Popović: Mit mode

Mit mode potiče još iz Biblije, kada su Adam i Eva navukli kožu da bi se zaštitili od hladnoće,kao problem odijevanja, koje prema tijelu nosi estetsku dimenziju - kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E,  umjetnik, slikar i skulptor Dimitrije Popović.

Za modu se zainteresovao jer je ona jedan od posebno važnih fenomena današnjice, kaže Popović, i ona pokazuje sve one fine elemente, kao što su, dodaje on, estetizacija i erotizacija  tijela, prvenstveno, kako kaže, ženskog tijela.

- Mislim na modu kao kreativni izraz, koja danas ima radnopravni status kao art, ulazi u muzeje. Alexander McQueen, Armani i drugi veliki kreatori, čije kreacije se nalaze u muzejima, ravnopravno sa eksponatima drugih autora. Tu dolazi do ključne razlike, u odnosu na modu kao upotrebni predmet, to je ta kreativnost i estetizacija gdje se tijelo pokazuje kao živa skulptura, kao događaj. Tako imate u modnom rječniku termin modno tijelo, sprovodi se koncept tijela i onoga što se pokazuje kao neki oblik više realnosti, ta viša realnost se odnosi na to što imate upotrebu medija, tehnologije, koja čini da  ta estetizacija i ta erotizacija dizajniranja određenog tipa ljepote, gdje se od manekenki traže standardi u odnosu na tijelo - rekao  je Popović.

Sagovornik emisije Srećan dan se prisjeć McQueen-ove revije Platonova Atlantida, iz 2010.godine, za koju kaže da je jedan od najvećih performansa u 21. vijeku, po složenosti, po estetskoj dimenziji, i, kako kaže, po onome što čini njegovu posebnu kreativnost.

Korištenje svih tehnoloških dostignuća za novu estetizaciju, smatra Popović, na neki način je stvarnost koja nadilazi takozvanu običajnu stvarnost, je je ta ljepota i estetizacija dovedena do te mjere da nadilazi stvarnost, a ona, ističe on, prikazuje ono što pripada virtuelnom svijetu.

- Izložbu sam nazvao Mit mode, ne mit o modi, nego Mit mode. Jer je moda takav fenomen koji proizlazi iz samog sebe, ona, paradoksalno kazano, ubija sebe da bi mogla živjeti. Taj mit mode je od onog momenta  iz Biblije, Starog zavjeta, kada se čovjek, zapravo Adam i Eva, navukli kožu da bi se zaštitili od hladnoće, već počinje taj problem odjevanja koji sa sobom nosi, odnosno, prema tijelu nosi estetsku dimenziju - istakao je Popović.

Umjetnik je podsjetio na istorijsku kontroverzu nekih odjevnih predmeta, na primjer korset, koji je, po riječima umjetnika napravio revoluciju u odijevanju garantujući ženskom tijelu eleganciju, senzualnost i seksualnost, podsjeća on, doveo je do velikih sporova između modnih kreatora i  ljekara, jer se žensko tijelo, na uštrb te mode, kako kaže, uništavalo.

Umjetnost može da ukaže na neke važne elemente društvu, poručuje Popović, te da pomogne čovjeku da osmisli svoj život  i svoje postojanje , a ne može, ističe on, da mijenja svijet.

- Čovjek mijenja svoj dekor, mijenja svoj ambijent, ali u suštini  čovjek ostaje isti i to je ta priroda čovjeka, koja je uvijek zanimljiva i inspirativna, od antike do danas, od Sofokla do Njegoša, čovjek je isti. Klasici su uvijek i naši savremenici, jer se bave suštinom ljudskog bića, tako da umjetnost ne može promijeniti, ali može ukazati na ono što treba mijenjati - zaključio je Popović.