Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Grupa nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje i aktivisti dali su punu podršku kandidaturi Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU).&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju za javnost, Vukovićeve osobine - stručnost, integritet i politička nesvrstanost su od ključnog značaja za rad tog nezavisnog regulatornog organa, koji štiti medijski pluralizam i pravo građana na informisanje zasnovano na profesionalnim standardima.
Podsjećaju da Agencija nadgleda rad elektronskih medija, izdaje dozvole za emitovanje, prati poštovanje profesionalnih standarda i štiti javnost od govora mržnje i manipulacija. Njen Savjet, napominju, mora biti sastavljen od nepristrasnih ljudi od integriteta, a ne od partijskih poslušnika.
- Izjave poslanice Jelene Nedović, koje sugerišu da u Savjetu AMU treba da sjedi predstavnik NVO sektora po ukusu vlasti, vrijeđaju integritet NVO i obesmišljavaju zakonsko rješenje koje NVO daje pravo da kandiduju člana Savjeta. NVO sektor nije i ne bi trebalo da bude produžena ruka vlasti – on postoji da bi vlast podsjećao na odgovornost. Ako vladajuća većina ima neki legitiman razlog da sumnja u namjere ili sposobnost kandidata NVO da zaštiti javni interes u AMU, neka to i kaže. Posle višegodišnjeg iskustva saradnje i sagledavanja javnog angažmana Dragoljuba Duška Vukovića mi za takav razlog ne znamo. On je simbol etičkog i odgovornog novinarstva, posvećen javnom interesu i slobodi medija, autor brojnih i kvalitetnih monitoring izvještaja i analiza rada medija i samoregulatornih medijskih tijela - navedeno je u saopštenju za javnost.
Grupa NVO i aktivisti podsjećaju da u najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija upozorava da su ključni koraci, poput imenovanja članova Savjeta AMU, višestruko odgađani, što narušava punu operativnost regulatornog tijela i ugrožava privremeno zatvoreno poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji.&nbsp;
Konsolidacija regulatorne nezavisnosti je, kažu, očigledno prioritet koji se dalje ne smije ugrožavati.
- Iako naše organizacije ne ispunjavaju formalne uslove da podrže Vukovićevu kandidaturu, jer se u protekle tri godine nijesmo u zahtjevanoj mjeri bavile medijskim projektima, smatramo našom građanskom obavezom da podržimo kandidata koji zastupa principe, a ne partije - navedeno je u saopštenju.
Uputili su poziv poslanicima i poslanicama da glasaju za kandidata NVO Dragoljuba Duška Vukovića i konačno pokažu da Skupština razumije i cijeni nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Potpisnici saopštenja:
<ol>
 <li>Akcija za ljudska prava (HRA)</li>
 <li>Asocijacija Spektra</li>
 <li>Centar za ženska prava (CŽP)</li>
 <li>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</li>
 <li>Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA</li>
 <li>Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)</li>
 <li>Centar za romske inicijative (CRI)</li>
 <li>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)</li>
 <li>Centar za građanske slobode (CEGAS)</li>
 <li>Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)</li>
 <li>Crnogorski ženski lobi (CŽL)</li>
 <li>Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro</li>
 <li>Crnogorski PEN centar</li>
 <li>Crnogorsko filološko društvo</li>
 <li>ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj</li>
 <li>Institut alternativa</li>
 <li>Ipso Facto</li>
 <li>Juventas</li>
 <li>Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje</li>
 <li>Otvoreni Centar “Bona Fide” - Pljevlja</li>
 <li>Prima</li>
 <li>Romska organizacija mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca”</li>
 <li>Sindikat medija Crne Gore</li>
 <li>Sigurna ženska kuća (SŽK)</li>
 <li>Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)</li>
 <li>Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”</li>
 <li>Paula Petričević, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milena Bešić, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja</li>
 <li>Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista</li>
</ol>

Grupa NVO i građanski aktivisti: Podrška kandidaturi Vukovića i nepristajanje na političke ucjene

Nedostajuće članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) treba imenovati što prije, zbog važne uloge nezavisnog regulatora, poručeno je na konferenciji „Medijski horizonti – efikasnost regulatornih organa“, koju su danas u Podgorici organizovali AMU i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković kazao je da Agencija nastavlja praksu kvalitetnog i odgovnornog rada i da je jedan od najvažnijih aktera u sferi medija u Crnoj Gori i šire.
&nbsp;- Prošlo je više od godinu od usvajanja medijskih zakona kojima su nadležnosti Agencije proširene i u vremenu izazova Agencija uspijeva da se izbori sa svim ili većinom- rekao je Bošković.
On je naglasio da AMU, u okviru nadležnosti, unapređuje okvir u kojem zajedno funkcionišu mediji i građani.&nbsp;
Bošković je kazao da je Zakon o audiovizuelnim uslugama uveo nove oblasti regulacije, a AMU je uspješno ušao u taj proces.
&nbsp;- Iskustvo i znanje koje imamo daju nam legitimitet da budemo institucija koja će predvodiit ovaj proces- rekao je Bošković.
&nbsp;On je istakao da regulacija zahtijeva međuinstitucionalnu saradnju.
&nbsp;- Potrebna nam je saradnja, da možemo reći da smo zaštitli građane od uticaja nedozvoljenih i neistinitih sadržaja- dodao je Bošković.
&nbsp;Kako je kazao, Crna Gora je pouzdan partner EU, a AMU je jedan od najstabilnijih segmenata te saradnje u svom dijelu rada.
&nbsp;Bošković je istakao da kapaciteti AMU-a moraju biti ojačani, jer ih čeka više obaveza, a to se posebno odnosi na akt o medijskim slobodama.&nbsp;
&nbsp;- Agencija treba da ostane lider u regulaciji, jer je instititucija koja najbolje poznaje regulaciju, ima iskustvo i kadar- naglasio je Bošković.
&nbsp;On je istakao da AMU kontinuirano unapređuje međunarodnu saradnju, navodeći da je intenzivirana saradnja sa nekim od najboljih regulatora iz Evropske unije (EU).
&nbsp;Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi kazao je da Misija sarađuje sa AMU-om na širenju medijske pismenosti.
On je podsjetio da je godišnji indeks medijske pismenosti od 2023. godine ukazao na to da Crna Gora ima ograničene kapacitete za suočavanje sa dezinformacijama.
&nbsp;Gabasi je naveo da ce Misija pružiti podršku Agenciji u sprovođenju dodatnih istraživanja 2026. godine, uključujući fokus grupe za mjerenje uticaja naših zajedničkih inicijativa na polju medijske pismenosti i analizu novih trendova.
&nbsp;Takođe, on je skrenuo pažnju na pitanje vlasništva nad medijima i njihove transparentnosti – posebno kada je riječ o onlajn medijima.
&nbsp;- Dosljedno sprovođenje pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima je neophodno kao zaštita od korupcije, neprimjerenog stranog uticaja &nbsp;i pranja novca- rekao je Gabasi.
&nbsp;Kako je dodao, Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama iz 2024. godine, koji reguliše koncentraciju vlasništva u sektoru radiodifuzije, uveo je važne mehanizme nadzora i kontrole.
&nbsp;- Agencija je zadužena za sprovođenje ovog zakona. Misija se nada da će njegova primjena dovesti do transparentnijeg medijskog pejzaža u Crnoj Gori- kazao je Gabasi.
&nbsp;On je naveo da je implementacijom modernog hibridnog sistema mjerenja, jačanjem institucionalnih kapaciteta i promovisanjem veće dostupnosti, Crna Gora na putu da uspostavi kredibilan, inkluzivan i transparetan medijski okvir, koji podržava nezavisne medije sposobne da izdrže ekonomski i politički pritisak.
&nbsp;Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri kazao je da je Izvještaj Evropske komisije (EK), koji je predstavljen u utorak, izuzetno pozitivan, što pokazuje da je Crna Gora ostvarila odličan napredak i da je predvodnik u procesu pristupanja.&nbsp;
&nbsp;On je naveo da se ne smije zaboraviti činjenica da Crna Gora nastavlja da vodi računa o pluralističkom medijskom okruženju i obezbjeđuje mogućnsot slobodnog izražavanja.
&nbsp;- Izvještaj je sam po sebi pozitivan, ali nije po svim tačkama pozitivan, navedeni su problemi koje treba riješiti- istakao je Seri.
Kako je kazao, AMU je zadužen za implementaciju medijskih zakona, a u tom kontekstu postoje određeni elementi koje treba popraviti.
&nbsp;- U saradnji sa EK je odrađen je odličan proces vezan za amandmane na medijske zakone, ukazivali smo na bitnost izmjena i dopuna zakona, ali implementacija ne ide u smjeru sa kojim smo zadovolji, treba poboljšati implementaciju i treba imenovati članove Savjeta AMU- rekao je Seri i naveo da to imenovanje treba što prije uraditi.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, to je neophodno jer nezavistan i transparetnan regulatorni okvir nije smao tehničko pitanje, već osnov povjerenja građana.&nbsp;
&nbsp;- Stabilnost, kredibilitet i nezavinost i jedan jak regulator je osnova za dobre informacije- naglasio je Seri.&nbsp;
&nbsp;On je dodao da bilo kakve izmjene medijskih zakona, koji su pozitivno ocijenjeni od EU, ukoliko do njih dođe, ne treba da uspore već ostvareni napredak.&nbsp;
&nbsp;- Što se tiče uređivačke, insituticionalne i finansijske nezavisnosti AMU-a i Radio Televizije Crne Gore, to ne smije da se mijenja i treba da ostane kako jeste- rekao je Seri.
&nbsp;On je dodao da mora postojati dobro medijsko okruženje, u kojem nezavisnost mora da postoji.
&nbsp;Kako je rekao Seri, nemjera je da Poglavlje 23 bude riješeno što je prije moguće, a dio tog poglavlja je sloboda govora i medija i taj proces mora da se zatvori tokom sljedeće godine.
&nbsp;- Moramo da imamo potpunu nezavisnost medijskih kuća. Implementacija postojećeg zakonodavnog okvira mora biti sprovedena što prije, zbog ispunjavanja privremenih mjerila- kazao je Seri.
&nbsp;On je naveo da je jedan od zahtijeva imenovanja članova Savjeta AMU i istakao da se nada da će u sljedećih mjesec biti riješeni to pitanje.
&nbsp;Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović je, na panelu „Evropski standardi i slobodni mediji – gdje je Crna Gora na putu ka EU?“, rekla da AMU godinama pokazuje koliko je važna uloga nezavisnih regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Kroz izvještaj EK ukazuje na neophodnost biranja članova Savjeta AMU, to govori koliko je ta institucija značajna- kazala je Nedović.
Ona je istakla da to pokazuje da postoje stvari koje nijesu uradili, iako je država zatvorila Poglavlje 10.
&nbsp;- Ne smije se zaboraviti da je Crna Gora u izvještaju EK dobila pohvale. Izvještaj ukazuje da je napravljen određeni napredak, da smo napredovali u dijelu slobode medija- rekla je Nedović.
&nbsp;Ona je kazala da je, prema indeksu Reportera bez granica, Crna Gora u posljednje četiri godine napravila najveći napredak u regionu, pa je 2021. bila na 104. mjestu, a sada na 37. mjestu, među 180 država.&nbsp;
&nbsp;Nedović je rekla da je jako važna uloga regulatora i da AMU mora biti ojačan kroz neke nove nadležnosti.
&nbsp;Ona je, govoreći o javnim pozivima za izbor članova Savjeta AMU, kazala da je javni poziv za izbor jednog člana savjeta AMU povučen zbog tehničke greške, nakon čega je raspisan novi poziv za koji je odlučeno da su predlozi predlagača blagovremeni, ali nepotpuni.
&nbsp;- Mjera kompromisa je možda na ovom javnom pozivu da NVO predlože nekog drugog kandidata, možda se poslanici usaglase oko tog kandidata, jer zakon je takav da članove Savjeta bira parlament- kazala je Nedović i navela da bi, da je bilo predloženo više kandidata možda neki bio izabran.
Ona je kazala da je namjera Administrativnog odbora i Skupštine bila da pokažu da su transparentni, pozivanjem kandidata kako bi građani imali sliku o njima, ali ta ideja se na kraju nije nekima svidjela.&nbsp;
&nbsp;- I kada postoji volja da se neke stvari odrade kako treba i da su transparentne, opet se nađe grupa građana kojima to ne odgovara- kazala je Nedović i istakla da je suština da se Savjet mora popuniti.
&nbsp;Nedović je poručila da je Crnoj Gori neophodna depolitizacija svih institucija, a što je važno i za AMU.
&nbsp;Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša rekao je da, više od godinu nakon usvajanja IBAR zakona, Crna Gora nema popunjen Savjet AMU-a.
On je kazao da je tako jer se proces EU integracija u Crnoj Gori shvata kroz donošenje zakona, dodajući da suština nije donošenje zakona, već njihova primjena.
&nbsp;Mugoša je naveo da se kod neizbora članova Savjeta AMU-a radi o želji da se regulator politički kontroliše.
&nbsp;On je podsjetio da EK navodi da Crna Gora mora obezbijediti efikasnu primjenu zakona i da mora zaštiti nezavisnost medijskog regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Ako neko kaže da morate zaštiti tu nezavisnost, to je znak da se nešto loše dešava po tu nezavisnost- dodao je Mugoša.
&nbsp;Govoreći o dešavanjima u vezi RTCG-a, on je kazao da ta dešavanja ne prožimaju samo jedno, nego sva poglavlja.
&nbsp;Mugoša je naveo da je zakon dobar i da ga ne treba mijenjati, već da treba proces imenovanja članova Savjeta dovesti do kraja.&nbsp;
&nbsp;- Ljudi koji budu imenovani u Savjetu će svojim radom pokazati da li će opravdati povjerenje nevladinog sektora- dodao je Mugoša.
&nbsp;On smatra da je suština da li se stvarno želi nezavisni medijski regulator.&nbsp;
&nbsp;- Mislim da u Crnoj Gori političari ne žele nijednu nezavisnu instituciju, a mislim da to nije dobro- rekao je Mugoša.
&nbsp;On je ocijenio da se odlaže izbor članova Savjeta, da bi NVO mijenjale kandidate kako bi predložili one koji odgovaraju većini, navodeći da je ubijeđen da predlagači to neće uraditi.
&nbsp;- Pod ogromnim pritiskom EU će biti izabran Savjet, a samo je pitanje kad- kazao je Mugoša.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici institucija izvršne i zakonodavne vlasti, medija, novinarskih udruženja, samoregulatornih tijela, nevladinih organizacija, akademske zajednice i diplomatskog kora.

Što prije imenovati članove Savjeta AMU, važna uloga nezavisnog regulatora

Mediji su značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema u odnosu na prethodne dvije godine, a među televizijskim emiterima sa nacionalnim pokrivanjem, koje su bile dio analize, najviše informacija emitovano je u programima Televizije E, koja je imala više od polovine (oko 54 odsto) svih priloga o „Neđelji ponosa“, dok u programu TV Prva u tom periodu nije zabilježeno izvještavanje o ovoj temi - podaci su Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). Iz ove agencije su analizirali medijsko izvještavanja tokom „Neđelje ponosa“ od 29. septembra do 5. oktobra, kako bi se sagledao način na koji televizijski emiteri sa nacionalnim pokrivanjem obrađuju teme vezane za prava i položaj LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Istraživanje je pokazalo je da više od dvije trećine priloga imalo pozitivan ton izvještavanja, dok nijedan nije zabilježen kao negativan. - Analiza je pokazala da mediji u Crnoj Gori bilježe napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama. Uočena je veća kvantitativna zastupljenost, pozitivniji ton i manji stepen senzacionalizma u odnosu na prethodne godine. Međutim, evidentno je da se i dalje ne koriste puni potencijali medijskog prostora kako bi se o ovim temama govorilo analitički, kontinuirano i ravnopravno sa drugim društveno-političkim pitanjima - ističu u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge. Analizirane su centralne informativne emisije, jutarnji programi i sadržaji o aktuelnim društveno-političkim temama u programima sedam televizijskih emitera sa nacionalnim pokrivanjem: TVCG 1, Televizija Nikšić, TV Adria, TV Nova M, TV Prva, TV Vijesti i TV E. - Cilj analize bio je da se utvrdi kvantitativno prisustvo informacija i priloga o „Neđelji ponosa“ i drugim sadržajima koji se odnose na život i prava LGBTIQ zajednice, kao i da se ocijeni ton, karakter i način predstavljanja ovih tema u informativnim programima - navodi se u saopštenju.&nbsp; - Tokom posmatranog perioda evidentirano je ukupno 12 priloga koji su se odnosili na održavanje „Neđelje ponosa“ ili na teme prava i položaja LGBTIQ zajednice. Ukupno trajanje svih priloga iznosilo je 49 minuta i 25 sekundi. Statistički posmatrano, više od polovine informacija objavljeno je na dan održavanja „Neđelje ponosa“, 4. oktobra (30,08 odsto) i dan uoči centralnog događaja, 3. oktobra (28,56 odsto) - precizirano je u saopštenju.&nbsp; U posmatranom periodu, svi prilozi su emitovani u okviru jutarnjih programa i centralnih informativnih emisija, dok nijedna emisija o aktuelnim društveno-političkim temama nije bila posvećena „Neđelji ponosa“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d" data-rendition-name="original" width="766" height="313" loading="lazy" alt="Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom"> <figcaption>Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom(Photo: Agencija za audiovizuelne medijske usluge)</figcaption> </figure>  - Informacije su najčešće realizovane u formi izvještaja i intervjua, pri čemu su prilozi uglavnom imali zastupajući karakter i pozitivan ton. U većini slučajeva tema je predstavljana kroz učešće sagovornika iz LGBTIQ zajednice, predstavnika nevladinih organizacija i državnih institucija - rekli su u AMU.&nbsp; Analiza je pokazala da je dvije trećine priloga (osam od ukupno dvanaest) imalo pozitivan ton izvještavanja, četiri su bila neutralna, dok negativan ton nije zabilježen.&nbsp; - Većina priloga emitovana je u drugom dijelu informativnih emisija, što ukazuje da teme vezane za LGBTIQ zajednicu još nijesu pozicionirane kao prioritetne u okviru udarnih informativnih sadržaja. Iako mediji sve češće prepoznaju značaj izvještavanja o pravima LGBTIQ osoba, analiza ukazuje da kvalitetan, analitički pristup i dalje izostaje - ističu u saopštenju.&nbsp; Pozitivan ton izvještavanja, kako dodaju, ne mora nužno značiti i dublje razumijevanje problema, jer su pojedine poruke imale formalni karakter, bez šireg konteksta i dublje analize izazova sa kojima se zajednica suočava.&nbsp; - To ukazuje da mediji ovu temu još tretiraju kao događaj, a ne kao trajno društveno pitanje - ocijenili su u AMU.&nbsp; Agencija ukazuje na značaj kontinuiranog i sadržajno raznovrsnog izvještavanja o LGBTIQ temama, koje prevazilazi događajni okvir i doprinosi stvaranju inkluzivnog medijskog prostora.&nbsp; - Dalji napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama zavisi od prelaska sa površnog na suštinski pristup, jačanja dubinskog novinarstva i uključivanja raznovrsnih glasova zajednice u javni diskurs - zaključili su u saopštenju.

AMU: Mediji značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema, najviše priloga o "Neđelji ponosa" na TV E

Borba za nijansu i ukus&nbsp;
Za naslov teksta poslužila mi je misao Hulija Kortasara, uz Borhesa i Sabata jednog iz izuzetne trojke argentinske književnosti, autora kultnog romana „Školice“. Koliko savremeni medijski univerzum briše nijanse u stavovima, izborima, vrijednostima? Da li su mladi sve više izloženi teroru zauzimanja jedne od samo dvije moguće strane? Gubimo li sposobnost nijansiranja mišljenja i stavova? Jesmo li svi podlegli opštoj krizi ukusa? Koliko smo se ubrzali u imperativu protočnog modela naše stvarnosti?&nbsp;
Liberalna ekonomija stvorila je svijet u kojem ono što nije potrošački aktivno, to i ne postoji, a do slojevitosti i nijanse dolazi se ozbiljnim promišljanjem, za koje je potrebno vrijeme. Stvaranje, baš kao i tumačenje i vrednovanje, računa na ozbiljno utrošeno vrijeme. No, iskustvo nas uči da takva „sporovozna“ aktivnost nije konzumerski atraktivna. Ko to onda uporno stvara površnog čitaoca, bezukusnog, jeftinog, navodno brzomislećeg, zapravo automatizovanog do lajka i klika? Prebacujemo li krivicu uvijek na neke neimenovane, zagonetne sisteme ili treba da dublje kopamo po sebi? Dopaminski smo pod uticajem brzih informacija, mozak je sve češće baždaren na 30-45 sekundi zaustavljanja na određenoj stranici, sadržaju. Šta je onda sa razvojem apstraktnog mišljenja kod mladih? Da li je realnost ekrana prava i jedino važna realnost? Jesu li odsustvo truda, površnost i instant estetika zakonomjernost našeg doba?&nbsp;
Nije nikakvo čudo što većina tekstova u vezi sa medijskom pismenošću počinje nizom pitanja. Da budem iskrena, ekrane danas svi volimo - uz njih smo svakodnevno, kroz njih se hvalimo i stvaramo (lažnu) identitetsku sliku, njima vjerujemo, kroz njih pamtimo. Na koji način onda da od toga „plitko“ (N. Kar), koristeći prednosti digitalnog svijeta, dođemo do gospodarenja sopstvenom složenošću? Jedan od trajnijih zadataka jeste razvijanje medijske pismenosti, naročito kod mladih.&nbsp;
Šta pojam pismenost zapravo obuhvata?&nbsp;
Ako se ne otvorimo kada ulazimo u čitanje teksta (pa i medijskog, prim. N. D.), onda ne dozvoljavamo ni da se tekst otvori prema nama... Naša predrasuda je preduslov za predrasude teksta (ma kog teksta, prim. N. D.) koji ćemo čitati. (D. Albahari) Poznato je da pismenost, u najširem smislu, odavno nije samo ona vještina koja se stiče u djetinjstvu i razvija u školi. Danas taj termin obuhvata skup znanja, vještina i strategija koje pojedinci stiču i unapređuju tokom života u raznorodnim situacijama, kroz interakciju sa različitim tipovima tekstova, sa sebi ravnima i širom zajednicom. Pismenost je nešto što treba osvojiti. (N. Milić) S promjenama u društvu, ekonomiji i kulturi mijenja se i definicija čitanja i čitalačke pismenosti. Danas bi bio poželjan/poželjna čitalac/čitateljka koji/koja otkriva značenje teksta koristeći prethodno znanje i čitav spektar tekstualnih i situacionih smjernica koje su često društveno i kulturno uslovljene. Kognitivno zasnovane teorije čitalačke pismenosti ističu interaktivnu prirodu čitanja i konstruktivističku prirodu razumijevanja štampanog medija. Preciznu definiciju pismenosti daje OECD u okviru PISA projekta i ona glasi: Čitalačka pismenost je razumijevanje, korišćenje napisanih tekstova i promišljanje o njima, kao i angažovanje na napisanim tekstovima, kako bi se ostvarili cijevi i razvili potencijali za aktivno učešće u društvu.&nbsp;
Čitalačka pismenost se može smatrati jednom od najvažnijih sposobnosti jer je ključna za intelektualni razvoj svakog pojedinca, a predstavlja i pretpostavku za doživotno obrazovanje i socijalnu interakciju. Čitanje svakog teksta, pa i medijskog, složen je proces koji sintetiše različite operacije, pristupe i vještine koje variraju u zavisnosti od čitaoca (njegovog iskustva, obrazovanja...), tipa teksta, kao i cilja čitanja ili situacije u kojoj se čita. U definiciji OECD-a zanimljiva je ova kategorija angažovanosti koja se odnosi na vještine i znanja pismene osobe da vrednuje i koristi čitanje u različite svrhe. To podrazumijeva motivaciju da se čita uz zainteresovanost i uživanje u čitanju, osjećaj kontrole nad onim što se čita, uključenost u društvenu dimenziju čitanja, kao i raznovrsno i stalno čitanje.&nbsp;
Medijska pismenost, „kćerka“ čitalačke pismenosti – razvoj čitalačkih strategija&nbsp;
Medijska pismenost se može posmatrati kao višedimenzionalni proces koji podrazumijeva sve što je pomenuto u vezi sa čitalačkom pismenošću, ali u nju spada i analiziranje izvora, svrhe i efekata teksta. UNESCO definiše medijsku i informatičku pismenost kao sposobnost pristupa, analize, evaluacije i stvaranja medijskih poruka u različitim formatima. Tradicionalna čitalačka pismenost, iako ostaje nezaobilazna osnova za ove procese, djeluje ipak u linearnijem okviru, fokusirana na analizu pisanog jezika i razvijanje interpretativnih veština. Ono što je sigurno – u savremenom svijetu jedna bez druge ne mogu. Za obje pismenosti potrebne su razvijene strategije čitanja (strategija čitanja – kontinuirano nadgledanje stepena razumijevanja). Koriste se svjesno i namjerno i razvijaju se tokom čitavog života.
Iako ove dvije pismenosti dijele funkcije dekodiranja i kritičkog mišljenja, njihova razlika leži u modalitetima recepcije: čitalačka pismenost dominantno je verbalnosemiotička, dok medijska pismenost uključuje i kodove slike, zvuka i pokreta, zahtijevajući višeslojnu interpretaciju i dodatni oprez. Najvažniji izazov današnje digitalne kulture jeste fragmentacija pažnje i hiperlinkovana struktura informacija, koje mijenjanju način čitanja, sa sve kraćim vremenom zadržavanja na tekstu i sve većom dominacijom vizuelno-multimedijalnih sadržaja. Ovaj fenomen postavlja visoke zahtjeve na sinergiju čitalačke i medijske pismenosti kao neophodan odgovor na izazove zasićenosti informacijama i dezinformacijama. Zadatak obrazovanja jeste da jednako uporno kao što njeguje čitalačku pismenost, kod mladih razvija strategije recepcije medijskih tekstova, u najširem smislu. Za to je potreban dobar koncept, istrajnost i stalna procjena kvaliteta primjene.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Između da i ne koliko je možda?

Jačanje kapaciteta novinara ključno jje za očuvanje profesionalnih standarda i povjerenja javnosti u kriznim situacijama - saopšteno je iz Agencija za audiovizuelne medijske usluge nakon dvodnevne obuke organizovane u Baru za novinare elektronskih medija i predstavnika same agencije.
Ova obuka, kako navode u saopštenju, realizovana sa ciljem jačanja kapaciteta za profesionalno i etičko izvještavanje i praćenje izvještavanja u kriznim situacijama, doprinosi boljem informisanju građana, etičkom izvještavanju o osjetljivim temama i unapređenju medijskog okruženja u Crnoj Gori.
- Tokom obuke učesnici su diskutovali o izazovima, principima i odgovornosti medija u kriznim okolnostima, te dobili praktične smjernice za tačno i pravovremeno informisanje javnosti. Ova inicijativa predstavlja direktan odgovor na nalaze istraživanja sprovedenog 2024. godine, koje je ukazalo na potrebu dodatne edukacije novinara u izvještavanju tokom kriznih situacija - kazali su iz AMU. 
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić istakla je da su „mediji u kriznim situacijama pod ogromnim pritiskom brzine, ali da upravo tada profesionalni standardi moraju biti najviši“. 
- Naša obuka je direktan odgovor na nalaze istraživanja sprovedenog tokom 2024. godine, koje je pokazalo potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom novinara u izvještavanju u kriznim situacijama - istakla je Bakić i dodala „medijsko djelovanje u krizama može presudno uticati na povjerenje javnosti i dostojanstvo pogođenih ljudi“. 
Predavač Nenad Pejić, iskusni novinar i osnivač redakcije Radija Slobodna Evropa (RSE) na južnoslovenskim jezicima, govorio je o ulozi medija u kriznim vremenima, principima novinarstva u kriznim uslovima, izazovima poput političkih uticaja, pritisaka brzine i manipulacija, te važnosti etičke odgovornosti i tačnosti. 
- Tokom karijere bio je zamjenik direktora RSE, glavni i odgovorni urednik, a zatim i kopredsjednik kompanije. Specijalizovan je za izvještavanje u kriznim i postkonfliktnim situacijama, kao i za analizu medijskog uticaja u društvima u tranziciji - ističu u AMU. 
Fotoreporter Damir Šagolj, višedecenijski saradnik agencije Rojters i dobitnik Pulicerove nagrade, govorio je o etici fotografije i snimanja u kriznim uslovima, vizuelnoj manipulaciji i granicama pristojnosti u prikazivanju patnje. 
- Tokom više od dvije decenije karijere izvještavao je iz više od 40 zemalja, a njegove fotografije objavljivane su na naslovnicama najuglednijih svjetskih medija - navodi se u saopštenju. 
Tokom seminara, kako su precizirali, obrađene su brojne ključne teme za profesionalno izvještavanje u kriznim situacijama - definisanje krize i uloge medija, pet principa novinarstva u kriznim uslovima, prepreke profesionalnom izvještavanju, faze krize i zadaci medija, jezik u medijima, upotreba anonimnih izvora i spin, lojalnost i javni interes, govor mržnje i proces dehumanizacije, lažne vijesti i odgovornost medija, kao i vizuelna interpretacija i kontekst u izvještavanju o migrantima, civilnim žrtvama i drugim osjetljivim temama.

1250x600

1084x550

AMU: Profesionalno i etičko izvještavanje ključ povjerenja javnosti u krizama

Nevladine organizacije aktivne u oblasti medija dostavile su danas inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da doprinese primjeni medijskih zakona i izboru članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU).
- Nevladine organizacije aktivne u oblasti medija, pozivale su predsjednika Skupštine da po četvrti put raspiše javni poziv za imenovanja dva člana/ice SAMU kako bi se konačno primijenio Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama. NVO pozivaju predsjednika Skupštine da prekine sa opstrukcijom primjene Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja traje više od godinu, jer posljedica neodgovornog postupanja parlamentarne većine koju predvodi može biti i ponovno otvaranje Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), koje je privremeno zatvoreno krajem prošle godine- navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su u junu 2024. godine, kroz proces rada na dobijanju pozitivnog IBAR-a, usvojeni medijski zakoni uz učešće i pohvale civilnog društva i podršku opozicije.
- Skupštinska većina, na čelu sa predsjednikom Skupštine, tada ih je jednoglasno podržala. Jedina zamjerka civilnog društva i opozicije odnosila se na snižavanje kriterijuma za izbor generalnog direktora RTCG - s 10 na 5 godina radnog iskustva - što je, u zadnji čas, inicirao predsjednik Vlade Milojko Spajić, a očigledno da bi ponovo bio izabran isti direktor, iako već postoje dvije pravosnažne presude za dva njegova nezakonita imenovanja i jedna prvostepena za treće imenovanje, što ostaje ozbiljna politička i pravna kompromitacija. No, zahvaljujući usvajanju novih medijskih zakona privremeno je zatvoreno Poglavlja 10 krajem prošle godine- podsjetili su.
NVO ukazuju predsjedniku Skupštine da je u skladu sa Zakonom poziv za izbor dva člana Savjeta morao da raspiše u junu 2024. godine, a prvi javni poziv raspisao je tek 10. decembra 2024.
- Zatim je predsjednik Skupštine 24. januara 2025. godine poništio poziv zbog navodne tehničke greške, koristeći kao opravdanje inicijativu jedne NVO, što je bilo očigledno iznuđeno i pravno neutemeljeno. Drugi poziv raspisan je 30. januara 2025. godine, nakon reakcija civilnog društva i EU, a Administrativni odbor ga je u aprilu nezakonito poništio zbog navodno nejasnih formulara, iako su oni bili upravo njihova odluka- navode iz ovih NVO.
Podsjećaju da su Evropska komisija i Evropski parlament u svojim izvještajima jasno registrovali ovo kašnjenje i opstrukciju. Jasno nam je da se to radi s namjerom da se uđe u proces izmjene procedure imenovanja u Savjete AMU i RTCG, a sve kako bi vladajuća većina zadržala političku kontrolu nad institucijama koje, po zakonu i evropskim standardima, moraju biti nezavisne. Ironično, isti model biranja podobnih članova je nekad koristio DPS, a zbog kojeg je, kao tadašnja opozicija, današnja vlast kritikovala to, kao i civilno društvo.
Pod pritiskom EU, treći javni poziv raspisan je tek 13. maja 2025.
- Nakon provjere dokumentacije, kandidati Dragoljub Vuković (NVO) i Niko Martinović (CANU) ispunili su uslove. Umjesto imenovanja, održano je tzv. konsultativno saslušanje, koje zakon ne poznaje, na što smo ukazali, a zatim je u plenumu većina bila uzdržana, čime je ponovo spriječeno popunjavanje Savjeta. Time je vladajuća većina po treći put onemogućila popunjavanje upražnjenih mjesta u Savjetu AMU- podsjetili su.
Posljedica takvog djelovanja, kako iz organizacija ističu, jeste da Savjet AMU radi sa tri od pet članova, što znači da sve odluke mogu biti donesene samo jednoglasno i pod ogromnim pritiskom. Ova blokada direktno ugrožava kapacitet institucije da reaguje na najteže slučajeve u reguaciji tržišta medija, uključujući zabranu emitovanja sadržaja iz Srbije koji negiraju identitet Crnogoraca, vrijeđaju manjine ili šire govor mržnje prema onima koji nisu po volji ni vladajućoj većini u Crnoj Gori.
NVO su podsjetile predsjednika Supštine da početkom oktobra mora raspisati i novi poziv za člana Savjeta iz reda univerziteta, jer zakon nalaže da se poziv objavi šest mjeseci prije isteka mandata.
NVO su iskoristile priliku da informišu predsjednika Skupštine da će ovu inicjativu komunicirati i sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, kao i institucijama EU u Briselu.&nbsp;
- Ukoliko Poglavlje 10 bude ponovo otvoreno, odgovornost za usporavanje evropskih integracija Crne Gore i novo poniženje države pred partnerima snosite Vi, kao predsjednik Skupštine i lider NSD-a, zajedno sa kolegama iz parlamentarne većine Milojkom Spajićem, Milanom Kneževićem, Aleksom Bečićem, Vladimirom Jokovićem, Ervinom Ibrahimovićem i Nikom Đeljošajem- zaključuje se u saopštenju grupe NVO.
Podnosioci inicijative:
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Muamera Muslić, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Grupa NVO: Mandić da raspiše javni poziv za imenovanja dva člana/ice SAMU, većina koči medijske reforme i evropski put Crne Gore

Nezavisnost Radio televizije Crne Gore (RTCG), lokalnih javnih emitera i Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) ključna je za očuvanje javnog interesa, a politički pritisci i dalje otežavaju njihovo funkcionisanje, ocijenjeno je u PRODUCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO) o medijskoj situaciji u Crnoj Gori i značaju nezavisnog i odgovornog Javnog servisa. 
 
Direktorica AMU, Sunčica Bakić, ocijenila je da je medijska situacija u Crnoj Gori veoma izazovna, ističući da se cjelokupna društveno-politička situacija reflektuje i na medije. 
 
- To je jedna uzročno - posljedična veza koja je na neki način neraskidiva: u medijima je tačno onako kako je i u društvu - navela je Bakić. 
 
Politikolog i analitičar Marko Savić smatra da je medijska scena u Crnoj Gori negativno dinamična. 
 
- Od problema koji su dugogodišnji izdvojio bih nedostatak potencijala za dogovor oko samoregulacije - rekao je Savić, ističući da je crnogorsko tržište, iako malo, zanimljivo velikim regionalnim medijskim kućama koje uspjevaju ili pokušavaju da ostvare određeni vid uticaja. 
 
Dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, kazao je da medijska scena u Crnoj Gori zaslužuje prelaznu ocjenu i da ukupnu sliku ne mogu narušiti primjeri tendencioznog novinarstva. 
 
Najuticajniji mediji i mediji kojima se vjeruje u Crnoj Gori nijesu, kako je istakao, tabloidi, već tradicionalni mediji. “A kad pogledate kako stvari stoje globalno, mediji koji su najpopularniji su oni koji se baš i ne drže previše profesionalnih standarda”. 
 
Sagovornici su saglasni da suštinska nezavisnost Javnog servisa izostaje i da postoje pokušaji političkog uticaja i kontrole nad radom savjeta i RTCG-a i AMU. 
 
Na pitanje da li je to što u Skupštini nijesu izabrani članovi Savjeta AMU znak nezainteresovanosti ili potencijalnog pokušaja stavljanja tog tijela pod političku kontrolu, Bakić nije željela da polemiše o motivima, ali je istakla da rezultat takvog djelovanja nije dobar za crnogorsko društvo. 
 
- Savjet Agencije već duže radi na ivici kvoruma, a to znači da sve odluke koje članovi tog tijela treba da donesu moraju imati jednoglasnu podršku postojećih članova - navela je Bakić. 
 
I ona je stava da crnogorska medijska scena, u poređenju sa regionom, ne izgleda tako loše, ali je i ukazala na neke izmjenjene okolnosti, a posebno na evidentan porast govora mržnje. 
 
Jačanje institucija kao što je AMU trebalo bi, prema riječima Bakić, biti prioritet, a šta god da su motivi za nemogućnost ostvarivanja njenih punih mehanizama to za crnogorsko društvo ne može biti dobro. 
 
Na pitanje da li je njegova ostavka sa mjesta šefa Direktorata za medije ima veze sa procesom neizbora članova Savjeta AMU, Rudović je kazao da jeste povezana i sa tim. 
 
On je pojasnio situaciju u kojoj Administrativni odbor Skupštine samovoljno sprovodi procedure koje nijesu propisane Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama, kada je u pitanju način izbora Savjeta AMU, ali ni sa Zakonom o Javnom medijskom servisu kada je u pitanju način izbora članova Savjeta Javnog servisa. 
 
Rudović je ocijenio da je to, zapravo, traženje izgovora za suštinsku namjeru da trenutna parlamentarna većina kontroliše i dominantno utiče na to ko će biti član savjeta obje, kako je naveo, krucijalno važne institucije. 
 
Podsjetio je i da su isti parlamentarci glasali za medijse zakone kada je Crna Gora trebalo da dobije IBAR, ističući da, čim je dobijen IBAR, dolazi do opstrukcija i pokušaja da se spriječi procedura koja je bila revolucionarna u odnosu na pređašnje stanje. 
 
Rudović je naglasio da postoji pokušaj trenutne parlamentarne većine da potpuno poništi medijske zakone i sve ono što su dobra rješenja koja treba dovedu do toga da Crna Gora ima istinski nezavisnog regulatora i Javni servis. 
 
Govoreći o načinu rada Javnog servisa, Savić je istakao da se u javnosti govori o budžetu, ali da se nedovoljno pažnje poklanja programsko -produkcionim planovima, koji bi trebalo da budu integrisani sa budžetskim planiranjem. 
 
On je naveo da programsko-produkcijski planovi Javnog servisa, kao strateška dokumenta, nikada nijesu bili na dobrom nivou, uz ocjenu da je njihov kvalitet u posljednjih šest ili sedam godina dodatno opao. 
 
Komentarišući način na koji bi trebalo da bude regulisan rad Javnog servisa kako bi bio usklađen sa evropskim standardima, Rudović je rekao da se, prije svega, mora riješiti situacija oko izbora generalnog direktora. 
 
On smatra i da je pitanje i zašto se nijedna afera nije otvorila na Javnom servisu.
- Ja mislim da Javni servis treba da služi javnom interesu kao korektiv svake vlasti. Da bi bio korektiv svake vlasti, potrebno je iznošenja u etar tema koje bi svaka vlast po prirodi htjela da skrajne ili sakrije. To je smisao postojanja Javnog servisa - rekao je Rudović. 
 
Bakić smatra da je jedan od ključnih problema i kod AMU i kod Javnog servisa to što političke elite u Crnoj Gori ne vide korist od postojanja suštinski nezavisne Agencije i suštinski nezavisnog nacionalnog javnog emitera. 
 
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori nema političke partije koja u nekoj fazi svog političkog života nije “koketirala sa medijima sumnjivih profesionalnih principa”. 
 
- Sigurna sam isto tako da nema političke partije koja nije na sopstvenoj koži osjetila da se to koketiranje vrlo često vrati kao bumerang - navela je Bakić, dodajući da ta iskustva ne doprinose razumijevanju da su nezavisni mediji suštinski značajni za funkcionisanje jednog društva. 
 
Na pitanje da li je RTCG skrenuo sa misije javnog servisa jedne države, Rudović je rekao da Crnoj Gori nedostaje slobodan javni servis. 
 
Podsjetio je i da, osim nacionalnog, u državi postoji još 15 lokalnih javnih emitera. Ukazao je i da pored preko 700 zapošljenih u RTCG-u, u 15 lokalnih javnih servisa radi skoro 500 novinara, reportera, snimatelja i montažera. 
 
To je, kako je naveo, ozbiljan kapital koji Crna Gora ima. 
 
- Cilj je da imamo i lokalne javne servise koji će funkcionisati identično, pa je i način izbora njihovih upravljačkih tijela promijenjen na način da lokalni javni servisi imaju sve moguće pretpostavke da niko iz lokalne vlasti na njih ne može vršiti uticaj - naveo je Rudović. 
 
On je naglasio da ukupno 16 medija u Crnoj Gori ima zagarantovano finansiranje koje im je više nego dovoljno za funkcionisanje, kao i da su vlasnici tih medija svi građani Crne Gore. 
 
- Ako imamo te medije ustrojene na način da rade svoj posao u cilju objektivne, pravovremene i istinite informacije, ako otvaraju debate, ako imaju kritički odnos prema autoritetima, onda smo mi društvo koje zaista ima budućnost - rekao je Rudović. 
 
PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG za budućnost Crne Gore“, koju CGO sprovodi uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.

RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Ukupno ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su iznosili nešto više od 31 milion eura. Od toga, skoro tri četvrtine (73 odsto), odnosno 22.718.316 eura se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore, dok se preostali iznos od 8.291.490 eura odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera.&nbsp;
Ovi podaci dio su najnovije Analize ekonomskog položaja javnih emitera u Crnoj Gori (2024) koju je objavila Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).&nbsp;
- Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od pet godina - od 2020. do 2024. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda za period od 2022. do 2024. godina koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.&nbsp;
- Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2024. godini je poslovalo sa pozitivnim rezultatom. Radio Televizija Pljevlja, Radio i Televizija Nikšić i Radio Televizija Ulcinj godinu su završili sa značajnim pozitivnim rezultatom. Najveći negativan rezultat imali su Radio Televizija Budva i Radio Televizija Rožaje. Najveće budžete po stanovniku imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje imali Radio Berane, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
U 2024. godini, kako dodaju, ukupni prihodi lokalnih javnih emitera porasli su za 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu, to jest za 1.301.373 eura.&nbsp;
- I u 2022. i 2021. godini lokalni javni emiteri su bilježili porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura. Na drugoj strani, ukupni rashodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2024. godini su bili na nivou 29.753.363 eura od koji se 73 odsto odnosilo na nacionalnog javnog emitera Radio i Televiziju Crne Gore. dok se preostali iznos od 8.145.612 eura odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera - navodi se u analizi.&nbsp;
Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2024. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine.&nbsp;
- Za period od 2020. godine do 2024. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih. Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su na kraju 2023. i 2024. godine imali porast broja zaposlenih za 16, odnosno za 31 - kazali su iz AMU.&nbsp;
Kontinuitet pozitivnog poslovanja ostaje veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene.&nbsp;
- U narednom periodu potrebno je obezbijediti veću stabilnost i značajnije prihode kako bi se unaprijedile usluge koje pružaju građanima - ocijenjeno je u analizi..

AMU: Prihodi javnih emitera lani više od 31 milion eura, bilježi se porast zaposlenih

Delegacija Glavnog grada predstavila je danas u Briselu kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, a odluka o gradu koji će ponijeti tu prestižnu titulu biće objavljena 28. novembra.&nbsp;
Iz Glavnog grada su naveli da su, pored Podgorice, u finalu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.&nbsp;
Kandidaturu Podgorice međunarodnom žiriju zvanično su predstavili gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić.
Kako se navodi u saopštenju oni koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - ističe se u saopštenju.
Dodaju da je izrada aplikacije trajala više od godinu i po, tokom koje je uložen trud, kroz posvećenost i saradnju sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju - navode u saopštenju.
Iz Glavnog grada su poručili da će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuju lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.&nbsp;
Mujović je, u izjavi nakon predstavljanja kandidature, kazao da je pred njima bio težak zadatak.
- Mnogobrojni žiri koji je imao veliki broj pitanja, na koje smatram da smo sa uspjehom odgovorili - rekao je Mujović.
Kako je naveo, cilj im je da kroz kandidaturu Podgoricu učine boljim mjestom za život mladih ljudi, da mladi dobiju značajniju priliku.
- Cilj nam je i da mladi dobiju bolje uslove nego što je na primjer moja generacija imala, ja sam bio dva puta na pragu napuštanja Crne Gore, upravo zbog nedostatka mogućnosti koje je Podgorica tog vremena pružala - dodao je Mujović.
On je istakao da kroz kandidaturu i titulu koju priželjkuju, žele da Podgorica bude grad mladih.
- Ova kandidatura je podržana od svih partija i svih činilaca, tako da je to jedan pokazatelj da je ovo zajednički projekat, od opšteg interesa, za dobro Podgorice i Crne Gore - poručio je Mujović.&nbsp;
Perazić je smatra da su predstavljajući kandidaturu Podgorice ostavili sjajan utisak na žiri.
On je dodao da se nada da će vrlo brzo dočekati lijepe vijesti i da će Podgorica postati Evropska prijestonica mladih.
- Ta 2028. godina je veoma važna, imajući u vidu proces proširenja Evropske unije (EU) i da svi željno iščekujemo da Crna Gora upravo te godine postane dio EU - rekao je Perazić.
On je istakao da bi ta titula dala jedan dodatan prostor za uključivanje mladih i da se glas mladih zapravo čuje.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je da Podgoricu danas predstavljaju kao inkluzivan i evropski grad i kao grad mladih.
Ona je kazala da Podgoricu predstavljaju i kao grad u kojem se pruža šansa da mladi odlučuju i da se uključuju u procese.

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.058 ambulantnih pregleda, od čega 353 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 213 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 327.
- U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 145 pacijenata, od čega 31 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz KCCG, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 580 dijagnostičkih procedura, od čega 110 CT i 43 MR pregleda.&nbsp;
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 90 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i deset MR pregleda - naveli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.087 pacijenata i odrađeno 36.260 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je 14 beba.

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Nizak stepen realizacije reformskih obaveza iz Reformske agende 2024–2027, posebno u oblasti vladavine prava, ukazuje na nedostatak istinske političke volje i slabosti institucionalnih kapaciteta - ocijenio je asistent na projektima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ivan Kašćelan.
To, ukazuje on, usporava proces evropskih integracija u ključnoj fazi i povećava rizik od kašnjenja u povlačenju sredstava iz Instrumenta EU za reforme i rast zemalja Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Plan rasta usmjeren je na ubrzanje evropskih integracija kroz ekonomski razvoj i sprovođenje strukturnih reformi. EU je Crnoj Gori ovim instrumentom opredijelila 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredite pod povoljnim uslovima. Povlačenje sredstava uslovljeno je realizacijom mjera iz <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, zbog čega ovaj dokument ima ključnu ulogu u ekonomskom i političkom razvoju zemlje - naveo je Kašćelan.
Vlada je, kaže on, prve nacrte reformskih mjera usvojila u decembru 2023. godine, a finalnu verziju u septembru 2024. godine.
- Evropska komisija dala je zvanično odobrenje u oktobru 2024. godine. Treba podsjetiti i da je proces izrade Reformske agende bio netransparentan i bez adekvatnog konsultativnog procesa - dodao je on.
Reformska agenda sadrži 130 kvantitativnih i kvalitativnih mjera u četiri prioritetne oblasti: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora; digitalna i energetska/zelena tranzicija; razvoj ljudskih resursa; i vladavina prava i temeljna prava. U oblasti poslovnog okruženja predviđena su 34 reformska koraka, od kojih je, ukazuje on, do juna 2025. godiine ispunjeno tri od sedam planiranih, uključujući uspostavljanje registra državnih preduzeća i privrednih društava sa državnim učešćem, povećanje transparentnosti međuvladinih sporazuma i ugovora, te usvajanje Prostornog plana Crne Gore.
- Ključne mjere, poput unapređenja integriteta inspekcija, revizije antikorupcijskog okvira i reforme korporativnog upravljanja u državnim preduzećima, kako je to i EU konstatovala, nijesu realizovane - naveo je Kašćelan.
Druga oblast, fokusirana na digitalnu infrastrukturu i tranziciju ka održivim izvorima energije, predviđa 42 reformska koraka, a do polovine godine ispunjeno je, kako navodi Kašćelan, sedam od dvanaest planiranih mjera.
- To uključuje liberalizaciju tržišta električne energije, usvajanje Nacionalnog plana razvoja širokopojasne infrastrukture, unapređenje e-uprave, usklađivanje Zakona o informacionoj bezbjednosti sa NIS2 direktivom i mjere za zaštitu energetski ranjivih potrošača. No, kasne ključni koraci poput potpune transpozicije paketa integracije električne energije, usvajanje zakonodavstva o obnovljivim izvorima (RED II direktiva), aukcija za najmanje 400 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije, strategije obnove zgrada i operativne strukture za pravednu tranziciju - naveo je on.
Treća oblast, razvoj ljudskih resursa, ima 24 reformska koraka, usmjerena na obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu uključenost. Do sada je bila predviđena samo jedna mjera, koja je i realizovana, a odnosi se na definisanje minimalnog paketa zagarantovanih socijalnih usluga i njegovo finansiranje kroz Strategiju deinstitucionalizacije.&nbsp;
- Najslabiji rezultati zabilježeni su u četvrtoj oblasti - vladavina prava i temeljna prava, presudnoj za napredak u pregovorima sa EU, za koju je predviđeno ukupno 30 reformskih mjera, posebno u domenu pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te slobode izražavanja i medija. U ovom periodu, realizovan je samo jedan od pet planiranih koraka - imenovanje predsjednice Vrhovnog suda, iako ni to nije pratio potreban nivo transparentnosti - naglasio je Kaščelan.
Nijesu, kako je naveo, sprovedene ustavne izmjene u skladu sa preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a, nije uspostavljena razmjena podataka između Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i drugih organa niti sistem standardnih operativnih procedura u pravosuđu za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, a nije ukinut ni bezvizni režim sa državama za koje EU zahtijeva vizni režim.
- Ukratko, ostvareni rezultati kreću se od 20 odsto u vladavini prava, preko 43 odsto u poslovnom okruženju do 58 odsto u digitalnoj i energetskoj tranziciji, dok je u razvoju ljudskih resursa realizovana jedina planirana mjera - istakao je Kašćelan.
On je podsjetio da je CGO ranije upozorio da <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/25/sporost-reformi-crnu-goru-kosta-evropskog-novca-i-kredibiliteta/" target="_blank">sporost reformi Crnu Goru košta evropskog novca i kredibiliteta</a>, kao i da je država do sada povukla svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera, odnosno 18,3 od predviđenih 52,1 miliona eura, realizujući samo 12 od ukupno 25 planiranih mjera u ovom periodu. Indikatovno je, cijeni on, i da je Vlada pokušala da obmane Evropsku komisiju, tvrdeći da je realizovano 17 mjera, dok je Evropska komisija, nakon svoje evaluacije, potvrdila svega 12 mjera kao realizovanih.
- Iako sredstva mogu biti povučena naredne godine, trenutno kašnjenje ukazuje da će Crna Gora završiti godinu sa značajnim zaostatkom, imajući u vidu još 32 planirane mjere do kraja godine, uz prethodni zaostatak od 13 mjera - istakao je on.
Nema, kako je ustvrdio, javno dostupnih podataka o aktivnostima Vlade u pravcu dinamiziranja ovog procesa niti o odgovornosti institucija i rukovodilaca za dosadašnje kašnjenje.
- CGO zaključuje da kašnjenje ukazuje na nedostatak političke posvećenosti i slabosti javne uprave, gdje nepotizam, klijentelizam i partijsko zapošljavanje i dalje ograničavaju kapacitete za sprovođenje reformi - naveo je Kašćelan.

Nedostatak političke odlučnosti i kapaciteta ugrožava sprovođenje reformi

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Jakič: Do ulaska u EU će biti izbori, možda Crna Gora dobije vlast koja stvarno želi članstvo

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Tag: agencija-za-audiovizuelne-medijske-usluge