230 godina od Bitke na Krusima: Pobjeda koja simbolizuje hrabrost i snagu zajedništva Crnogoraca

Udruženje „Lješanska luča“ i Fondacija „Sula Radov“ organizovali su juče svečanost povodom 230 godina od Bitke na Krusima.

Zajednička poruka sa obilježavanja jubileja jedne od najslavnijih pobjeda u crnogorskoj istoriji jeste da su hrabrost, slobodarski duh i zajedništvo bili temelji na kojima je građena moderna Crna Gora. Sa mjesta velike pobjede nad vojskom Mahmut-paše Bušatlije, organizatori su podsjetili da su Crnogorci i Brđani, ujedinjeni pred zajedničkom opasnošću, pokazali snagu malog naroda kada brani slobodu i pravo da odlučuje o svojoj sudbini. Krusi, uz Martiniće i Lješkopolje, ostaju simbol zajedničke borbe, ne samo Katunjana i Lješnjana, već čitave Crne Gore i istorijskog puta ka snažnijoj crnogorskoj državnosti, piše Pobjeda.

Jedinstvo

Predsjednik Udruženja ,,Lješanksa luča“ Cvetko Vukčević je kazao da je organizovanje zajedničke svečanosti povodom jubileja, 230 godina bitke na Krusima, između ostalog produkt prošlogodišnjeg sporazuma između Fondacije ,,Sula Radov“ i Udruženja ,,Lješanska luča“. On je podsjetio i na prvu pobjedu crnogorske vojske, 1604. godine na Farmacima, poslije pada Crnojevića. Istakavši da je nakon te bitke crnogorska državnost dobila autonomiju, podsjetio je i na bitke na Sitnici, Martinićima, Krusima…

- Moramo ukazati počast svim borcima koji su se borili za slobodu Crne Gore- naglasio je Vukčević.

Predsjednik Upravnog odbora Fondacije ,,Sula Radov“ Miomir Jovanović je naglasio da je privilegija biti na mjestu gdje je prije 230 godina ostvarena jedna od najznačajnijih pobjeda Crnogoraca protiv Otomanskog carstva.

- Slobodarski duh Crnogoraca i odbijanje ultimatuma skadarskom Mahmut – paši da se pokore. Između bitke na Martinićima i Krusima, na zboru Crnogoraca glavar Petar I zakletvom, tzv. ,,Stegom“, ujedinio je Crnogorce radi zajedničkog otpora Osmanlijama, čime je prevazišao plemenske okvire i istakao značaj odbrane državnog prostora- kazao je Jovanović.

Milenijumska istorija Crne Gore, kako je dodao, počiva na trajnoj borbi za slobodu i njeno očuvanje.

- Krusi predstavljaju mjesto odakle šaljemo poruku zajedništva i težnje za ostvarenje zajedničkog nam cilja, očuvanja i afirmacije crnogorskog kulturnog nasljeđa, slobodarske tradicije i etičkih vrijednosti- zaključio je Jovanović.

Predsjednik Skupštine Udruženja ,,Lješanska luča“ Stevan Radunović je kazao da ovo mjesto budi u njima osjećaj ponosa ali i odgovornosti.

- Stojimo na značajnom prostoru crnogorske istorije – na Krusima, gdje je 22. septembra 1796. godine (3. oktobar po novom kalendaru) vođena jedna od najznačajnijih i najslavnijih bitaka u istoriji Crne Gore. Ovdje se nije branila samo zemlja. Ovdje se branilo pravo jednog naroda da bude svoj, da živi slobodno i da sam odlučuje o svojoj sudbini- poručio je Radunović.

Podsjetio je da je na čelu Crne Gore tada bio Petar I Petrović Njegoš – vladika, državnik, vojskovođa i duhovni predvodnik naroda.

- Bio je čovjek koji je znao da se u presudnim trenucima ne traže izgovori, već snaga, odlučnost i jedinstvo- naglasio je Radunović i podsjetio da su nekoliko mjeseci prije Krusa, u bici na Martinićima, crnogorski borci već pokazali da se osmanskoj sili može pružiti snažan i odlučan otpor.

Cilj bitke na Krusima je bio odbraniti slobodu.

- Snagom, hrabrošću i odlučnošću, kao i njegovom ratničkom vještinom, razbili su vojsku Mahmut-paše Bušatlije i nanijeli joj težak poraz. Prema nekim podacima gubici turske vojske su bili oko 3.400 vojnika, a poginuo je i značajan broj aga i begova. I sam Mahmut-paša poginuo je u bici. Toga dana na Krusima nije pobijedila samo jedna vojska. Pobijedila je ideja da i mali narod može biti velik kada brani ono što mu je najsvetije. Pobijedila je hrabrost nad silom. Pobijedilo je zajedništvo nad podjelama. Pobijedila je sloboda- poručio je Radunović.

Podsjetio je da je, nakon poraza Mahmut-pašine vojske, položaj Crne Gore ojačao, a da je povezivanje sa Piperima i Bjelopavlićima predstavljalo važan korak u okupljanju crnogorskih i brdskih oblasti.

- I upravo u tome leži jedna od najvećih poruka Krusa: Kada je domovina ugrožena, razlike moraju ustupiti mjesto zajedničkom interesu- zaključio je Radunović.

Sloboda

Predsjednik Skupštine Fondacije ,,Sula Radov“ Branislav Radulović je naglasio da je bitka na Krusima svojom veličinom i značajem prevazišla prostor na kojem je vođena i postala simbol i kamen temeljac crnogorskog državnog i nacionalnog trajanja.

- Slaveći dan pobjede na Krusima i ovaj vrijedan jubilej, ne govorimo samo o jednoj velikoj vojničkoj pobjedi, već govorimo i o pravu crnogorskog naroda na slobodu, o njegovoj državotvornoj svijesti, o zajedništvu koje je nadživjelo vjekove i o zavjetu koji obavezuje- kazao je Radulović.

Podsjetio je da su Komani/Katunjani i Lješnjani stajali zajedno i u bici na Lješkopolju 1603. godine.

- Njihovo zajedništvo izraslo je iz istorijskog iskustva da se pred velikim izazovima samo udruženom snagom može odbraniti sloboda i svijest da se ista ne može sačuvati ako svako brani samo svoj prag, svoje selo i svoje pleme. Međutim, 1796. zauzima posebno mjesto u istoriji Crne Gore. Prvo bitka na Martinićima – 11. jula (1796. godine), koja je bila mnogo više od vojnog trijumfa. Pod vođstvom Petra I i uz učešće crnogorskih prvaka, pobjeda na Martinićima označila je prekretnicu u borbi protiv vojske skadarskog vezira Mahmud-paše Bušatlije i potvrda da se sloboda može osvojiti ako se zajedništvo Crnogoraca i Brđana pretoči u organizovanu snagu- kazao je Radulović.

Istakao je da je, nakon Martinića, 17. avgusta 1796. godine, na crnogorskom zboru na Cetinju, usvojena ,,Stega“ – jedan od najznačajnijih pravnih spomenika crnogorske istorije.

- Stega je bila mnogo više od pisanog dokumenta. Ona je bila zavjet zajedništva, politička odluka i moralna obaveza. U njenom prvom članu sadržana je zakletva koja je nadživjela svoje vrijeme: „drug drugu, pleme plemenu, nahija nahiji, tvrdu i čistu vjeru i riječ od časti i poštenja dadosmo da se izdati među sobom nećemo- naveo je Radulović, uz napomenu da je u ovim riječima sažeta sva filozofija crnogorskog opstanka te da je važno da i danas na pravi način razumijemo vrijeme kada se sloboda branila i gradila i puškom i perom.

Na Krusima je, kako je dodao, crnogorski zavjet zajedništva, hrabrost i odlučnost pretočen u temelj budućih crnogorskih pobjeda – Grahovca, Vučjeg Dola, Fundine pa sve do Berlinskog kongresa 1878. godine.

- Pobjeda na Krusima, u vremenu kada su drugi samo sanjali o slobodi, bila je potvrda da Crna Gora nije prolazna istorijska pojava, niti prostor koji se može pokoriti jednom vojnom ekspedicijom. Ako su Martinići pokazali snagu zajedništva, ,,Stega“ dala politički i pravni izraz, onda su Krusi potvrdili da to zajedništvo može opstati pred najvećim iskušenjima… Tri velike pobjede, tri zlatne stranice naše istorije – Lješkopolje, Martinići i Krusi, neprolazni su simboli zajedničke borbe ne samo Katunjana i Lješnjana, već čitave Crne Gore jer su preko državotvorne ideje Petra I označile početak stvaranja novovjekovne crnogorske države. Zato Krusi pripadaju cijeloj Crnoj Gori- zaključio je Radulović, uz napomenu da je važno da mladim generacijama ne ostavimo samo priče o slavnim crnogorskim bitkama, već i razumijevanje za šta su se naši preci borili.

U nastavku programa ,,Śednik o Bici na Krusima“, okupljenima na gumnu ispod spomen obilježja o ovoj slavnoj bici i događajima koji su joj prethodili govorili su članovi Udruženja ,,Lješanska luča“ Slavko Burzanović i Nela Savković-Vukčević, kao i član Upravnog odbora Fondacije ,,Sula Radov“ Igor Radulović i član Senata Fondacije ,,Sula Radov“ Boro Pejović.

U okviru svečanog programa nastupio je narodni guslar Rajko Radović iz Kosijera, koji je evocirao uspomene na bitku na Krusima.

Vijence na spomen obilježje ispred Fondacije ,,Sula Radov“ položili su predsjednik Fondacije Miomir Jovanović i njegovi zamjenici Ilija Radulović i Vesna Rubežić, a ispred Udruženja ,,Lješanska luča“ predsjednik Cvetko Vukčević i članica Udruženja Nela Savković – Vukčević. Pored brojnih građana i potomaka boraca bitke na Krusima, svečanosti su prisustvovali i članovi SUBNORA Crne Gore i UBNORA Podgorica.