Nijednom novinaru ne smije biti uskraćeno pravo da izvještava, slobodno prenosi informacije i postavlja pitanja od značaja za javnost. Svako zadiranje u ta prava direktno ugrožava pravo građana na pravovremeno, tačno i nepristrasno informisanje - poručili su u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge (AMU) povodom Dana novinara Crne Gore.
Oni su uputili čestitke novinarima, uz izraze poštovanja prema njihovoj profesionalnoj posvećenosti, odgovornosti i doprinosu objektivnom, tačnom i blagovremenom informisanju javnosti.
- Dan novinara Crne Gore obilježava se 23. januara, u znak sjećanja na 1871. godinu, kada je na Cetinju odštampan prvi broj lista „Crnogorac“. Ovaj datum simbolizuje početak organizovanog javnog informisanja u Crnoj Gori i trajnu vrijednost pisane riječi u funkciji javnog interesa. AMU ukazuje da sloboda novinarskog rada mora biti bezuslovna i u potpunosti zaštićena - istakli su u AMU.
Upravo pouzdano i odgovorno informisanje moguće je, ističu iz AMU, jedino u okruženju u kojem su obezbijeđeni profesionalna nezavisnost, institucionalna podrška i društveno uvažavanje novinarske profesije.
- Dosljedno poštovanje etičkih načela i profesionalnih standarda predstavlja najčvršći mehanizam za očuvanje povjerenja javnosti i sprječavanje neodgovornih praksi u medijskom prostoru. Neophodno je kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore - decidni su u AMU.
Posebnu pažnju, podvlače oni, trebalo bi posvetiti novinarima koji djeluju van Podgorice, gdje su profesionalni izazovi često izraženiji, kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi, stabilniji angažmani i veći stepen sigurnosti u radu, uz jednake standarde informisanja na cijeloj teritoriji države.
- Novinar ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog sadržaja i snosi posebnu odgovornost za tačnost, uravnoteženost i zaštitu javnog interesa. Njegova profesija podrazumijeva ne samo prenošenje informacija, već i aktivno očuvanje dostojanstva novinarstva, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti - naveli su u AMU.
Agencija za audiovizuelne medijske usluge ostaje, zaključuju oni, dosljedno posvećena principima slobode medija, a ta posvećenost potvrđuje se kroz otvoren i transparentan rad, dostupnost informacija od javnog značaja i odgovornost prema javnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

AMU: Neophodno kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore

Crnogorski građani svakodnevno uživo slušaju šovinističke, hegemonističke i morbidne gadosti u ovakvim i sličnim televizijskim formatima, a da državi to ne predstavlja problem - kazao je politički direktor Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić komentarišući isječak sa Televizije Pink u kom gošća govori da ne može da percepira da je Crna Gora druga država, već je to za nju Srbija.
- To je mala država koja nema ni 600.000 stanovnika i kao takva ne može da opstane, a oni se ponašaju kao firma. Niste sposobni da budete država. Vi ste Srbija, vi morate biti i ostati.. To je Srbija za mene, možda u ovom trenutku nije pod tim granicama, ali biće sjutra koliko je - navela je ona.
Anđušić je, tagujući profil Agencije za audiovizuelne medijske usluge, pitao da li bi ovo trebalo da bude u redu.
- Zahtijevam zvaničan stav po pitanju ovog sadržaja, kao i adekvatnu reakciju - poručio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F2011781311850057853%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Anđušić o izjavi gošće na Pinku: Crnogorski građani svakodnevno uživo slušaju šovinističke gadosti, a da državi to ne predstavlja problem

Televizije imaju najveću publiku u Crnoj Gori i tu vrstu medija mjesečno prati skoro 95 odsto građana, pokazalo je <a href="https://amu.me/wp-content/uploads/2025/12/AMU-Istrazivanje-javnogmnjenja-o-povjerenju-u-programe-crnogorskih-emitera-decembar-2025.pdf%20">istraživanje koje je za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sproveo IPSOS</a>. Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da je istraživanje sprovedeno od 25. oktobra do 11. novembra, na uzorku od 1.041 ispitanika. - Podaci ukazuju da najveću publiku u Crnoj Gori ima televizija koju mjesečno prati skoro 95 odsto, internet skoro 90 odsto i društvene mreže na mjesečnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije - kazao je Raičević. On je rekao da te tri vrste medija imaju najveći dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih građana prati jedan od ta tri medija. - To je značajno, kada se shvati koliko se to promijenilo unazad desetak godina. Mi smo danas izloženi svakom mediju, čak u isto vrijeme, pa često u kući imate uključen televizor, na internetu ste i društvenim mrežama - naveo je Raičević. Kako je rekao, televizija kao dominantan medij raspolaže najmasovnijom publikom i skoro tri četvrtine populacije prati na dnevnom nivou televizijske programe, a svega šest odsto skoro nikada ne prati televiziju. - Dominantno ovi koji ne prate su mlađi, a koji svakodnevno prate su dominantno stariji - preko 60 godina - rekao je Raičević i dodao da struktura gledalaca televizije nije ništa drugačija u odnosu na region i svijet. On je kazao da, prema podacima, radio koji su često zaboravljali i istraživači i oglašivači, i dalje pokazuje da je aktuelan i više od jedne trećine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij. - Radio danas postaje medij mlade generacije. Nekad je bio vezan za stariju populaciju - dodao je Raičević. <h2>Štampa</h2> Kako je rekao, štampani mediji su u značajnoj mjeri u problemu i već godinu u padu u dnevnom i mjesečnom dometu. - Trenutno skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati taj kanal komunikacije i dnevni domet štampe je tek oko šest odsto. To je u poređenju sa periodom prije 15-ak godina velika razlika - naveo je Raičević, dodajući da se to promijenilo kada su svi krenuli sa digitalnim izdanjima. On je rekao da štampana izdanja i ostale magazine ne prati 60 odsto populacije. Govoreći o internetu, Raičević je rekao da se internet više puta dnevno jako često koristi i više od tri četvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadržaje na internetu. - Ukupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, što jasno ilustruje snagu tog izvora - istakao je Raičević. On je kazao da su pokušali da saznaju da li postoji razlika između internet stranica i aplikacija domaćih medija i drugih medija na našem jeziku. - Digitalna izdanja domaćih dnevnih novina i magazina su postali dominantan oblik konzumacije medija svuda u svijetu, pa i kod nas. Četiri od deset punoljetnih crnogorskih građana konzumira tu vrstu medija na dnevnom nivou i 30 odsto javnosti koristi tu vrstu medija nedjeljno - rekao je Raičević i dodao da to jasno ukazuje šta se desilo štampanim izdanjima. On je rekao da je kod internet stranica domaćih televizija i radija nešto manji domet u odnosu na slične platforme dnevnih novina i na dnevnom nivou njih prati skoro trećina crnogorske populacije. Raičević je rekao da inostrana digitalna izdanja na našem jeziku nešto manje od trećine javnosti prati na dnevnom nivou. On je kazao da je istraživanje pokazalo da sedam od deset punoljetnih građana koristi digitalne medije kao izvor. Istaživanje je pokazalo da su podkasti već prodrli u crnogorsku publiku i, kako je rekao Raičević, nešto manje od 60 odsto punoljetne populacije prati tu vrstu medija. - To ukazuje na našu spremnost da se brzo adaptiramo, kao konzumenti i kao proizvođači tog medijskog sadržaja - kazao je Raičević. <h2>Društvene mreže</h2> On je naveo da su, prema rezultatima istraživanja, društvene mreže jedan od tri najpraćenija izvora medijskog sadržaja u Crnoj Gori i da imaju publiku od skoro tri četvrtine populacije. - Izloženost društvenim mrežama i informacijama sa društvenih mreža je ogromna - naglasio je Raičević. On je kazao da je istraživanje pokazalo visok nivo zainteresovanosti za informativne sadržaje, pa tri četvrtine punoljetnih građana ima neki nivo zainteresovanosti za te sadržaje. - Kao glavni izvor informisanja i dalje je televizija sa 83 odsto, slijede društvene mreže sa 45 odsto, internet pretraživači 41, internet stranice ili aplikacije domaćih dnevnih novina i magazina 30 odsto, a radio 23 odsto - naveo je Raičević. On je rekao da je to što su za skoro polovinu građana društvene mreže glavni izvor informisanja opasnost po društvo, ali i medije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Sa predstavljanja istraživanja"><figcaption>Sa predstavljanja istraživanja(Photo: AMU)</figcaption></figure>  Raičević je rekao da je prema istraživanju najviši stepen zainteresovanosti građana za vijesti i informacije iz lokalnog okruženja, a slijede vijesti iz svijeta, o zdravlju, politici, ekonomiji. Kako je naveo, na pitanje zašto prate informativni sadržaj, najviše građana kaže zato što žele da se osjećaju informisanim i da imaju o čemu da pričaju sa prijateljima. - Ono što prizvode mediji je dio svakodnevice. Proizvodite sadržaj o kom mi pričamo, ne samo da se time bavimo u slobodno vrijeme, nego da i to vrijeme potrošimo komentarišući šta smo danas saznali ili pročitali - rekao je Raičević. On je istakao da je fenomen izbjegavanja vijesti formiran i među crnogorskom publikom, pa prema istraživanju više od 20 odsto crnogorske publike vrlo često izbjegava informativne sadržaje. - Treba se zapitati zašto je to tako, iako je to globalni trend. To znači da smo preuzeli matricu koja se dešava i vani, pa smo možda postali dosadni, neatraktivni - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kao motive za izbjegavanje sadržaja ispitanici navode previše politike u vijestima, previše ratova i patnji, uglavnom negativne i pesimistične vijesti koje utiču na raspoloženje. - Prije 15-ak godina u sličnom istraživanju je zaključak bio da je sve crno-bijelo, a danas smo na ivici da bude sve crno, nemamo mnogo „bijelih“ vijesti, nijesam siguran da je to pravi put - naveo je Raičević. <h2>TV i portali</h2> On je rekao da, kada je televizija kao izvor u pitanju, među crnogorskom publikom dominiraju Televizija Vijesti i prvi kanal Televizije Crne Gore (TVCG), a slijede zatim Prva, Nova M, TVCG 2, programi lokalnih javnih emitera, pa ostale televizije sa nacionalnom ili kablovskom pokrivenošću. - Kao glavni izvor informativnih sadržaja nedvosmisleni lider je Televizija Vijesti, koju više od 40 odsto građana smatra primarnim izvorom informisanja, zatim TVCG 1 sa skoro 30 odsto, a slijede Nova M, Prva, TV E, lokalni javni emiteri - naveo je Raičević. On je kazao da najveći dio javnosti ocjenjuje da se može vjerovati u informativne sadržaje koji se emituju u domaćim televizijskim programa. Za dio crnogorske medijske javnosti koji se informiše preko digitalnih izdanja medijskih kuća, važni izvori informisanja su Vijesti, CDM, koje prati između 60 i 80 odsto tog segmenta publike, a slijede portal Analitika, Mondo, Antena M, RTCG i ostali portali. - Kao glavni izvor informisanja među digitalnim izdanjima medija dominantan izvor su Vijesti, CDM, Dan, RTCG, portal Analitika - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kako je naveo Raičević, od dijela publike koji koristi digitalna izdanja domaćih medija, preko 80 odsto kaže da im se može vjerovati. Raičević je rekao da je istraživanje pokazalo da se tim digitalnim platformama najviše pristupa preko telefona, a slijede pametni televizori, pa tek onda računari. Istraživanje je pokazali da je nešto više od trećine publike kazalo da koristi društvene mreže kao izvor informisanja, a dominantno Facebook, dok slijede Instagram, Viber i YouTube. <h2>Povjerenje</h2> Govoreći o povjerenju, Raičević je rekao da 47 odsto ima visok nivo povjerenja u informacije plasirane preko televizije, dok svi ostali mediji ostvaruju daleko manji nivo povjerenja. On je rekao da javnost najveće rezerve iskazuje prema društvenim mrežama, za koje isto tako kažu da su im glavni izvor informisanja. Raičević je, govoreći o dijelu istraživanja o objektivnosti, nezavisnosti i profesionalizmu medija, rekao da značajan broj građana procjenjuje da mediji nijesu nezavisni od političkog i ekonomskog uticaja u izvještavanju. - Medijski pluralizam se ocjenjuje pozitivno, uz ocjenu da i dalje nedostaje objektivnost i nepristrasnost u izvještavanju - rekao je Raičević. <h2>Fake news</h2> On je dodao da, prema rezultatima istraživanja, 48 ispitanika nije saglasno da je izvještavanje medija većinom nezavisno od političkog i državnog uticaja. Govoreći o lažnim vijestima, Raičević je rekao da se skoro polovina populacije često pita šta je istinito, a šta lažno. - Tek 15 odsto vjeruje neupitno u istinitost sadržaja koji dobije od svog medija. To govori da smo uspjeli u namjeri da stalno postavljamo pitanje da li je tačno. Mediji koji su kredibilni moraju da imaju visok nivo povjerenja i ne smije biti dileme da li je lažno ili nije, a konzumenti kažu nijesu sigurni da je tačno - kazao je Raičević. Kako je naveo, skoro dvije trećine ispitanika je skoro primijetilo neku lažnu vijesti u crnogorskom medijskom prostoru, a većinu na društvenim mrežama. Raičević je istakao da je, prema istraživanju, skoro trećina populacije zabrinuta zbog pojave lažnih vijesti. - Lažne vijesti su zamka koju ne shvatamo na najbolji način. Povjerenje je u direktnoj vezi sa lažnim vijestima. Sa jednom lažnom viješću može se gubiti povjerenje - naglasio je Raičević. On je rekao da su posljedice po medije velike, ali po društvo daleko veće i mnogo opasnije. <h2>Razlika između gledanosti i povjerenja</h2> Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić rekla je da savremeni medijski ambijent zahtijeva praćenje ponašanja publike i da različiti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim sadržajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u društvu. Ona je ukazala na razliku između gledanosti i povjerenja, navodeći da gledanost govori koliko je neki medij ili neka vrsta sadržaja praćena, ali ne kako publika taj sadržaj vrednuje. - Povjerenje pokazuje koliko građani određene izvore doživljavaju kao tačne i pouzdane - dodala je Bakić. Kako je rekla, iako AMU prema zakonu ima obavezu da jednom godišnje objavi istraživanje povjerenja u medije, istraživanje koje je predstavljeno danas je dio i šire odgovornosti Agencije da javnosti obezbijedi pouzdane i uporedive podatke. Bakić je istakla da je povjerenje u medije važno, ne samo sa aspekta pojedinačnih medijskih usluga, već i sa aspekta grupa medija i vrsta komunikacije. - Imajući u vidu specifičan društveni i politički kontekst Crne Gore, važno je pratiti koje vrste medijskog sadržaja i komunikacije građani doživljavaju kao najkredibilnije -rekla je Bakić. Ona je dodala da im je veoma važno da isprate koliko urednički kontekst ima uticaj na izgradnju tog povjerenja i da li i dalje profesionalni standardi, transparentnost i jasnost uređivačkih politika imaju uticaja na percepciju konzumenata u odnosu na medijske sadržaje. Bakić je dodala da su danas predstavljeni podaci značajni za donošenje odluka, kako u regulatornom, tako i u medijskom i tržišnom smislu. - Pouzdani podaci o povjerenju i gledanosti predstavljaju osnov za odgovorno planiranje, unapređenje kvaliteta medijskih sadržaja i jačanje povjerenja javnosti u medijski sistem - zaključila je Bakić.

Televizije u Crnoj Gori imaju najveću publiku, radio postaje medij mlade generacije, štampa u problemu...

U današnjem digitalnom dobu, gotovo cjelokupno stanovništvo Crne Gore ima pristup internetu, a procjenjuje se da oko 472 hiljade građana aktivno koristi društvene mreže. Digitalni prostor danas o nama čuva više podataka nego bilo koja institucija u stvarnom životu. Iako ovakva povezanost donosi nesumnjive prednosti, ona sa sobom nosi i sofisticirane prijetnje po privatnost i kvalitet informacija.&nbsp;
U eri u kojoj vještačka inteligencija (AI) postaje glavni alat i za kreiranje i za zloupotrebu sadržaja, spoj sajber bezbjednosti i medijske pismenosti postaje temelj stabilnog društva. To više nisu odvojene oblasti, već jedinstvena vještina neophodna u savremenom svijetu.&nbsp;
<h2>Privatnost na udaru algoritama&nbsp;</h2>
Svaki naš klik, pretraga ili „lajk“ ostavlja digitalni trag. Istraživanja pokazuju da je svega nekoliko desetina interakcija na mreži dovoljno da algoritmi precizno procijene naše navike, potrošačke sklonosti i politička uvjerenja. Skandal Cambridge Analytica, gdje su podaci miliona korisnika zloupotrijebljeni u političke svrhe bez njihovog pristanka, najbolji je dokaz da smo pod stalnim nadzorom.&nbsp;
Ovi podaci se prvenstveno koriste za personalizaciju sadržaja i reklama, ali isti mehanizmi mogu biti iskorišćeni za manipulaciju javnim mnjenjem. Kada se privatne fotografije, lokacije i kontakti nađu u pogrešnim rukama, rizikujemo sve, od ciljanog marketinga do krađe identiteta.&nbsp;
<h2>Kako platforme oblikuju našu stvarnost&nbsp;</h2>
Društvene mreže imaju ogroman uticaj na formiranje stavova gdje za preko 60% građana Crne Gore one predstavljaju glavni izvor vijesti. Međutim, algoritmi koji pokreću ove platforme optimizovani su za zadržavanje pažnje, a ne za istinitost.&nbsp;
Sadržaj koji izaziva snažne emocije (bilo pozitivne ili negativne) najbrže se širi. Ako algoritam prepozna da reagujemo na senzacionalizam, serviraće nam još ekstremnije naslove. To stvara tzv. „echo komore“ (eho sobe) u kojima nam se neprestano potvrđuju sopstveni stavovi, dok se drugačija mišljenja filtriraju. Interna analiza Facebooka pokazala je da je čak 64% pridruživanja ekstremističkim grupama bilo direktna posljedica preporuka algoritma. U takvom okruženju, korisnici postaju ranjiviji na dezinformacije jer im one djeluju kao potvrda „njihove istine“.&nbsp;
<h2>Deepfake i AI: Nova era prevara&nbsp;</h2>
Pojavom napredne vještačke inteligencije, manipulacija je ušla u novu fazu. Deepfake tehnologija omogućava kreiranje hiperrealističnih video i audio zapisa u kojima stvarne osobe govore ili rade stvari koje se nikada nisu desile.&nbsp;
Opasnosti su višestruke, od političke destabilizacije sa lažnim videom ukrajinskog predsjednika Zelenskog iz 2022. godine, u kojem navodno poziva vojsku na predaju, pokazao je kako deepfake može uticati na geopolitičke krize. Zatim preko finansijske prevare zabilježeni su slučajevi gdje je AI-klonirani glas direktora kompanije ubijedio zaposlenog da izvrši lažnu uplatu od 243.000 dolara. Ni mladi nisu pošteđeni, čak su posebno ugroženi jer se njihove fotografije mogu koristiti za digitalno nasilje i ucjene.&nbsp;
<h3>Crna Gora na meti digitalnih manipulacija</h3>
Ni crnogorski digitalni prostor nije pošteđen. Pored kampanja širenja lažnih vijesti koje podrivaju povjerenje u institucije, svjedočimo i sofisticiranim prevarama. Konkretan i opasan primjer je nedavna zloupotreba identiteta ljekara. Prevaranti su pomoću AI alata izmijenili TV intervju poznatog crnogorskog doktora tako da izgleda i zvuči kao da on reklamira sumnjivi medicinski proizvod. Ta lažna vijest plasirana je na sajtu koji je vizuelno kopirao portal RTCG-a, zbog čega su mnogi građani povjerovali i postali žrtve prevare.&nbsp;
<h2>Linija odbrane: Kritičko razmišljanje i tehnička zaštita&nbsp;</h2>
Tehnička zaštita je važna, ali prva linija odbrane je kritičko razmišljanje. U svijetu vještačke inteligencije, princip „ne vjeruj svojim očima“ postaje pravilo.&nbsp;
<h2>Kako prepoznati AI manipulaciju?&nbsp;</h2>
<ul>
 <li>Video: Obratite pažnju na neprirodno treptanje, pokrete usana koji se ne poklapaju savršeno sa govorom, ili čudne refleksije svjetla.&nbsp;</li>
 <li>Audio: Slušajte da li postoje nagli prelazi, robotska monotonija ili potpun nedostatak pozadinskog šuma.&nbsp;</li>
 <li>Emocija: Budite sumnjičavi prema sadržaju koji izaziva naglu ljutnju ili strah jer to je često znak manipulacije.&nbsp;</li>
</ul>
<h2>Praktične mjere zaštite:</h2>
1. Zaštita naloga: Koristite jake, jedinstvene lozinke i obavezno uključite dvostepenu verifikaciju (2FA). To je najefikasnija brana od krađe naloga.
2. Diskrecija: Ograničite ko može da vidi vaše objave i profil. Što manje ličnih podataka (datum rođenja, adresa) dijelite javno, to je teže napraviti vaš profil za prevaru.&nbsp;
3. Provjera izvora: Ne klikćite na linkove iz sumnjivih poruka („phishing“). Ako dobijete hitan zahtjev za novac od „prijatelja“ ili „direktora“, uvijek provjerite pozivom na broj koji znate.&nbsp;
<h2>Zaključak</h2>
Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost. Vještačka inteligencija donosi revoluciju, ali razumijevanje načina na koji ona funkcioniše daje nam prednost. Udruženim naporima i kroz tehničku zaštitu svojih naloga i kritičku provjeru informacija koje konzumiramo stvaramo bezbjednije okruženje za sebe, svoju porodicu i cijelo društvo.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Tekst je moguće preuzimati i dijeliti uz obavezno navođenje izvora.

Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost

Nakon teksta objavljenog na Portalu ETV pod naslovom “<a href="https://etv.me/drustvo/video-haos-u-amu-boskovic-ne-zna-je-li-rad-savjeta-blokiran-nakon-njegove-ostavke-ni-kome-da-se-obrate">Haos u AMU: Bošković ne zna je li rad Savjeta blokiran nakon njegove ostavke ni kome da se obrate</a>”, oglasio se član Savjeta AMU Branko Bošković i pojasnio da je Savjet jednoglasno odlučio da se obrati Skupštini Crne Gore, kao osnivaču Agencije.
Cilj obraćanja, kako je dodao, jeste da se ukaže na novonastale okolnosti, otkloni pravna neizvjesnost i obezbijedi tumačenje ili smjernice koje će omogućiti Savjetu da u potpunosti i ispravno izvršava svoje obaveze.
Reagovanje prenosimo integralno:
Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge postupa u potpunosti u skladu sa zakonom i u interesu očuvanja stabilnog i zakonitog funkcionisanja institucije. Odluka Agencije za sprječavanje korupcije stvorila je novu pravnu situaciju u kojoj tri člana Savjeta, iako obezbjeđuju kvorum za rad, nijesu u mogućnosti da izaberu predsjednika Savjeta. Istovremeno, poslovnik predviđa da najstariji član Savjeta može sazivati i predsjedavati sjednicama, ali mu ne daje izričitu nadležnost za potpisivanje odluka koje Savjet donese.
U takvim okolnostima, a imajući u vidu potrebu da se obezbijedi pravna sigurnost i nesmetano ostvarivanje nadležnosti Agencije, Savjet je jednoglasno odlučio da se obrati Skupštini Crne Gore, kao osnivaču Agencije. Cilj obraćanja jeste da se ukaže na novonastale okolnosti, otkloni pravna neizvjesnost i obezbijedi tumačenje ili smjernice koje će omogućiti Savjetu da u potpunosti i ispravno izvršava svoje obaveze.
Savjet ostaje u potpunosti posvećen odgovornom radu, zaštiti integriteta Agencije i dosljednoj primjeni pravnog poretka Crne Gore, sa punom sviješću o značaju institucije za medijski sistem i javni interes.

Miraš Dušević

Bošković: Savjet AMU će se nakon moje ostavke obratiti Skupštini

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

(VIDEO) Haos u AMU: Bošković ne zna je li rad Savjeta blokiran nakon njegove ostavke ni kome da se obrate

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je Branko Bošković, prije više od četiri godine, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta tadašnje Agencije za elektronske medije.
On za Antenu M, međutim, kaže da nije bio svjestan da takvo postupanje predstavlja kršenje zakona, i poručuje da odluku ASK poštuje, ali da ona ne utiče na njegov status ni na period trajanja mandata. Ipak, prema saznanjima ovog portala, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na njoj podnio ostavku na mjesto predsjednika.
U odluci od 12. novembra 2025. godine, a u koju je Antena M imala uvid, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.
Takođe, ASK je utvrdila da je Bošković prekršio i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, jer, kako su naveli u Odluci, nije preduzeo mjere za rješavanje sukoba interesa, niti je Agenciji podnio zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa, iako je, kako kažu, bio dužan da to učini prije glasanja o sopstvenom izboru.
- Imajući u vidu dugogodišnju praksu u pravnom sistemu Crne Gore, prema kojoj se u različitim procedurama izbora na javne funkcije dešava da učesnici glasačkih procesa istovremeno mogu biti i kandidati, kao i moje tadašnje tumačenje relevantnih odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, nijesam bio u saznanju da bi moje učešće u glasanju moglo predstavljati kršenje zakonske norme - rekao je Bošković za Antenu M.
Ipak, kaže, poštuje odluku nadležne institucije.
- I prema njoj ću se ponijeti maksimalno odgovorno, uvažavajući integritet pravnog sistema i organa čiji sam član - navodi Bošković.
Dodaje da je postupao u skladu sa uvjerenjem koje je proizašlo iz prakse i dosadašnjeg institucionalnog postupanja u sličnim situacijama.
- Na osnovu tada dostupnih informacija i uobičajenog načina funkcionisanja sličnih tijela, nijesam smatrao da postoji obaveza izuzimanja. Razumijem, međutim, da je naknadnim tumačenjem Agencije ukazano na drugačiji pravni stav, i to prihvatam sa dužnom pažnjom i odgovornošću - objašnjava Bošković.
Njemu, inače, mandat ističe u aprilu naredne godine. Nije htio da komentariše to što je Agencija nakon više od četiri godine utvrdila kršenje zakona.
- Iz poštovanja prema pravnom poretku, nadležnostima institucija i principu institucionalne nezavisnosti, ne komentarišem rad drugih organa. Ono što mogu da istaknem jeste da odluke nadležnih institucija uvijek poštujem i postupam u skladu sa njima. Što se tiče mog odnosa prema Odluci, želim pojasniti da se ona odnosi isključivo na postupak mog izbora za predsjednika Savjeta, a ne na trajanje mandata člana Savjeta. Dakle, Odluka ne utiče na moj status ni na period trajanja mandata, koji je definisan zakonom i ističe u aprilu 2026. godine - zaključuje Bošković.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na toj sjednici podnio ostavku na mjesto predsjednika.

Bošković zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU da bi podnio ostavku pošto je ASK utvrdila da je prekršio zakon glasanjem za sopstveni izbor

Pitanje medijskog vlasništva za Crnu Goru nije samo profesionalno, već strateško i demokratsko, poručeno je na konferenciji za novinare Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), na kojoj je predstavljena platforma kojom je građanima omogućeno da vide ko su vlasnici pružaoca audiovizuelnih medijskih usluga.
Platforma www.transparentnostmedija.me prvi je javni jedinstveni digitalni registar medijskog vlasništva u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković rekao je da se Agencija pozicionirala kao primarni akter u oblasti regulacije medija i da je to institucija koja vodi računa o interesima građana i štiti interes građana. 
On je naveo da se AMU, znanjem i iskustvom, pozicionirao i na međunarodnoj sceni kao važan regulator.
- Važno je da je AMU izašao van klasičnih nadležnosti koje se tiču regulacije i postali smo institucija koja djeluje proaktivno - kazao je Bošković.
Kako je kazao, transparetnost je jedan od ključnih procesa demokratije i demokratizacije, jer se tako može vidjeti ko ima uticaj i na koji način ga vrši i može širiti.
- U tom smislu transparentnost vlasništva medija je takođe važna i na ovaj način preko platforme svi mogu vidjeti ko su oni koji odlučuju u medijima i ko su vlasnici - rekao je Bošković.
On je ocijenio da je trenutno stanje vlasništva medija u Crnoj Gori prilično nezadovoljavajuće, jer postoji veliki broj medija koji nije u vlasništvu fizickih i pravnih lica iz Crne Gore. 
- Mislim da je to nešto što potencijalno može biti vrlo sporno i alarmantno - dodao je Bošković. 
Kako je naveo, doprinos Agencije i digitalne mape je to što građani mogu da vide ko su zaista vlasnici. 
Bošković je rekao sadašnji Savjet i ljudi koji vode AMU ne mogu popraviti stanje od prethodne jedne ili dvije decenije, ali, kako je naveo, digitalnom mapom mogu doprinijeti unapređenju postojećeg stanja. 
On je istakao da mapa sadrži veliki brpoj ličnih podatka, podataka o fizičkim i pravnim licima, pa je važno da podaci koji su ovdje prezentovani budu tačni.
- AMU na ovaj način daje i drugim institucijama primjer kako se mogu ponašati i dati doprinos van njihove uobičajene djelatnosti. Pokazujemo kako jedna oblast koja je važna može biti dodatno unaprijeđena - rekao je Bošković.
Direktorica AMU-a Sunčica Bakić rekla je da je crnogorski medijski prostor mali, osjetljiv i izložen uticajima, a da se o tome nedovoljno često i otvoreno govori.
- Država sa 620 hiljada stanovnika funkcioniše u okruženju u kojem su medijska tržišta susjednih država višestruko veća, snažnija i uticajnija. Naša publika svakodnevno konzumira sadržaje iz regiona i šire - kazala je Bakić.
Kako je navela, to samo po sebi ne treba da bude problem, ali jeste izazov, jer uz sadržaj prelaze i okviri moći - politički uticaji, finansijski interesi, poslovne veze i vlasničke strukture. 
- Zbog toga je pitanje medijskog vlasništva u Crnoj Gori ne samo profesionalno, već strateško i demokratsko pitanje. Budimo potpuno jasni: onaj ko finansira - utiče, onaj ko utiče – oblikuje medijski narativ, a ko oblikuje narativ – utiče na javno mnjenje, institucije i procese demokratije - rekla je Bakić.
Kako je navela, Crna Gora ima liberalan pristup kada je u pitanju ulazak kapitala na medijsko tržište, gotovo bez ograničenja koncentracije.
Bakić je istakla da istovremeno zakon prepoznaje nešto izuzetno važno - da svaka medijska kuća jasno objavi ko je njen vlasnik, ko su povezana lica, i ko zapravo stoji iza informacija koje stižu do građana.
Ona je rekla da je ključno pitanje da li je u crnogorskom kontekstu transparentnost sama po sebi dovoljna.
- I moramo priznati da postoje sumnje, jer iako podaci formalno postoje, oni su rasuti, teško dostupni, nedovoljno razumljivi i često skriveni iza složenih vlasničkih konstrukcija. Upravo zato smo razvili platformu transparentnostmedija.me - navela je Bakić.
Ona je rekla da je misija platforme da se javno pokaže ono što zakon zahtijeva od vlasnika medija. 
- Želimo da novinarima, istraživačima, regulatorima i građanima damo alat za provjeru, analizu i razumijevanje medijskog vlasništva - kazala je Bakić.
Ona rekla da je cilj i da se testira koliko su zakonske norme zaista efikasne u praksi, a ne samo u teoriji.
Bakić je objasnila da platforma omogućava pregled vlasništva svih pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga u Crnoj Gori, prepoznavanje povezanih lica kroz poslovne veze, porodične relacije ili zajedničko učešće u drugim kompanijama, omogućava vizualizaciju mreža vlasništva jer ponekad je dovoljno da vidite sliku pa da shvatite strukturu moći.
- Ovaj alat nije napravljen da upire prstom, već da razjasni. Nije napravljen da sudi, već da pokaže činjenice i nije napravljen da ograničava, već da omogući odgovornije i slobodnije medijsko tržište - rekla je Bakić.
Kako je navela, transparentnost je temelj povjerenja, a povjerenje u medije danas je krhko u cijelom svijetu, posebno u malim i polarizovanim društvima kao što je crnogorsko.
- Sada je odgovornost na svima nama – na institucijama, medijima, civilnom društvu i istraživačima - kazala je Bakić.
Ona je istakla da je platforma alat, ali istovremeno i test efikasnosti zakonskih normi, test spremnosti za suočavanje s realnošću medijskog tržišta i test regulatornog sistema i demokratskog kapaciteta.
Bakić je istakla da je transparentnost vlasništva u medijima i zahtjev koji pred Crnu Goru stavlja Evropski akt o slobodi medija i AMU taj zahtjev ispunjava i prije formalne obaveze. 
- Ova platforma može imati za rezultat ili da ogoli uticaje na uredničke politike i doprinese jačanju povjerenja, profesionalnih standarda i odgovornosti, ili da pokaže da postojeća rješenja nijesu dovoljna da se medijsko tržište zaštiti i gradi u pravcu veće nezavisnosti i slobode medija - rekla je Bakić.
Kako je navela, bilo koji od ta dva ishoda biće koristan, ukoliko se razumije i stavi u svrhu razvoja Crne Gore i njenog približavanja evropskim praksama i principima.
Službenica za ekonomske i finansijske poslove Milica Krivokapić rekla je da su digitalnu mapu razvili u cilju podizanja svijesti o značaju transparentnosti vlasništva medija.
- Cilj je bio da široj javnosti predstavimo sve ono što je generalno dostupno na sajtovima subjekata nadzora, ali da ih objedimo na jednom mjestu kako bi povećali transparentnost - kazala je Krivokapić.
Ona je podsjetila da Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama definiše obavezu svih pružaoca i distributera tih usluga da do kraja godine dostave podatke o vlasničkoj strukturi. 
- Podaci o vlasničkoj strukturi ne sadrže samo podatke o stvarnim vlasnicima, već i povezanim licima i njihovim međusobnih odnosima - rekla je Krivokapić.
Ona je rekla da je AMU, da bi ispunila tu zakonsku obaveza, bila u obavezi da usvoji podzakonski akt - Pravilnik o uslovima i načinu realizacije obaveza identifikacije i objavljivanja podataka o transparaentnosti vlasništva.
- Taj pravilnik definiše i jedan obrazac, koji je bio polaznišna osnova za kreiranje digitalne mape, jer su se u njemu nalazili svi neophodni podaci koje su subjekti nadzora trebalo da popune - navela je Krivokapić.
Kako je kazala, podaci su u nadležnosti subjekata nadzora, pa je odgovornost za njihovu tačnost na tim subjektima, a Agencija može samo da kontroliše da li je ispunjen uslov objavljivanja podataka.
Krivokapić je rekla da su svi subjekti nadzora dostavili vlasničke strukture i da su to iskoristili da kreiraju digitalnu mapu.
- Ovi podaci su nam dostavljeni od osnivača medija i da smo ih na taj način unijeli - kazala je Krivokapić.
Ona je rekla da je platforma lako pretraživa i interaktivna.
Krivokapić je pozvala građane i novinare da, ako primijetite neke podatke koji nijesu tačni, da se obrate Agenciji. 
Konferenciji AMU-a prisustvovao je veliki broj predstavnika medija.

Podaci o medijskom vlasništvu objedinjeni na digitalnoj platformi; Bošković: Stanje prilično nezadovoljavajuće

Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Grupa nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje i aktivisti dali su punu podršku kandidaturi Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU).&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju za javnost, Vukovićeve osobine - stručnost, integritet i politička nesvrstanost su od ključnog značaja za rad tog nezavisnog regulatornog organa, koji štiti medijski pluralizam i pravo građana na informisanje zasnovano na profesionalnim standardima.
Podsjećaju da Agencija nadgleda rad elektronskih medija, izdaje dozvole za emitovanje, prati poštovanje profesionalnih standarda i štiti javnost od govora mržnje i manipulacija. Njen Savjet, napominju, mora biti sastavljen od nepristrasnih ljudi od integriteta, a ne od partijskih poslušnika.
- Izjave poslanice Jelene Nedović, koje sugerišu da u Savjetu AMU treba da sjedi predstavnik NVO sektora po ukusu vlasti, vrijeđaju integritet NVO i obesmišljavaju zakonsko rješenje koje NVO daje pravo da kandiduju člana Savjeta. NVO sektor nije i ne bi trebalo da bude produžena ruka vlasti – on postoji da bi vlast podsjećao na odgovornost. Ako vladajuća većina ima neki legitiman razlog da sumnja u namjere ili sposobnost kandidata NVO da zaštiti javni interes u AMU, neka to i kaže. Posle višegodišnjeg iskustva saradnje i sagledavanja javnog angažmana Dragoljuba Duška Vukovića mi za takav razlog ne znamo. On je simbol etičkog i odgovornog novinarstva, posvećen javnom interesu i slobodi medija, autor brojnih i kvalitetnih monitoring izvještaja i analiza rada medija i samoregulatornih medijskih tijela - navedeno je u saopštenju za javnost.
Grupa NVO i aktivisti podsjećaju da u najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija upozorava da su ključni koraci, poput imenovanja članova Savjeta AMU, višestruko odgađani, što narušava punu operativnost regulatornog tijela i ugrožava privremeno zatvoreno poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji.&nbsp;
Konsolidacija regulatorne nezavisnosti je, kažu, očigledno prioritet koji se dalje ne smije ugrožavati.
- Iako naše organizacije ne ispunjavaju formalne uslove da podrže Vukovićevu kandidaturu, jer se u protekle tri godine nijesmo u zahtjevanoj mjeri bavile medijskim projektima, smatramo našom građanskom obavezom da podržimo kandidata koji zastupa principe, a ne partije - navedeno je u saopštenju.
Uputili su poziv poslanicima i poslanicama da glasaju za kandidata NVO Dragoljuba Duška Vukovića i konačno pokažu da Skupština razumije i cijeni nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Potpisnici saopštenja:
<ol>
 <li>Akcija za ljudska prava (HRA)</li>
 <li>Asocijacija Spektra</li>
 <li>Centar za ženska prava (CŽP)</li>
 <li>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</li>
 <li>Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA</li>
 <li>Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)</li>
 <li>Centar za romske inicijative (CRI)</li>
 <li>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)</li>
 <li>Centar za građanske slobode (CEGAS)</li>
 <li>Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)</li>
 <li>Crnogorski ženski lobi (CŽL)</li>
 <li>Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro</li>
 <li>Crnogorski PEN centar</li>
 <li>Crnogorsko filološko društvo</li>
 <li>ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj</li>
 <li>Institut alternativa</li>
 <li>Ipso Facto</li>
 <li>Juventas</li>
 <li>Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje</li>
 <li>Otvoreni Centar “Bona Fide” - Pljevlja</li>
 <li>Prima</li>
 <li>Romska organizacija mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca”</li>
 <li>Sindikat medija Crne Gore</li>
 <li>Sigurna ženska kuća (SŽK)</li>
 <li>Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)</li>
 <li>Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”</li>
 <li>Paula Petričević, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milena Bešić, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja</li>
 <li>Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista</li>
</ol>

Grupa NVO i građanski aktivisti: Podrška kandidaturi Vukovića i nepristajanje na političke ucjene

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Tag: agencija-za-audiovizuelne-medijske-usluge