Delegacija Fondacije „Sula Radov“ danas je sa predjednikom UO Fondacije prof. dr Miomirom Jovanovićem i prof. dr Vesnom Rubežić, prof. dr Branislavom Radulovićem, Ilijom Radulovićem, Sanjom Radulović i Bobanom Radulovićem posjetili su JU OŠ „Boško Radulović“ u Komanima.
Oni su za sve učenike ove škole, pred prestojeće novogodišnje praznike, obezbjedili poklon paketiće u saradnji sa Adriatic bankom ad Podgorica.&nbsp;
Za potrebe školske biblioteke uručene su knjige posvećene Suli Radovom i istoriji Crne Gore, kao i određeni broj knjiga domaćih i svjetski poznatih autora.
Kako je saopšteno iz Fondacije „Sula Radov“, veći broj članova Fondacije opredjelio je i novčane priloge u cilju uspješnog održavanja i organizacije Dana škole, koji se obilježava 25. decembra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Fondacija „Sula Radov“ obezbjedila poklon paketiće za učenike OŠ „Boško Radulović“ u Komanima

Predstavnici Udruženja Lješansa luča i Fondacije “Sula Radov” danas su, u čast Crnogorcima, koji su 3. oktobra 1796. godine izvojevali pobjedu u bici na Krusima, položili vijenac na spomen-obilježju, podignutom u njihovu čast.&nbsp; Bitka na Krusima imala je presudan značaj u procesu državne i nacionalne emancipacije Crnogoraca i dovela do punog međunarodnog priznanja državnosti Crne Gore. Današnjim okupljanjem i obilježavanjem ovog značajnog jubileja crnogorske istorije, nastavljena je viševjekovno zajedništvo Lješnjana i Komana, koji su vazda bili u zajedništvu u volji i nevolji i na braniku Crne Gore i njene slobode. Na to zajedništvo su u svom obraćanju podsjetili profesor Miomir Radunović i član Senata Fondacije “ Sula Radov” Boro Pejović. Predstavnici dvije organizacije dogovorili su da se naredne godine, povodom jubileja 230 godina od ove znamenite bitke, organizuje Naučni skup i niz drugih aktivnisti kojima će se ovaj jubilej obilježiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Lješnjani i Komani "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>

Lješnjani i Komani vazda bili u zajedništvu i na braniku Crne Gore i njene slobode

U cilju afirmacije kulture, istorijskog nasljeđa i tradicije sinoć je u Lješanskoj nahiji u selu Briđe, potpisan Memorandum o saradnji između Udruženja građana „Lješanska luča“ i Fondacije „Sula Radov“.
- Ovaj Memorandum je potpisan sa namjerom da se kroz međusobnu saradnju doprinese očuvanju i afimraciji vrijednosti dvije stare crnogorske nahije, kulturne i istorijske tradicije, humanističkih i etičkih vrlina koje su u vezi sa Lješanskom i Katunskom nahijom (Komani, Bandići i Zagarač), navodi se u saopštenju.
U ime dvije organizacije Memorandum su potpisali njihovi predsjednici Cvetko Vukčević i profesor Miomir Jovanović.
Na sastanku dviju organizacija dogovoren je format buduće saradnje, te aktivnosti do kraja 2025. godine, među kojima su obilježavanje bitke na Krusima, skup posvećen blaženoj Ozani rodom iz Releza i revitalizaciju puta Komani – Buronji.

Potpisan Memorandum o saradnji Lješanjske luče i Fondacije Sula Radov

Planirana je pozorišna predstava po tekstu prof. Sonje Tomović-Šundić, a dogovorena je i saradnja na izradi igrano dokumentarnog filma o Suli Radovom koji bio autorski rad Bola Boškovića - odlučeno je na drugoj redovnoj Skupštini Fondacije Sula Radov.
Predsjednik Skupštine Fondacije prof. dr Branislav Radulović istakao je, na sjednici koja je održana danas u Podgorici, da je u prethodnom periodu fondacija imala uspješan rad, te izdvojio aktivnosti vezane za postavljanje spomen ploče u čast Sule Radova na Pravnom fakultetu i spomen biste u Podgorici. &nbsp;
- Aktivnošću Fondacije obnovljen je spomenik Suli Radovom na Cetinju – ispred Vlaške crkve, a Fondacija je imala i vrlo uspješnu izdavačku aktivnost - naveo je Radulović.
Posebno je istakao &nbsp;saradnju sa prof. dr Sonjom Tomović – Šundić promociji njene drame “Sula Radov i četiri Petrovića”.&nbsp;
Predsjednik Fondacije prof. dr Miomir Jovanović istakao je da se u narednom periodu planiraju aktivnosti, predviđene Programom rada za period od 2023. do 2026, sa posebnim naglaskom na očuvanje i afirmaciju kulturno istorijskog nasleđa i edukaciju mladih.&nbsp;
- Sa ciljem što efikasnijeg sprovođenja planiranih aktivnosti, Fondacija će staviti naglasak na obezbjeđenje neophodnih finansijskih sredstava - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Na sjednici Skupštine su za novog člana Upavnog odbora izabran je Miljan Barović, a za člana Senata Fondacije Veselin Bato Radulović.
- Zbog izuzetnog doprinosa afirmaciji Fondacije i njenih aktivnosti na Skupštini su za počasne članove Fondacije izabrani: prof. dr Sonja Tomović – Šundić, Slobodan Marunović, prof dr Mladen Vukčević, Slavenko Rakočević – Rakoč i Bole Bošković - precizirano je u saopštenju.
Ova fondacija je osnovana juna 2023. godine sa ciljem očuvanja i afirmacije dijela crnogorskog mudraca, kapetana i narodnog sudije Kostadina Sule Radova Radulovića (1790 -1872).

Planirana pozorišna predstava i izrada igrano-dokumentarnog filma o Suli Radovom

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je večeras u 20 časova registrovao zemljotres srednje jačine, sa epicentrom 35 km jugozapadno od Elbasana u Albaniji.
Kako su kazali, jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.1 jedinicu Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS).
- Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 km. Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području- navodi se u saopštenju.

Jači zemljotres pogodio Albaniju: Epicentar u blizini Elbasana

Fudbaleri Atletiko Madrida prvi su tim koji je iz plej-ofa osigurao plasman u osminu finala.
U večerašnjem revanš susretu u Madridu, izabranici Dijega Simeonea savladali su Briž, rezultatom 4:1 (1:1). Prvi duel u Belgiji, odigran prošle sedmice, okončan je rezultatom 3:3.
Junak pobjede Madriđana je Aleksander Serlot, koji je postigao tri pogotka.
Špansku ekipu će u osmini finala čekati duel protiv Engleza - biće to ili Totenhem ili Liverpul.
Domaći su poveli u 23. minutu - Oblak je ispucao loptu, primio je Serlot, koji je potom istrčao do šesnaesterca, a onda sa desetak metara iskosa šutirao i - uz 'pomoć' očajne reakcije Minjolea - pogodio za 1:0.
Belgijanci su poravnali u 35. minutu. Stanković je uputio lijep centaršut iz kornera, a Ordonjez je rutinski poslao loptu u mrežu.
Nastavak je u potpunosti pripao 'jorgandžijama', koje su sa tri pogotka potvrdile plasman u sljedeću rundu - još dva postigao je Serlot, a jedan Kardoso.

Liga šampiona: Atletiko Madrid u osmini finala

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je prihvatio ostavku direktorke muzeja Luvr, koja se našla na meti kritika nakon pljačke francuskog kraljevskog nakita u toj instituciji.
Iz predsjedničke kancelarije saopšteno je da je direktorka Luvra, Lorans de Kar, podnijela ostavku.
U saopštenju se navodi da je Makron pohvalio njenu odluku kao čin odgovornosti u trenutku kada je najvećem muzeju na svijetu potreban mir i snažan novi zamah za sprovođenje velikih projekata, uključujući unaprjeđenje bezbjednosti, modernizaciju i druge inicijative.
Podsjetimo, lopovima je u oktobru prošle godine bilo potrebno manje od osam minuta da tokom vikenda, neposredno nakon otvaranja muzeja, ukradu kraljevski nakit procijenjene vrijednosti od 88 miliona eura iz Luvra, najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Pljačka je izazvala nevjericu širom svijeta. Policija je ubrzo uhapsila osumnjičene, ali ukradeni nakit do danas nije pronađen.

Direktorka Luvra podnijela ostavku nakon pljačke kraljevskog nakita

Četvorica državljana Ukrajine, koji su u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, angažovali su advokata nakon što je policija upala u njihove apartmane u blizini Radanovića, razbila vrata i izvršila pretres bez legitimisanja. Kako tvrdi njihov pravni zastupnik, oni nijesu osumnjičeni ni za jedno krivično djelo, policija im nije saopštila razlog pretresa, niti pokazala sudski nalog. Zapisnik nije sačinjen, a jedini dokument koji su dobili je potvrda o novcu koji im je oduzet. Zbog sumnje na prekoračenje ovlašćenja, advokat je podnio krivičnu prijavu protiv više policijskih službenika. Rani jutarnji sati. Petnaestak policijskih vozila ispred kuće u Sutvari Donjoj. Razbijena ulazna vrata, polomljena stakla i upad u apartmane u kojima borave četvorica državljana Ukrajine. To je rezultat policijske akcije sprovedene u Radanovićima, prošlog ponedjeljka. Niko od pretresenih, tvrdi njihov advokat Veselin Radulović, nije osumnjičen ni za jedno krivično djelo. - Više policijskih vozila je došlo ispred objekta u kojem oni u iznajmljenim apartmanima borave, ušli su u prostorije, nijesu se legitimisali, na njihovo pitanje nijesu se predstavili, nijesu saopštili razloge dolaska, izvršili su premetačinu, pričinili su štetu na ulaznim vratima, u njihovim apartmanima ispremetali stvari. Kod njih su našli određenu količinu novca, koju su oni zakonito zaradili za lične potrebe. Od jednog su oduzeli 3.400 eura, od drugog 300 eura, dali su im potvrde. Prema njihovim kazivanjima, nikakav zapisnik im nije uručen o pretresu, nije im predočena naredba suda o pretresu, nije im saopšteno koja su njihova prava, što je sve obaveza policije kada sprovodi ove službene radnje- kazao je za Televiziju E njihov advokat Kako ističu, ni Ukrajinci, ni njihov pravni zastupnik, ne znaju zašto je pretres uopšte izvršen. - To je ključno pitanje. Oni nijesu osumnjičeni za bilo koje krivično djelo, ne postoje nikakvi, za sada, podaci ili dokazi koji bi ih teretili za bilo koju kažnjivu aktivnost. Oni su pitali policijske službenike šta je razlog takvog postupanja, zašto ih maltretiraju, zašto ih pretresaju i zašto su im oduzeli novac i nijesu dobili odgovor na bilo koje od tih pitanja. To govori o ozbiljnom kršenju procedure od strane policije, koja bi morala da se strogo drži zakona i da pazi da ne prekoračuje svoja ovlašćenja- poručio je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051" data-rendition-name="original" width="250" height="333" loading="lazy" alt="Krivična rprijava stranim državljanima"><figcaption>Fotografije sa lica mjesta</figcaption></figure>  Zbog sumnje da su prekoračili policijska ovlašćenja, Radulović je protiv više, za sada, neidentifikovanih službenika Uprave policije podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kao i pritužbu Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, te Savjetu za građansku kontrolu rada policije. Kako navodi, policajci u civilu su njegovim klijentima tražili telefone, ispitivali ih o osobama koje, kako tvrde, ne poznaju, a pretres je obavljen bez zapisnika i bez pouke o pravima, što je, ističe Radulović, presedan. - Čini mi se da se šalje jedna opasna poruka. Mislim da je ovo bilo u sklopu posljednjih aktivnosti policije kojima se menadžment policije u javnosti hvali, govoreći kako i koliko vrši pretresa i koliko je lica tretirano. Ali, ispostavlja se da se to radi nezakonito i uz ozbiljno kršenje Ustava i ljudskih prava- navodi advokat. Objašnjava i da je tokom pretresa pričinjena materijalna šteta, da je kretanje stanara bilo ograničeno bez formalne odluke o lišenju slobode, te da im nije dozvoljeno ni da ustanu kako bi uzeli vodu. Advokat tvrdi da je prekršeno ustavno pravo na nepovredivost doma, ali i više odredbi Zakonika o krivičnom postupku. Nasilni ulazak bi, kaže, bio opravdan u hitnim situacijama, ako neko doziva u pomoć ili je u toku izvršenje krivičnog djela. Međutim, to ovdje nije bio slučaj. - Bilo koji pretres kada se vrši policija mora da postupa prije svega sa posebnom obazrivošću, da poštuje ljudsko dostojanstvo svih lica prema kojima primjenjuje radnje. Nije dozvoljeno bilo kakvo oštećenje koje nije potrebno, a ovdje sigurno nije bilo potrebno. Ti ljudi nisu pružali otpor, niti su uradili išta kažnjivo. Oni su otvorili vrata od svojih apartmana, kako su mi rekli, ulazna vrata od tog objekta su razvaljena, tako pokazuju i fotografije. Otvorili su vrata, pustili su policajce da uđu i tu su doživjeli jednu vrstu šikaniranja, maltretiranja i oni su to doživjeli, sasvim sa pravom, kao jedan vid diskriminacije- pojašnjava Radulović. Radulović od nadležnih organa, prije svega unutrašnje kontrole policije i tužilaštva, očekuje da provjere navode i priložene dokaze, te da se utvrdi ko je naredio i sproveo akciju, po kom osnovu i da li je bilo prekoračenja ovlašćenja. U međuvremenu, četvorica stranih državljana, koji su, kako tvrdi njihov advokat – u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, čekaju odgovor institucija.

Tag: fondacija-sula-radov