Rojters/Ipsos: Amerikanci strahuju da će vještačka inteligencija trajno potisnuti radnike
Amerikanci su duboko zabrinuti zbog mogućnosti da bi napredak vještačke inteligencije mogao trajno ostaviti bez posla veliki dio zemlje, pokazuju podaci novog istraživanja javnog mnjenja Rojtersa i Ipsosa.
Šestodnevno istraživanje, završeno u ponedjeljak, pokazalo je da je 71 odsto ispitanika izrazilo zabrinutost da će vještačka inteligencija „trajno ostaviti previše ljudi bez posla“.
Nova tehnologija izbila je u žižu javnosti krajem 2022. godine kada je kompanija OpenAI lansirala čet-bota ChatGPT (ČetDžiPiTi), koji je postao najbrže rastuća aplikacija u istoriji, dok su tehnološki giganti poput vlasnika Fejsbuka, Meta Platforms, vlasnika Gugla, Alfabeta, i Majkrosofta ponudili sopstvene proizvode zasnovane na vještačkoj inteligenciji.
Iako trenutno nema mnogo znakova masovne nezaposlenosti – stopa nezaposlenosti u SAD-u u julu je iznosila svega 4,2 odsto - vještačka inteligencija izaziva zabrinutost dok preoblikuje poslove, industrije i svakodnevni život.
Čak 77 odsto ispitanika u anketi Rojtersa i Ipsosa kazalo je da strahuje da bi tehnologija mogla biti korišćena za izazivanje političkog haosa, što je znak nelagode zbog sve češće upotrebe AI tehnologije u stvaranju realističnih video-snimaka izmišljenih događaja.
Prošlog mjeseca, naprimjer, predsjednik Donald Tramp objavio je na društvenim mrežama video generisan vještačkom inteligencijom na kojem se vidi hapšenje bivšeg demokratskog predsjednika Baraka Obame - događaja koji se nikada nije desio.
Anketa je pokazala i da su Amerikanci sumnjičavi prema vojnim primjenama vještačke inteligencije. Gotovo polovina ispitanika – 48 odsto – smatra da vlada nikada ne bi trebalo da koristi AI za određivanje mete vojnog udara, dok je 24 odsto podržalo takvu upotrebu tehnologije. Još 28 odsto je reklo da nijesu sigurni.
Opšta euforija zbog vještačke inteligencije, koju dijele mnogi ljudi i kompanije, podstakla je dodatne investicije, poput planirane fabrike opreme za data centre u Ohaju, iza koje stoje Fokskon i SoftBank. AI je takođe uzdrmao politiku nacionalne bezbjednosti, dok se Sjedinjene Države i Kina bore za dominaciju u ovoj oblasti.
Više od polovine Amerikanaca – oko 61 odsto – izjavilo je da su zabrinuti zbog količine električne energije potrebne za funkcionisanje tehnologije koja ubrzano raste.
Gugl je početkom mjeseca saopštio da je potpisao sporazume sa dvije američke elektroprivrede kako bi smanjio potrošnju energije u svojim AI data centrima tokom perioda kada mreža bilježi najveće opterećenje, budući da energetski intenzivna upotreba vještačke inteligencije prevazilazi raspoložive kapacitete.
Nova tehnologija suočila se i sa kritikama zbog aplikacija koje su omogućile AI botovima da vode romantične razgovore sa djecom, kreiraju lažne medicinske informacije i pomažu ljudima da formulišu rasističke argumente.
Dvije trećine ispitanika u anketi Rojtersa i Ipsosa kazalo je da se plaši da bi ljudi mogli odbaciti međuljudske odnose u korist AI saputnika.
Građani su podijeljeni po pitanju toga da li će vještačka inteligencija unaprijediti obrazovanje – 36 odsto smatra da hoće, 40 odsto se ne slaže, dok ostali nijesu sigurni.
Anketa Rojtersa i Ipsosa sprovedena je onlajn i obuhvatila je odgovore 4.446 odraslih Amerikanaca širom zemlje, uz marginu greške od oko dva procentna poena.