ASP: Tužioci da prolaze bezbjednosne provjere

Glavni i specijalni tužioci treba prilikom izbora da prolaze obavezujuće bezbjednosne i provjere imovnog stanja, a takvo rješenje bilo bi svrsishodno primijeniti i na kompletnu tužilačku organizaciju, smatraju u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).

ASP je uputila danas preporuke Ministarstvu pravde, a u okviru početne faze konsultacija za izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

Ta nevladina organizacija predložila je zakonsko normiranje bezbjednosne provjere i provjere imovnog stanja u cilju potpune provjere integriteta kandidata, koji bi bili birani za glavnog i specijalne državne tužioce.

Kako su kazali iz ASP, glavni i specijalni tužioci su zaduženi za gonjenje najsloženijih krivičnih djela organizovanog kriminala i visoke korupcije i njihov integritet mora biti nesporan. 

- Ovo je posebno bitno i iz razloga što je već sada jasno da će izostati prijeko potrebni veting u pravosuđu (sudstvo i tužilaštvo), makar i u ograničenom obimu, te da će se praktično svesti samo na one istrage, koje pokreće tim glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a koje su do sada obuhvatale i pojedine tužioce ili sudije - navodi se u saopštenju.

Iz ASP su ocijenili da je neophodno razmotriti i da se retroaktivno primijeni mehanizam bezbjednosne provjere i provjere imovnog stanja specijalnih tužilaca, a procjenjujući da bi to izvjesno bilo u javnom interesu i da bi doprinijelo osnaživanju provjerenja u SDT.     

Iz te nevladine organizacije su rekli da izmjenama Zakona o SDT-u kao jedan od bitnih kriterijuma za izbor specijalnih tužilaca treba propisati sposobnost kandidata za istraživanje najtežih i najsloženijih krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije, a što bi se cijenilo na osnovu rada na složenim predmetima, ostvarenih rezultata u predistražnim postupcima ili u krivičnim postupcima.

Kako su naveli iz ASP, postojeći uslovi za izbor kandidata postavljeni su na dosta opšti način, dok su pojedini podkriterijumi krajnje apstraktni ili, u neku ruku, i trivijalni.

- Upitna je i njihova svrsishodnost, poput podkriterijuma „razumijevanje uloge državnog tužioca u društvu“ (podrazumijeva se da se ta uloga razumije) ili „komunikativnost“ (bitno je da tužilal umije da goni za krivično djelo, a manje je presudno kakva mu je vještina komunikativnosti) - dodaje se u saopštenju.

ASP je preporučila da se razmotri potencijalno proširenje nadležnosti SDT-a u odnosu na korupciju za pojedina krivična djela u vezi sa privrednim poslovanjem, poput zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju ili zloupotrebe ovlašćenja u privredi. 

Prema njihovim rijčima, to rješenje je potrebno razmotriti jer izabrana ili imenovana lica u organima upravljanja privrednog društva, koje je u većinskom državnom vlasništvu, u okviru poslovnih aktivnosti tih društava upravljaju milionskim sredstvima, pa bi bilo svrsishodno da ona budu u nadležnosti SDT-a.

U ASP smatraju i da izmjenama Zakona o SDT-u treba propisati da će organi vlasti dostavljati na prethodno mišljenje SDT-u sve međudržavne sporazume i/ili ugovore o bilo kojem obliku ekonomske ili druge saradnje,  a radi ocjene njihove zakonitosti i pravne valjanosti i izbjegavanja zaključivanja štetnih ugovora po javni interes države, odnosno njenih građana.

Iz ASP su ocijenili da je potrebno propisati da će SDT uspostaviti bazu podataka u vezi sa krivičnim djelima za koje je nadležan, uz zaštitu ličnih podataka i podataka o tajnosti, ali i da se taksativno navedu sve baze podataka informacionih sistema državnih organa i organa vlasti kojima SDT treba da ima pristup.

 - To bi doprinijelo većoj efikasnosti, transparentnosti, a posledično i većem povjerenju javnosti u rad SDT-a - navodi se u saopštenju.