo što sada nema agenata GRU-a Šišmakova i Popova, nema četničkih vojvoda, nema ni srpskog žandarma Dikića, nema ni Zavetnika. &nbsp; Nema više četnika i početnika, tu su sad opasne komite udruženi sa medijima koji kritikuju vlast... &nbsp; OD ,,NAJVEĆE AKCIJE IKAD” DO - REPRESIJE E, sad neki džangrizavi, oni koji vole da zabadaju nos u sve detalje, možda bi i prigovorili da tužilačka akcija od 3. oktobra baš i ne liči na najveću akciju u istoriji akcija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c" data-rendition-name="original" width="899" height="532" loading="lazy" alt="MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra"> <figcaption>MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I stvarno: od šestoro osoba koje je tužilaštvo targetiralo kao kriminalnu grupu, samo su dvojica, Spičanović i Mijajlović, danas u pritvoru; dvojica policajaca – Pavićević i Lazović - ne smiju da izlaze iz stanova, a dvoje, tužiteljka Nastić i političar Bošković mogu đe hoće, samo da se jave jednom mjesečno policiji. &nbsp; A ne djeluje baš da su tužioci htjeli da se opterećuju dokazima. Ne samo da ne postaji jedan dokaz, nego čak i nema indicija koje bi opravdale osiono, bahato i neodgovorno plasiranje opasne priče o rušenju ustavnog poretka i ugrožavanju nacionalne sigurnosti. &nbsp; I što je, politički i društveno najopasnije – iz Naredbe o sprovođenju istrage se jasno vidi da tužilačka trojka nije spisak za odstrijel sačinila na osnovu bilo kakvog otkrića povjerljivih informacija. Niti su ih interesovali dokazi. &nbsp; OPSKURNI POLITIČKI CILJ Da, u Specijalnom tužilaštvu kao da nijesu ni imali namjeru dokazivanja, već – targetiranja i represivnog djelovanja... &nbsp;&nbsp; Zato se može zaključiti da je akcija SDT-a imala opskuran politički cilj: da se upotrebom državne prinude, silom državnog represivnog aparata, targetira biznismen koji ima veliku medija-bajing agenciju, da se istovremeno politički obilježe kao antidržavnii elementi čelnici DPS-a, najjače opozicione stranke, ali i da se zastraše i kriminalizuju svi oni mediji koji kritički govore o vlasti, da se zapuše usta svima koji se protive pretvaranju Crne Gore u dio srpskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić"> <figcaption>TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIMINALIZACIJA MEDIJA I nije ovo prvi put da se iz Specijalnog državnog tužilaštva udara po novinarima. Prije aktuelne tužilačke trojke koju čine Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovica Vukotić - specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp; On je, jula prošle godine - bahato nezakonito - targetirao pet novinarki i novinara: Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, mene kao tadašnjeg urednika Pobjede i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Milivojem Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ. &nbsp; Ponavljanje istog tužilačkog postupka samo godinu kasnije, targetiranje sedam medija i njihovih urednika, pokazuje da Šoškićevo postupanje nije bio incident, nego strategijsko određenje rada: tužilačko unaprijed bacanje krivice na sve sumnjive, bez potrebe dokazivanja. &nbsp; To je neki izvrnut princip svojstven autoritarnim, policijskim državama u kojima ne važi princip prezumpcije, pretpostavke nevinosti. Već ona perverzni, staljinističk inverzija koja podrazumijeva - prezumpciju krivice. To je društveno opasno stanje u kojem od tužilaštva obilježeni ljudi treba da dokazuju nevinost, a ne da istražni organi dokazuju krivicu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ"> <figcaption>MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Grdno je vrijeme došlo ako će se jedna važna državna institucija kao što je Specijalno državno tužilaštvo pretvoriti u političku batinu vlasti. To Crna Gora, na pragu ulaska u Evropsku uniju, ne smije dopustiti. Ne zbog Evrope, nego sebe radi. &nbsp; Ne mogu govoriti u ime drugih koji su targetirani, ali vjerujem da nakon decenija poznanstva i prijateljstva neće zamjeriti ako kažemo – mi pognuti glavu nećemo ni odustati od profesionalnih i etičkih standarda novianrstva. &nbsp; Jer bi to značilo da odustajemo od sebe, a to neće moći. Ni ove noći ni drugih koji dolaze. &nbsp;No pasaran! &nbsp; &nbsp;

Staljinistička inverzija: umjesto prezumpcije nevinosti SDT forsira pretpostavku krivice?!

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić izazvao je saobraćajnu nezgodu na regionalnim putu Mojkovac-Đurđevića Tara u mjestu Polja, vozeći pod dejstvom alkohola, saznaje Portal ETV.
Nezgoda se, kako nam je rekao izvor, dogodila jutros u 2:20 sati kada je Delić vozilom sletio pored puta.
Tom prilikom je oštetio ogradu mosta dužine 11 metara. Testiranjem je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentracije od 1,04 g/kg.
Ova informacija nezvanično je Portalu ETV potvrđena u policiji.
- Sinoć, u 2:23 sati, na regionalnom putu Mojkovac- Đurđevića Tara, mjesto Polja, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. Vozać V.D. zadobio je povrede. Alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu - rečeno nam je u policiji.
Delić je nakon nezgode zadžan u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Predsjednik Opštine Mojkovac povrijeđen u udesu, vozio pod dejstvom alkohola

Specijalno državno tužilaštvo se uključilo kao vrhovni arbitar da zaustavi proces političkih promjena u Crnoj Gori i kako bi se dao vještački vazduh parlamentarnoj većini, kazao je šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Nikolić je, na početku današnje sjednice Skupštine na Cetinju, osvrćući se na posljednju akciju SDT-a, govorio o lošoj atmosferi u kojoj žive građani Crne Gore.
- Haos je na crnogorskim ulicama, afera Tunel, stanje oko Botuna, spomenik koji bježi organima reda i bezbjednosnog sistema - sve ukazuje na činjenicu da je vlast u krizi i na koljenima. I onda je trebalo uključiti tužilaštvo kao vrhovnog arbitra da zaustavi proces političkih promjena u Crnoj Gori - istakao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, meta može biti svako ko se usudi da kritički govori o devijacima i lošim pojavama u društvu. Napada se, ističe on, onaj ko prijeti da ugrozi parlamentarnu većinu.
- I juče i danas i sjutra podržavamo borbu protiv organizovanog kriminala. Ali, ova tema se zloupotrebljava da bi se zaustavio proces političkih promjena u Crnoj Gori i kako bi se dao vještački vazduh parlamentarnoj većini - naglasio je Nikolić.
Nikolić se na kraju obratio kolegama iz parlamentarne većine.
- Vi od danas nijeste samo naši politički protivnici, neki od vas ste se legitimisali kao naši lični neprijatelji. U skladu sa tim ćemo se prema tome ubuduće odnositi - poručio je Nikolić. &nbsp;
T.K.

"Eho" na TV E: O oružju sa izvršnim direktorom Damara Vukom Čađenovićem

Čađenović: Kada sam postao navodni član Zvicerove grupe podigao sam tri optužnice protiv kavačkog klana za najteža djela

Kroz suočavanje sa prošlošću do pravednijeg društva

Troje osuđeno u Beogradu zbog ratnog zločina u Štrpcima, kada je iz voza izvedeno i ubijeno 20 ljudi

Camović-Veličković i Kračković tužili Otaševića: Iznio brojne netačne, lažne i tendenciozne konstatacije

PRATITE TVe UŽIVO