<article>Ukupno ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su iznosili nešto više od 31 milion eura. Od toga, skoro tri četvrtine (73 odsto), odnosno 22.718.316 eura se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore, dok se preostali iznos od 8.291.490 eura odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera. Ovi podaci dio su najnovije Analize ekonomskog položaja javnih emitera u Crnoj Gori (2024) koju je objavila Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). - Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od pet godina - od 2020. do 2024. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih - navodi se u saopštenju. Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda za period od 2022. do 2024. godina koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. - Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2024. godini je poslovalo sa pozitivnim rezultatom. Radio Televizija Pljevlja, Radio i Televizija Nikšić i Radio Televizija Ulcinj godinu su završili sa značajnim pozitivnim rezultatom. Najveći negativan rezultat imali su Radio Televizija Budva i Radio Televizija Rožaje. Najveće budžete po stanovniku imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje imali Radio Berane, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad - precizirano je u saopštenju. U 2024. godini, kako dodaju, ukupni prihodi lokalnih javnih emitera porasli su za 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu, to jest za 1.301.373 eura. - I u 2022. i 2021. godini lokalni javni emiteri su bilježili porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura. Na drugoj strani, ukupni rashodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su bili na nivou 29.753.363 eura od koji se 73 odsto odnosilo na nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore. dok se preostali iznos od 8.145.612 eura odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera - navodi se u analizi. Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2024. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine. - Za period od 2020. godine do 2024. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih. Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su na kraju 2023. i 2024. godine imali porast broja zaposlenih za 16, odnosno za 31 - kazali su iz AMU. Kontinuitet pozitivnog poslovanja ostaje veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene. - U narednom periodu potrebno je obezbijediti veću stabilnost i značajnije prihode kako bi se unaprijedile usluge koje pružaju građanima - ocijenjeno je u analizi..</article>

Ukupno ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su iznosili nešto više od 31 milion eura. Od toga, skoro tri četvrtine (73 odsto), odnosno 22.718.316 eura se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore, dok se preostali iznos od 8.291.490 eura odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera.&nbsp;
Ovi podaci dio su najnovije Analize ekonomskog položaja javnih emitera u Crnoj Gori (2024) koju je objavila Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).&nbsp;
- Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od pet godina - od 2020. do 2024. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda za period od 2022. do 2024. godina koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.&nbsp;
- Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2024. godini je poslovalo sa pozitivnim rezultatom. Radio Televizija Pljevlja, Radio i Televizija Nikšić i Radio Televizija Ulcinj godinu su završili sa značajnim pozitivnim rezultatom. Najveći negativan rezultat imali su Radio Televizija Budva i Radio Televizija Rožaje. Najveće budžete po stanovniku imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje imali Radio Berane, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
U 2024. godini, kako dodaju, ukupni prihodi lokalnih javnih emitera porasli su za 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu, to jest za 1.301.373 eura.&nbsp;
- I u 2022. i 2021. godini lokalni javni emiteri su bilježili porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura. Na drugoj strani, ukupni rashodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su bili na nivou 29.753.363 eura od koji se 73 odsto odnosilo na nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore. dok se preostali iznos od 8.145.612 eura odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera - navodi se u analizi.&nbsp;
Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2024. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine.&nbsp;
- Za period od 2020. godine do 2024. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih. Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su na kraju 2023. i 2024. godine imali porast broja zaposlenih za 16, odnosno za 31 - kazali su iz AMU.&nbsp;
Kontinuitet pozitivnog poslovanja ostaje veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene.&nbsp;
- U narednom periodu potrebno je obezbijediti veću stabilnost i značajnije prihode kako bi se unaprijedile usluge koje pružaju građanima - ocijenjeno je u analizi..

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija za audiovizuelne medijske usluge

Društvo

AMU: Prihodi javnih emitera lani više od 31 milion eura, bilježi se porast zaposlenih

Ukupno ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su iznosili nešto više od 31 milion eura. Od toga, skoro tri četvrtine (73 odsto), odnosno 22.718.316 eura se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore, dok se preostali iznos od 8.291.490 eura odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera. 
Ovi podaci dio su najnovije Analize ekonomskog položaja javnih emitera u Crnoj Gori (2024) koju je objavila Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). 
- Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od pet godina - od 2020. do 2024. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih - navodi se u saopštenju. 
Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda za period od 2022. do 2024. godina koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. 
- Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2024. godini je poslovalo sa pozitivnim rezultatom. Radio Televizija Pljevlja, Radio i Televizija Nikšić i Radio Televizija Ulcinj godinu su završili sa značajnim pozitivnim rezultatom. Najveći negativan rezultat imali su Radio Televizija Budva i Radio Televizija Rožaje. Najveće budžete po stanovniku imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje imali Radio Berane, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad - precizirano je u saopštenju. 
U 2024. godini, kako dodaju, ukupni prihodi lokalnih javnih emitera porasli su za 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu, to jest za 1.301.373 eura. 
- I u 2022. i 2021. godini lokalni javni emiteri su bilježili porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura. Na drugoj strani, ukupni rashodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su bili na nivou 29.753.363 eura od koji se 73 odsto odnosilo na nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore. dok se preostali iznos od 8.145.612 eura odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera - navodi se u analizi. 
Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2024. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine. 
- Za period od 2020. godine do 2024. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih. Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su na kraju 2023. i 2024. godine imali porast broja zaposlenih za 16, odnosno za 31 - kazali su iz AMU. 
Kontinuitet pozitivnog poslovanja ostaje veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene. 
- U narednom periodu potrebno je obezbijediti veću stabilnost i značajnije prihode kako bi se unaprijedile usluge koje pružaju građanima - ocijenjeno je u analizi..

Nova vrsta grinja čiji je naučni naziv Torrenticola vladika dobila je ime u čast mitropolita Petra II Petrovića Njegoša.
- Nova vrsta opisana je iz Crne Gore, i poznata je samo sa dva lokaliteta: Mlinski potok kod Crnog jezera na Durmitoru i potok Bistrica na Crkvinama, Kolašin - kazao je redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Vladimir Pešić.
Dodaje da je nova vrsta opisana na osnovu analize DNK sekvenci (metoda DNA barkodinga) koja je pokazala da je riječ o izuzetno staroj vrsti.
- Nova vrsta posjeduje snažne štitove na trbušnoj i leđnoj strani, osobina koja je podsjetila autore, kako to navode u radu, na jedan od najčešće citiranih Njegoševih stihova: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al zube polomi“, metafora koja simbolizira borbu i otpornost crnogorskog naroda u teškim vremenima - objasnio je Pešić.
Autori nove vrste su Prof. Vladimir Pešić sa Univerziteta Crne Gore, Prof. Andrzej Zawal iz Poljske i dr Harry Smit iz Holandije.&nbsp;

Nova vrsta grinja dobila ime po Njegošu - Torrenticola vladika

Četvoro mladih džudista iz Džudo kluba Ippon braniće boje Crne Gore na Evropskom kupu za starije pionire, koji će se održati 16. i 17. avgusta 2025. godine u Đeru, Mađarska.&nbsp;
Ovo prestižno takmičenje, kako se navodi u saopštenju, okupiće najbolje mlade džudiste iz cijele Evrope, a naši takmičari će imati priliku da odmjere snage sa vršnjacima iz 19 zemalja.&nbsp;
- Svaki turnir je nova lekcija, a svaki ippon korak bliže snu. Ponosni smo na naše takmičare i uvjereni da će dostojno predstaviti naš klub grad i državu - poručili su iz Džudo kluba Ippon.&nbsp;
Džudo klub Ippon će u Đeru prestavljati:&nbsp;
1. Lazar Dubljević - 42kg
2. Milorad Tadić - 50kg
3. Petar Čvorović - 50kg
4. Luko Ranitović - 55kg&nbsp;
Trener: Srđan Mrvaljević

Džudo klub IPPON na Evropskom kupu u Đeru za starije pionire

U Tivtu, u svim vidovima smještaja, trenutno boravi 9,8 hiljada gostiju, što je na nivou prošlogodišnjeg rezultata, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
Najviše turista boravi u privatnom smještaju, njih 7,98 hiljada, što je četiri odsto manje nego lani, ali za isti procenat više u odnosu na 2019.
U hotelima boravi 1,64 hiljade gostiju, od čega 98 domaćih i 1,54 hiljade stranih, prenosi Radio Tivat.
U poređenju sa prošlom godinom hotelski smještaj je u plusu 23 odsto, dok je u odnosu na 2019. rast iznosio 19 odsto.
U ostalim vidovima smještaja, kampovima i odmaralištima, trenutno boravi 171 strani gost, od čega 44 u kampovima i 127 u odmaralištima.
Prema najnovijim podacima, gosti iz Srbije i dalje čine najveći udio među posjetiocima, sa 2,54 hiljade dolazaka, odnosno 31,84 odsto od ukupnog broja.
Gostiju iz Rusije je 1,12 hiljada, a iz Velike Britanije 473.
U manjem procentu Tivat posjećuju turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH), Njemačke, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Italije i drugih zemalja.
Statistika potvrđuje da najveći broj gostiju dolazi iz zemalja regiona i istočne Evrope, dok su zapadnoevropska i prekomorska tržišta prisutna u manjoj mjeri.

Broj gostiju u Tivtu na nivou prethodne godine

Ekonomija eurozone i EU primjetno je usporila u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u drugom tromjesečju 0,1 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je ojačala 0,6 odsto, izračunali su statističari na osnovu sezonski prilagođenih podataka, prenosi SEEbiz.
Na nivou EU uvećana je 0,2 odsto, nakon 0,5-odstotnog rasta u prvom kvartalu, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene za oba područja, objavljene krajem jula. Podaci pokazuju najslabiji rezultat od kraja 2023. godine kada je aktivnost na oba područja stagnirala.
U izvještaju Eurostata nijesu raspoloživi podaci za Hrvatsku, Dansku, Grčku, Letoniju, Luksemburg i Maltu.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, najsnažnije je u periodu od aprila do juna na kvartalnom nivou porasla rumunska privreda, 1,2 odsto. Slijedi Poljska s rastom aktivnosti od 0,8 odsto, a blizu su i Španija, Bugarska i Slovenija, s rastom aktivnosti od po 0,7 odsto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca.
Najblaži rast ostvarile su Holandija, Austrija, Slovačka i Švedska, po 0,1 odsto, dok je u Finskoj aktivnost stagnirala.
Daleko najveći pad aktivnosti zabilježen je u Irskoj, jedan odsto, a smanjena je i u Njemačkoj i Italiji, po 0,1 odsto, kao što je bila pokazala preliminarna procjena.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u drugom tromjesečju od 1,4 odsto, tek neznatno blaži nego u prethodna tri mjeseca kada je iznosio 1,5 odsto, pokazuju novi Eurostatovi podaci koji su takođe u skladu s preliminarnim procjenama.
Istovremeno, bruto domaći proizvod EU uvećan je 1,5 odsto, nakon 1,6-odstotnog rasta u prva tri mjeseca u odnosu na isti period prošle godine, kao što je pokazala preliminarna procjena.
Rast je na oba područja usporio na godišnjem nivou, prvi put od prošlog ljeta.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou zabilježila je i u drugom tromjesečju Irska, čak 16,2 odsto, u skladu s preliminarnom procjenom. Slijede Kipar i Bugarska, s rastom aktivnosti od 3,3 odsto, odnosno 3,1 odsto. Blizu su i Litvanija i Poljska, s rastom od po tri odsto.
Najslabiji rezultat u "velikoj četvorci" zabilježile su Njemačka i Italija, gdje je ekonomska aktivnost porasla skromnih 0,4 odsto. U Austriji i Mađarskoj aktivnost je porasla tek 0,1 odsto, odnosno 0,2 odsto.

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

Društvenim mrežama kruži skandalozna fotografija ministra odbrane Dragana Krapovića na plaži. Nije skandal to što je ministar na odmoru — već to što, ako je ova fotografija zaista današnja, onda ministar nema ni trunke empatije. Jer, to bi značilo da, dok vojnici rizikuju živote i ginu u paklu vatrene stihije, dok nebo bruji od helikoptera, a zemlja vrišti pod plamenom – ministar odbrane se sunča. Opušten. Nasmijan. Među talasima. Kao da tragedija nije ni zakucala na vrata njegovog resora. Samo dan ranije, govorio je o smrti vojnika Dejana Božovića. Govorio je tiho, gotovo potreseno: “Ova nesreća je podsjetnik da iza uniformi stoje ljudi, spremni da rizikuju svoje živote kako bi pomogli zajednici.“ Govorio je – i odmah zaboravio. Istu tu zajednicu. Te iste vojnike. Prepustio ih je samima sebi, dok je on birao između koktela i lagodnosti. Sramno. Dok ljudi danima gube sve – domove, prirodu, dah i sigurnost – dok vojska i građani rame uz rame brane ono što je još ostalo, njihov ministar je daleko. Nije uz njih. Nije na terenu. Nije ni blizu odgovornosti. On je zauzet – odmorom. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva. Kada gori zemlja – ministar ne smije biti na plaži. Kada ginu vojnici – ministar ne smije biti u hladu. Kada narod vapi za pomoći – ministar ne smije biti nedostupan. Ovo nije propust. Ovo je srozavanje funkcije. Nedostojno ponašanje čovjeka koji vodi Ministarstvo odbrane. Jer ovako se država ne brani. Zato pitamo javno, jasno i bez zadrške: Da li ovakvi ljudi zaslužuju da vode ijedan državni resor, a kamoli onaj koji odlučuje o bezbjednosti? Jer, nije više riječ samo o neodgovornosti. Riječ je o poruci koja se šalje svakom vojniku: Ti možeš da goriš – dok tvoj ministar pliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3" data-rendition-name="original" width="732" height="758" loading="lazy" alt="tvit krapović"></figure>

Fotografija zbog koje bruji internet: Dok Crna Gora gori, Krapović se sunča

Požar u Piperima, koji je buknuo 11. avgusta i ostavio pustoš za sobom, krenuo je od buster pumpne stanice Vodovoda u Đurkovićima, tvrde mještani. U prilog tome dostavili su Portalu ETV snimak sa nadzorne kamere sa imanja jednog od mještana koji Portal ETV ekskluzivno objavljuje. Snimak pokazuje da je 11. avgusta, oko 11 sati, zavarničilo baš na mjestu gdje se nalazi pumpa, a samo nekoliko minuta kasnije vatra se razbuktala i za samo dva sata progutala je veliku površinu imanja, šuma, pojedine kuće i pomoćne objekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZn4IicQ_Za4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Portal ETV je na licu mjesta od mještana dobio informaciju da su večeras, nakon što su dobili struju oko 17:45 sati, vratili snimak na jednoj od nadzornih kamera (koja preciznosti radi pokazuje sat unazad u odnosu na realno vrijeme) kada su, kako kažu, imali što vidjeti. U periodu prije izbijanja požara sve je djelovalo mirno, niti je, koliko je moguće zaključiti na osnovu snimka, zabilježeno kretanje vozila ili ljudi u dijelu gdje se pojavio dim. A on je, kako je Portalu ETV rekao mještan Srđan Dragićević, krenuo iz dijela u kom se nalazi tkz. buster pumpa podgoričkog Vodovoda, koja šalje vodu iz glavne stanice u više kote. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZkMhG_jRi2c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani su nam rekli da je policija izuzela video zapis i da će dalje utvrđivati sve okolnosti. Kako su nam rekli, uvjereni su, nakon što su snimak pogledali više puta, da uzrok požara nije ljudski faktor već spoj koji se desio u pumpnoj stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Buster pumpna stanica"> <figcaption>Buster pumpna stanica(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Dragićević se za Portal ETV prisjeća kako je počela agonija koje, kako priznaje, još nije svjestan. - Žena me je pozvala ispod kuće, gdje je izbio požar, da obavijestim rođaka da je izbio požar kod njegove kuće. To sam i uradio, poslije toga je on zvao Vatrogasnu koja je došla nakon pet-deset minuta. Ali tada je već požar bio toliko razbuktan da ekipa Službe zaštite i spašavanja, koja je prva izašla na teren, nije mogla sama da ga ugasi. Prošlo je malo vremena kada su me ponovo obavijestili da gori oko kuće kod rođaka Dragićevića. Jedna žena nas je pozvala da im pomognemo da gasimo vatru. Kad sam došao, vatra se već proširila i bila je blizu moje kuće i tada kreće cjelodnevna borba za spašavanje i moje i imovine mještana - prisjeća se Dragićević. I dok je on staru kuću uspio da spasi vodom iz bistijerne, njegov komšija Miloš Strunjaš, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims", bio je nemoćan pred vatrenom stihijom koja mu je ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta i napravila štetu od više stotina hiljada eura. - Nijesmo imali gradsku vodu od nekih osam sati ujutro. Nisam mogao da koristim ni bunarsku jer struje nije bilo. Drvena nadstrešnica nad terasom je počela da gori, pa sam kuću spašavao vodom iz dječijeg bazena - rekao nam je Strunjaš. Požar i ove noći prijeti Piperima i borba se nastavlja, a mještani se nadaju da će nadležni zvanično utvrditi uzrok požara i preduzeti odgovarajuće mjere.

Portal ETV ekskluzivno objavljuje snimak mještana: „Prije razornog požara u Piperima zavarničila buster pumpa“

U vrijeme kada se 7. avgusta oko 19 stai dogodio napad na visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe Marka Ljubišu Kana sa plaže tog luksuznog rizorta naknadno je evakuisana štićena ličnost &nbsp;- saznaju Portal ETV i Televizija E od izvora iz vrha crnogorskog bezbjednosnog sektora. Ovaj podatak jasno ukazuje na višestruke propuste crnogorske policije, posebno što se tiče praćenja bezbjednosno interesantnih osoba, ali i u dijelu zaštite najviših državnih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9" data-rendition-name="original" width="625" height="555" loading="lazy" alt="7.AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu "> <figcaption>7. AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Službenicima policije iz Budve, Uprave policije, ali i operativcima Agencije za nacionalnu bezbjednost odavno je poznato su Marko Ljubiša i njegovi prijatelji - među kojima su i operativno interesantne osobe - česti gosti luksuznog hotela u Miločeru. Tokom posljednja dva - tri ljeta ekipa oko Ljubiše redovni su posjetioci bazena u luksuznom hotelu. &nbsp; Poznato je i da je tokom posljednjih nekoliko godina Ljubiša preživio pet pokušaja likvidacije i da je posebna opasnost biti u njegovom bliskom okruženju. Logično je prepostaviti da Marko Ljubiša Kan, kao i njegovi bliski prijatelji Ognjen Kažanegra i Goran Brale Slovinić ne idu ,,po terenu” bez zaštite, odnosno mogućnosti da uzvrate na eventualni oružani napad. &nbsp;&nbsp; Ipak, prema saznanjima Portala ETV, tokom ljeta ,,redovni” policajci ili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nijesu pretresali ni Ljubišu ni njegove prijatelje, inače operativno interesantna lica za koje se osnovano sumnja da su članovi OKG ,,Budvanska”, koja je dio škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; Čudno postupanje: jer se zna da je Kan bio u pet navrata meta napadača i da prisustvo njegove ekipe na bazanu posredno može da predstavlja opasnost i za goste hotela, ali i za visoke državne funkcionere koji ljeti redovno koriste usluge državne vile ,,Topliš” u Miločerskom parku. &nbsp; Nema objašnjenja zbog čega tokom čitavog ljeta policija nije napravila nijednu akciju provjere. &nbsp; <h2>BEZBJEDNOSNI SEKTOR - BEZ REAKCIJE &nbsp;</h2> Još je čudnija letargija bezbjednosnog sektora, počev od obezbjeđenja u hotelu do policije, tokom boravka plaćenog ubice. &nbsp; Izvori Portala ETV ukazuju da je neshvatljivo da niko iz privatnog obezbjeđenja hotela ili bezbjednosnog crnogorskog sektora nije obratio pažnju na čudno ponašanje čovjeka koji je trebalo da likvidira Marka Ljubišu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5" data-rendition-name="original" width="1516" height="930" loading="lazy" alt="ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula"> <figcaption>ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kada se registrovao u hotelu prvog dana avgusta, mladić je priložio ličnu kartu i predstavio se kao Jovan Galić, srpski državljanin sa prebivalištem u opštini Palilula, rođen 2006. godine. Dva puta je, kažu izvori Televizije E i Portala ETV, produžavao boravak, očito vrebajući priliku da puca na Ljubišu Kana. &nbsp; I nikome, ljudima iz obezbjeđenja hotela, kao ni crnogorskoj policiji, nije izgleda bilo čudno što devetnaestogodišnjak plaća hotelski smještaj, apartman od 600 eura dnevno. Očito je bilo i da mladić boravi sam u apartmanu, da ne izlazi iz kruga hotela, već boravi uglavnom u teretani i na bazenu u popodnevnim satima – nije izazivalo pozornost. &nbsp; A trebalo je da izazove pažnju: mladi gost je uglavnom boravio - u garderobi, sa torbicom; nije se kupao ni na plaži, ni na bazenu. Danima je sjedio na ležaljci iznad bazena i, ispostavilo se, osmatrao društvo u kojem je bio Kan. Ti, naizgled sitni detalji morali su izazvati sumnju nekog od inspektora koji su bili u obavezi da kroz operativni i terenski rad tokom ljetnje turističke sezone obilazi objekte gdje borave operativno interesantna lica i razmjenjuju informacije sa osobljem hotela. <h2>DRŽAVNI FUNKCIONERI BEZ ZAŠTITE</h2> Nije bilo reakcije, iako su krajem jula i prvih dana avgusta u Miločeru turistički boravili i premijer Milojko Spajić i kasnije &nbsp;predsjednik Jakov Milatović, u vili ,,Topliš”, ali i čelnici tužilačke organizacije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. &nbsp; To podrazumijeva da je služba bezbjednosti morala da organizuje, osim lične pratnje, i takozvane ,,bezbjednosne prstene”, pa na taj način omogući sigurnost štićenim ličnostima, državnim funkcionerima. &nbsp; Međutim, svi dostupni podaci ukazuju da je potpuno zakazao bezbjednosni sektor, da je veća tragedija izbjegnuta 7. avgusta i da samo pukom srećom niko nije stradao, iako je metke napadač na Kana ispalio u času kada je ispred bazena i restorana bilo mnogo ljudi, ali i đece. Istražitelji sada provjeravaju da li se radi o falsifikovanim ili pravim dokumentima. Napadač je registrovan na bezbjednosnim kamerama unutar hotela. Nekoliko dana nakon napada na Kana, policija nije izašla sa informacijom da li je identitet sa lične karte pravi ili lažan. &nbsp; Prema tvrdnjama izvora Portala ETV i Televizije E, istražitelji smatraju da je plaćeni napadač iz nekog razloga bio apsolutno siguran da će moći neometano da pobjegne. Prilikom bjekstva prijetio je oružjem osoblju hotela i gostima, i svakom ko mu se našao na putu. Pobjegao je pored bazena, preko parkinga od hotela i kroz naselje Pržno pješke je došao do jadranske magistrale. Kako istražitelji vjeruju, njega je tamo čekala logistika, jedan ili dva čovjeka u vozilu na magistrali. Marko Ljubiša je zadobio teške povrede – frakturu lobanje. ali projektil nije probio kost već je od okrznuća samo napukla. &nbsp; No, šteta je 7. avgusta mogla biti dramatično veća, za državu Crnu Goru. Izvori iz bezbjednosnog sektora tvrde da se u &nbsp;trenutku pokušaja ubistva Ljubiše pored bazena, na plaži hotela nalazila jedna štićena ličnost i da se odmah pristupilo njenoj evakuaciji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb" data-rendition-name="original" width="887" height="516" loading="lazy" alt='NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere) '> <figcaption>NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da su poštovane procedure zaštite štićenih ličnosti na toj lokaciji i njenoj široj okolini vjerovatno bi bijeg napadača na Ljubišu mogao bio spriječen, ili bi barem bilo odmah poznato kako i u kom pravcu je pobjegao, što je moglo rezultirati velikom potragom i hapšenjem. <h2>BEZBJEDNOSNI ,,KRUGOVI” &nbsp;</h2> Oko štićene ličnosti u zavisnosti od ranga, a sudeći po lokaciji na kojoj se nalazila najvjerovatnije se radi o nekome iz državnog vrha, obično se formiraju tri kruga obezbjeđenja. &nbsp; Prvi krug čine lični tjelohranitelji koji se nalaze u neposrednoj blizini i pripadnici su Sektora za zaštitu ličnosti. Drugi krug osigurava neposredno okruženje hotela, parkinge, prilaze i prema dosadašnjoj praksi čine ga budvanski kriminalistički inspektori u civilu i operativci ANB za kontraobavještajnu zaštitu. Oni prije dolaska štićene ličnosti, za vrijeme boravka i tokom odlaska aktivno sarađuju sa osobljem hotela u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Devetnaestogodišnjak koji je pucao u Kana očigledno nije probudio njihove sumnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija "> <figcaption>KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Treći krug se formira ako procjena ANB ukaže da je potrebno dodatno pojačati mjere bezbjednosti na određenom prostoru i angažuje se posebno obučen tim specijalne jedinice policije sa zadatkom snajperskih pokrivanja šire okoline mjesta boravka i kretanja štićene ličnosti. Eventualna osmatračko-snajperska podrška sa tačaka na padinama iznad hotela je u ovom slučaju mogla imati uvid u šire kretanje bjegunca. &nbsp; Prisustvo bezbjednosno interesantnih lica koja mogu biti meta oružanih napada na lokacijama bliskim štićenim ličnostima očigledno nije bilo problematično za ljude koji su planirali zaštitu. Zato su Kan i ekipa bili u kompleksu hotelu istovremeno sa štićenom ličnošću i zato nije bilo drugog, a ni trećeg, kruga zaštite koji bi, ako ne spriječio bijeg, onda bar mogao ukazati na pravac kuda je napadač otišao ili na neke dodatne pojedinosti koje bi mogle pomoći njegovom hapšenju. &nbsp; Šta je uslovilo da ni ovog puta ne budu ispoštovane uobičajene procedure - nije poznato. Ono što je ovaj slučaj pokazao, a čega moraju biti svjesni ljudi koji obnašaju najviše državne funkcije, je da se bezbjednosni sistem - kojim upravljaju Demokrate Alekse Bečića &nbsp;- urušava po svim segmentima, tako da na propuste nije imun ni sektor zaštite ličnosti.&nbsp;

Kako je napadač na Marka Ljubišu Kana mirno prošao ,,prstene zaštite”

Deset maskiranih osoba sa bijelim majicama prevučenim preko glave pokušalo je danas da podmetne požar na brdu Gorica - potvrdio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
Dežurne službe koje čuvaju Park šumu Goricu su, kako ističe, na vrijeme primijetile maskirane osobe i spriječile ih u naumu da podmetnu požar.
Podsjećamo, od juče je na snazi zabrana ulaska u park-šumu Gorica i na brdo Ljubović zbog povećanog rizika od izbijanja požara i nepovoljnih vremenskih uslova i visokih temperatura, dok su od danas arheološki lokaliteti Duklja i Medun privremeno zatvoreni za posjetioce.
Ovu je odluku donio gradonačelnik Podgoric Saša Mujović sa ciljem zaštite života, zdravlja i bezbjednosti građana, kao i očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsluzbenici-uprave-policije-istrazuju-uzroke-pozara-i-identifikuju-potencijalne-osumnjicene-kompletan-raspolozivi-sastav-na-terenu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na teritoriji Glavnog grada, kao i teritorije države, već nekoliko dana bjesne požari. Iz Uprave policije su juče kazali da njihovi službenici preduzimaju sve neophodne mjere i radnje sa ciljem utvrđivanja uzroka požara koji su posljednjih dana aktivni na teritoriji više opština i regija širom države, a angažovani su helikopter, dronovi i kompletan raspoloživi sastav policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojinovic-najkompleksnija-situacija-u-podgorici-aktivni-pozari-u-danilovgradu-niksicu-bijelom-polju-i-savniku-stize-pomoc-iz-madarske&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Načelnik Područne jedinice Direktorata u Podgorici Vojin Vojinović kazao je ranije na vanrednoj konferenciji za medije Ministarstva unutrašnjih poslova da je situacija s požarima u Crnoj Gori i dalje najteža u glavnom gradu.
Trenutno su aktivni požari na Staroj Zlatici, Funtini, Kučkim Koritima, Medunu i Dinosi. Požar na Staroj Zlatici je, uz pomoć aviona za gašenje požara, uspješno lokalizovan.
J. B.

AMU: Prihodi javnih emitera lani više od 31 milion eura, bilježi se porast zaposlenih

Tagovi

Nova vrsta grinja dobila ime po Njegošu - Torrenticola vladika

Džudo klub IPPON na Evropskom kupu u Đeru za starije pionire

Broj gostiju u Tivtu na nivou prethodne godine

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

PRATITE TVe UŽIVO